Splitsko-dalmatinska županija
|
|
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Karta | |||||
| Opći podaci | |||||
| Sjedište županije | Split | ||||
| Površina | 4.540 km2 | ||||
| Broj stanovnika (2011.) | 454.798 stan./km2 [1] | ||||
| Gustoća stanovništva | 100,18 | ||||
| Broj gradova | 16 | ||||
| Broj općina | 39 | ||||
| Broj naselja | 368 | ||||
| Župan | Ante Sanader | ||||
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km2 od čega 4.572 km2 otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.
Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.
[uredi] Klima
Uglavnom prevladava mediteranska klima. Na sinjskom području prevladava submediteranska klima.
[uredi] Povijest
Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao - Dan županije.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) s prosječnom gustočom naseljenosti od 102 stanovnika/km2.
Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.
Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni su gradovi Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru i Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.
[uredi] Administrativna podjela
Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.
| Gradovi | Općine | |
|---|---|---|
|
|
|
[uredi] Županijska uprava
- Župan - dužnost župana obnaša Ante Sanader koji je na lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine osvojio 58,69% glasova birača kao kandidat liste HDZ, HSS, HSLS.
- Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika.Od 17.lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša prof.Petroslav Sapunar (Nezavisna županijska lista "Željka Keruma").Rezultati izbora za županijsku skupštinu:
| Stranka | Postotak glasova | Broj zastupnika |
|---|---|---|
| HDZ, HSS, HSLS | 31,72% | 19 |
| Nezavisna županijska lista Željka Keruma | 26,46% | 15 |
| SDP, HNS, DC, SU | 23,58% | 14 |
| HSP, HČSP | 6,54% | 3 |
[uredi] Gospodarstvo
Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.
[uredi] Kultura
[uredi] Znamenitosti
- Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
- Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
- Solin, ostaci antičke Salone.
- Modra špilja, Biševo.
- Crveno jezero, kod Imotskog.
- Park prirode Biokovo.
- tvrđava Klis
- Sinjska alka
- Hvar, stara gradska jezgra.
[uredi] Župani
- Nadan Vidošević (1993.-1994.)
- Kruno Peronja (1994.-1997.)
- Branimir Lukšić (1997.-2003.)
- Kruno Peronja (2003.-2005.) (drugi put)
- Ante Sanader (2005.-...)
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Izvor
| Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |