Luanda
| Luanda | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 8°50′S 13°14′E / 8.833°S 13.233°E | |
| Država |  Angola
|
| Provincija | Luanda |
| Osnivanje | 1575. |
| Vlast | |
| - Guverner | Francisca do Espírito Santo |
| Površina | |
| - Ukupna | 2.418 km² |
| Visina | 75 m |
| Stanovništvo (2007.) | |
| - Grad | 4.799.432 |
| Vremenska zona | Zapadnoafričko vrijeme (UTC+1) |
| Službena stranica gpl.gv.ao | |
| Zemljovid | |
  Luanda Luanda na karti Angole | |
Luanda je glavni i najveći grad Angole te njezin najvažniji gospodarski centar. Smješten na obali Atlantskog oceana, grad se u novije vrijeme obnavlja nakon angolskog građanskog rata (1975. – 2002.) i brzo izgrađuje.
Prema procjeni iz 2007., Luanda je imala 4.799.432 stanovnika.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Luandu je 1575. osnovao portugalski pomorac Paulo Dias de Novais i nazvao ju São Paulo de Loanda. Godine 1618. Portugalci su sagradili tvrđavu Fortaleza São Pedro da Barra, a 1634. tvrđavu Fortaleza de São Miguel. Od 1627. je Luanda administrativni centar portugalske kolonije Angole. Između 1640. i 1648. gradom su vladali Nizozemci i nazvali ga Fort Aardenburgh.
Do 1836. je Luanda bila glavni centar portugalske trgovine robovima između Afrike i Brazila. Brazilski su trgovci u to vrijeme imali velik utjecaj u Luandi. Od 1844. je Luanda otvorena za trgovinu svim stranim brodovima te se razvila u jedan od najvećih gradova u svim portugalskim kolonijama. Značajna je bila trgovina palminim uljem, drvom, bjelokošću, pamukom, kavom i kakaom. Godine 1889. sagrađen je vodovod. Luanda je postala moderan kozmopolitski grad sa stanovništvom raznih narodnosti, te se često nazivala "Afrički Pariz".
Godine 1975. Angola je stekla nezavisnost, a Luanda je postala njezin glavni grad. Većinu stanovništva Luande činili su Europljani, najviše potomci Portugalaca. Angolu je pogodila politička nestabilnost i građanski rat koji je trajao od 1975. do 2002. i gospodarski uništio zemlju. Velika većina Portugalaca iselila je zbog rata. U Luandu se naseljava lokalno afričko stanovništvo koje u većini slučajeva ne zna upravljati gradskim gospodarstvom i infrastrukturom, tako da gospodarsko značenje grada brzo slabi. Sam grad nije nastradao u ratu, ali se zbog nestabilnosti nije mogao razvijati. Nakon završetka rata 2002. dolazi do jačeg gospodarskog razvoja i izgradnje grada. U grad se doseljavaju novi stanovnici, te se broj stanovnika brzo povećava (smatra se da je dostigao 5 milijuna). Novi stanovnici grade siromašne četvrti u predgrađu.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Luanda je smještena na obali Atlantskog oceana, u zaljevu kojeg od oceana odvaja uski poluotok Ilha do Cabo. Zaljev je dobra prirodna luka. Sam se grad sastoji od dva dijela: Donjeg grada (Baixa de Luanda) uz more i novijeg dijela, Gornjeg grada (Cidade Alta) u višem reljefu u predgrađu. Nedaleko od grada je ušće najveće angolske rijeke Cuanze.
Klima je vruća tropska. Malo je padalina zbog hladne Benguelske morske struje koja teče u Atlantskom oceanu i otežava isparavanje morske vode i nastanak padalina. Od lipnja do rujna skoro ne pada kiša. Zbog Benguelske struje je more hladno za afričke prilike.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
U Luandi ima malo kulturno-povijesnih spomenika. Ističe se mauzolej prvog predsjednika Angole Agostinha Neta. U gradu postoje građevine europskog stila koje su gradili Portugalci, kao i novije afričke građevine. Tu su barokna Isusova crkva sagrađena 1636. godine i crkva Gospe od Karmela iz 17. stoljeća s ručno oslikanim stropom i tradicionalnim portugalskim ukrasima azulejosima. Zanimljiva je i "Željezna palača" (Palácio de Ferro), za koju se smatra da ju je projektirao Gustave Eiffel ili netko iz kruga njegovih suradnika.[1]
Na poluotoku Ilha do Cabo postoje brojne pješčane plaže, barovi i restorani te je organiziran noćni život. Na njemu se nalaze i ostaci prve portugalske tvrđave. Unutar tvrđave je ratni muzej Museu Central das Forças Armadas. Značajni su Nacionalni prirodoslovni muzej i Nacionalni antropološki muzej, a znamenit je i gradski karneval organiziran prema brazilskom uzoru.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. svibnja 2007. (Wayback Machine) (port.)
- Portal Luande Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2009. (Wayback Machine) (port.)