Mijaca
| Mijaca | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Općina/grad | Vrgorac |
| Površina | 4,6 km2 [1] |
| Koordinate | 43°17′17″N 17°19′12″E / 43.288°N 17.32°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 30 [2] |
| – gustoća | 7 st./km2 |
| Poštanski broj | 21276 Vrgorac |
  Mijaca Mijaca na zemljovidu Hrvatske | |
Mijaca je naselje u općini Vrgorac, Splitsko-dalmatinska županija, Republika Hrvatska.
Nalazi se ispod planine Milina Zasida kojoj je nadmorska visina 1008 m/nm.
Samo selo je na visini od 500-550 m/nm.
Općenito[uredi | uredi kôd]
Podaci o prvim stanovnicima su nepoznati ali diljem sela nalaze se brojne ilirske grobnice, takozvane "gomile". I danas dužinom granice nalaze se ostatci manjih karaula i stražarnica iz doba hrvatsko-turskog rata. Mijaca pripadaju pod Grad Vrgorac, te su organizirana kao Mjesni odbor. U Mijacima se nalazi, preko 150 godina stara crkva Velike Gospe, koja je i zaštitnica mjesta, koju Mijaca dijele sa selom Jabukom (BIH). Selo se nalazi uz granicu Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.
Mijaca imaju i četverogodišnju pučku školu. 2007. godine selo je dobilo i uličnu rasvjetu. Selo se sastoji od više zaselaka (Kurilji, Grljušići, Vlaka, Draga, Donja Mijaca). S juga selo štiti brdo Dobriševica (Mijačko brdo). U Mijacima se nalaze sljedeća prezimena: Kurilj, Grljušić, Roso, Opačak, Grubišić i Ivandić. Mijaca nemaju vlastitu župu, već pripadaju župi "Gospe od Zdravlja" Poljica Kozička kojoj su pripojeni 1955. godine,a do tada su pripadali župi Stilja.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 95 stanovnika.[3] Pad broja stanovnika započeo je već nakon 1921. godine, ali nikada pad nije bio tako velik kao u razdoblju od 1971. do 1981. godine. Mijaca su najveći gubitak doživjela tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, kada su iz ovog malog mjesta stradala 23 hrvatska vojnika. Po ostvarenju samostalne Hrvatske Mijačani su podigli spomen obilježje svojim sumještanima koji su poginuli u 2. svjetskom ratu. Pored navedenoga spomenika nalazi se i spomen-ploča nepoznatom hajduku koji je pokopan na tome mjestu.
Brojni su stanovnici sela sudjelovali i u Domovinskom ratu, među najistaknutijim ljudima koje vuku porijeklo iz sela su i dva generala HV-a, Damir Krstičević i Ante Roso.
| broj stanovnika | 167 | 174 | 220 | 254 | 265 | 306 | 360 | 407 | 448 | 465 | 394 | 298 | 163 | 126 | 95 | 30 | |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
| |||||||
.gif){kind=small}
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |