Luanda
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate: 8°50′S 13°14′E / 8.833°S 13.233°EKoordinate: 8°50′S 13°14′E / 8.833°S 13.233°E | |
| Država |  Angola |
| Vlast | |
| - Guverner | Francisca do Espírito Santo |
| Površina | |
| - Ukupna | 2.418 km² |
| Visina | 1600 m |
| Stanovništvo (2007.) | |
| - Grad | 4,799,432 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| Službena stranica www.cidadeluanda.com | |
| Karta | |
 Položaj Luande u Angoli |
|
Luanda je glavni i najveći grad Angole te njezin najvažniji gospodarski centar. Smješten je na obali Atlantskog oceana. U novije vrijeme se grad obnavlja od posljedica angolskog građanskog rata i brzo izgrađuje.
[uredi] Povijest
Luandu je 1575. osnovao portugalski pomorac Paulo Dias de Novais i nazvao ju São Paulo de Loanda. 1618. su sagradili tvrđavu Fortaleza São Pedro da Barra, a 1634. tvrđavu Fortaleza de São Miguel. Od 1627. je Luanda administrativni centar portugalske kolonije Angole. Između 1640. i 1648. su gradom vladali Nizozemci i nazvali ga Fort Aardenburgh. Do 1836. je Luanda glavni centar portugalske trgovine robovima između Afrike i Brazila. Brazilski trgovci su imali velik utjecaj u Luandi. Od 1844. je Luanda otvorena za trgovinu svim stranim brodovima i razvila se kao jedan od najvećih gradova u svim portugalskim kolonijama. Značajna je trgovina palminim uljem, drvom, slonovom kosti, pamukom, kavom i kakaom. 1889. je sagrađen vodovod. Luanda je postala moderan kozmopolitski grad sa stanovništvom raznih narodnosti, te se često nazivala Afrički Pariz.
1975. je Angola stekla nezavisnost i Luanda je postala njezin glavni grad. Većinu stanovništva Luande su činili Europljani, najviše potomci Portugalaca. Anglolu je pogodila politička nestabilnost i građanski rat koji je trajao od 1975. do 2002. i gospodarski uništio zemlju. Velika većina Portugalaca je iselila zbog rata. U Luandu se naseljava lokalno afričko stanovništvo koje u većini slučajeva ne zna upravljati gradskim gospodarstvom i infrastrukturom, tako da gospodarsko značenje grada brzo slabi. Sam grad nije nastradao u ratu, ali se zbog nestabilnosti nije mogao razvijati. Nakon završetka rata 2002. dolazi do jačeg gospodarskog razvoja i izgradnje grada. U grad se doseljavaju novi stanovnici, te se broj stanovnika brzo povećava (smatra se da je dostigao 5 milijuna). Novi stanovnici grade siromašne četvrti u predgrađu.
[uredi] Zemljopis
Luanda je smještena na obali Atlantskog oceana na zaljevu koji od oceana odvaja uski poluotok Ilha do Cabo. Zaljev je dobra prirodna luka. Sam grad se sastoji od dva dijela: Donji grad (Baixa de Luanda) uz more i noviji dio grada Gornji grad (Cidade Alta) u višem reljefu u predgrađu. Nedaleko od grada je ušće najveće angolske rijeke Cuanze.
Klima je vruća tropska. Malo je padalina zbog hladne morske struje Benguelske struje koja teče u Atlantskom oceanu i otežava isparavanje morske vode i nastanak padalina. Od lipnja do rujna skoro ne pada kiša. Zbog Benguelske struje je more hladno za afričke prilike.
[uredi] Znamenitosti
U Luandi ima malo kulturno-povijesnih spomenika. Ističe se mauzolej prvog predsjednika Angole Agostinha Neta. U gradu postoje građevine europskog stila koje su gradili Portugalci i novije afričke građevine. Postoji barokna Isusova crkva sagrađena 1636. godine i crkva Gospe od Karmela iz 17. st. s ručno oslikanim stropom i tradicionalnim portugalskim ukrasima azulejosima. Zanimljiva je i "Željezna palača" (Palácio de Ferro) za koju se smatra da ju je sagradio Gustave Eiffel.
Na poluotoku Ilha do Cabo postoje brojne pješčane plaže, barovi i restorani, te je organiziran noćni život. Na njemu se nalaze i ostaci prve portugalske tvrđave. Unutar tvrđave je ratni muzej Museu Central das Forças Armadas. Značajni su Nacionalni prirodoslovni muzej i Nacionalni antropološki muzej. Značajan je gradski karneval organiziran prema brazilskom uzoru.
