Vodovod

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Vodovod. Za naselje u općini Novi Travnik, BiH, pogledajte Vodovod (Novi Travnik, BiH).
Rimski vodovod (akvedukt) Pont du Gard u Francuskoj
Čista pitka voda
Vodotoranj u Sisku

Vodovod je sustav građevina i cjevovoda namijenjenih opskrbi vodom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Fragmenti građevina iz daleke prošlosti dokazuju da je problemu dovođenja vode do potrošača odavno posvećivana velika pažnja. Velika naselja nicala su redovito na teritoriju s izobiljem vode (područje Eufrata i Tigrisa, dolina Nila), ali je opskrba vodom rješavana i vodovodima koji su dovodili vodu iz velikih daljina. Najpoznatiji starovjekovni sustavi vodovoda su iranski kanati i rimski akvadukti.

Elementi vodovoda[uredi VE | uredi]

Danas se komunalna opskrba vodom rješava isključivo na principu vodovoda, jer je na taj način osigurana zdrava i pitka voda u dovoljnoj količini. Svaki vodovod sastoji se od nekoliko bitnih elemenata: zahvata ili kaptaže podzemne ili nadzemne vode, rezervoara za skladištenje vode, razdjelne vodovodne mreže s pripadnim objektima i kućnih instalacija. Osim tih prijeko potrebnih i bitnih elemenata potrebni su često i uređaji za poboljšanje kvalitete vode te crpne stanice za dizanje vode u više potrošačke zone.

Kaptaža obuhvaća tehničke i sanitarne elemente. Zahvat vode iz zdenca, izvora, jezera ili vodotoka mora biti tehnički izveden tako da su količine vode potrebne za opskrbu određenog područja zaista osigurane za razdoblje od 30 do 50 godina, mora biti upotrijebljen građevni materijal koji odolijeva utjecaju atmosferilija i ostalih prirodnih razornih sila i koji održava kakvoću vode. Od kaptaže voda se dovodi cijevima, kanalima ili tunelima do rezervoara, gdje se sprema. U rezervoarima se voda skuplja u periodu dana ili noći kad je minimalna potrošnja, a služi u periodu kada je potrošnja povećana iznad srednje dnevne. Rezervoari su obično čelične ili betonske, natkrivene ili otvorene, podzemne ili nadzemne građevine, koje moraju biti tehnički i sanitarno besprijekorno izvedene.

Volumen rezervoara iznosi do jednodnevne maksimalne potrošnje, maksimalno opterećenog dana i, u principu, one količine vode koje su potrebne za gašenje požara. Moderni rezervoari izgrađuju se od betona, armiranog betona (klasičnog ili prednapregnutog) i čelika. Smještaj rezervoara treba predvidjeti na takvoj koti da bude osiguran potrebni opskrbni tlak u najkritičnijoj točki naselja. Radi toga je u ravnicama često rezervoar uzdignut na vodotoranj, čija je visina potrebna da se u razvodnom sustavu stalno održava potreban tlak.

Razvođenje ili distribucija vode do potrošača odvija se cijevima okruglog presjeka od različitih materijala: drveta, olova, kovanog i livenog željeza, čelika, azbestnog cementa te plastičnih masa. Izbor vrste materijala za cijevi ovisi o maksimalnom radnom tlaku u cijevima te ekonomskim uvjetima i zdrastvenima zahtjevima.