Splitsko-dalmatinska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Splitsko-dalmatinske Grb Splitsko-dalmatinske
Zastava Grb
Karta
Splitsko-dalmatinska županija
Opći podaci
Sjedište županije Split
Površina 4.540 km2
Broj stanovnika (2011.) 454.798 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 100,18 stan./km2
Broj gradova 16
Broj općina 39
Broj naselja 368
Župan Zlatko Ževrnja

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km2 od čega 4.572 km2 otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.

Klima[uredi VE | uredi]

Uglavnom prevladava mediteranska klima. Na sinjskom području prevladava submediteranska klima.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) s prosječnom gustočom naseljenosti od 102 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni su gradovi Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru i Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.


link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
link=   alt=
Baška Voda
link=   alt=
Bol
link=   alt=
Brela
link=   alt=
Cista Provo
link=   alt=
Dicmo
link=   alt=
Dugi Rat
link=   alt=
Dugopolje
link=   alt=
Gradac
link=   alt=
Hrvace
link=   alt=
Jelsa
link=   alt=
Klis
link=   alt=
Lećevica
link=   alt=
Lokvičići
link=   alt=
Lovreć
link=   alt=
Marina
link=   alt=
Milna
link=   alt=
Muć
link=   alt=
Nerežišća
link=   alt=
Okrug
link=   alt=
Otok
link=   alt=
Podbablje
link=   alt=
Podstrana
link=   alt=
Podgora
link=   alt=
Postira
link=   alt=
Prgomet
link=   alt=
Primorski Dolac
link=   alt=
Proložac
link=   alt=
Pučišća
link=   alt=
Runovići
link=   alt=
Seget
link=   alt=
Selca
link=   alt=
Sućuraj
link=   alt=
Sutivan
link=   alt=
Šestanovac
link=   alt=
Šolta
link=   alt=
Tučepi
link=   alt=
Zadvarje
link=   alt=
Zagvozd
link=   alt=
Zmijavci
Razmještaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih središta (Blue pog.svg) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi Općine

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

  • Župan - dužnost župana obnaša Zlatko Ževrnja koji je na lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine osvojio 55,84% glasova birača kao kandidat liste HDZ, HSS, HSLS, HČSP, HSP AS, HDS, BUZ.
  • Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika.Od 17.lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša prof.Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka). Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
Stranka Postotak glasova Broj zastupnika
HDZ, HSS, HSLS, HČSP, HSP AS, HDS, BUZ 33,97% 23
HGS, HSS, SU 10,17% 7
SDP, HNS, HSU 16,02% 11
Kandidacijska liste grupe birača "Ivan Grubišić" 15,05% 10

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Kultura[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Župani[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.