Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Split
Površina	14.045 km2
Broj stanovnika (2021.)	423.407 stanovnika
Gustoća stanovništva	93,26 stan./km2
Broj gradova	16
Broj općina	39
Broj naselja	368
ISO 3166-2:HR	HR-17
Pozivni broj	+385 (0)21
Župan	Blaženko Boban (HDZ)
Dan županije	30. rujna (sv. Jeronim)
Službene stranice	https://www.dalmacija.hr/
Portal Hrvatske

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km² – 4524 km² kopnenog dijela; 9576 km² morskog (30,8 % mora RH).^[2] Godine 2021. je imala 423.407 stanovnika.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split – Zadar – Karlovac – Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split – Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Klima[uredi | uredi kôd]

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao Dan Županije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 423.407 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 93,26 stanovnika/km².

Splitsko-dalmatinska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	164242	182405	195741	222030	249867	268187	274522	292321	296840	314933	339686	389277	436680	474019	463676	454798	423407
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Etnički sastav 2021.: Hrvati 96,8 %, Srbi 0,8 %, Albanci 0,2 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,2 % i drugi.

Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

Gradovi	Općine
Vrlika Baška Voda Bol Brela Cista Provo Dicmo Dugi Rat Dugopolje Gradac Hrvace Jelsa Klis Lećevica Lokvičići Lovreć Marina Milna Muć Nerežišća Okrug Otok Podbablje Podstrana Podgora Postira Prgomet Primorski Dolac Proložac Pučišća Runovići Seget Selca Sućuraj Sutivan Šestanovac Šolta Tučepi Zadvarje Zagvozd Zmijavci class=notpageimage\| Razmještaj gradskih () i općinskih središta () na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Grad Hvar Grad Imotski Grad Kaštela Grad Komiža Grad Makarska Grad Omiš Grad Sinj Grad Solin Grad Split Grad Stari Grad Grad Supetar Grad Trilj Grad Trogir Grad Vis Grad Vrgorac Grad Vrlika	Općina Baška Voda Općina Bol Općina Brela Općina Cista Provo Općina Dicmo (sjedište Kraj) Općina Dugi Rat Općina Dugopolje Općina Gradac Općina Hrvace Općina Jelsa Općina Klis Općina Lećevica Općina Lokvičići Općina Lovreć Općina Marina Općina Milna Općina Muć Općina Nerežišća Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji) Općina Otok	Općina Podbablje (sjedište Drum) Općina Podgora Općina Podstrana Općina Postira Općina Prgomet Općina Primorski Dolac Općina Proložac Općina Pučišća Općina Runovići Općina Seget (sjedište Seget Donji) Općina Selca Općina Sućuraj Općina Sutivan Općina Šestanovac Općina Šolta (sjedište Grohote) Općina Tučepi Općina Zadvarje Općina Zagvozd Općina Zmijavci

Županijska uprava[uredi | uredi kôd]

Župan – dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.^[3]
Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka).

Rezultati izbora za županijsku skupštinu[uredi | uredi kôd]

Stranka	Postotak glasova	Broj zastupnika
HDZ, HSS	38,28 %	22
Most	17,03 %	10
SDP, HNS	14,48 %	8
HGS	12,02 %	7

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
Solin, ostaci antičke Salone.
Modra špilja, Biševo.
Crveno jezero, kod Imotskog.
Park prirode Biokovo.
tvrđava Klis
Sinjska alka
Hvar, stara gradska jezgra.

Župani[uredi | uredi kôd]

Nadan Vidošević (1993. – 1994.)
Kruno Peronja (1994. – 1997.)
Branimir Lukšić (1997. – 2003.)
Kruno Peronja (2003. – 2005.) (drugi put)
Ante Sanader (2005. – 2013.) (dva mandata)
Zlatko Ževrnja (2013. – 2017.)
Blaženko Boban (2017. – )

Nagrada Splitsko-dalmatinske županije[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Nagrada Splitsko-dalmatinske županije

Dodjeljuje se svake godine na Dan Županije, blagdan sv. Jeronima (30. rujna), za životno djelo, osobne nagrade i skupne nagrade.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Više o Županu, dalmacija.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.
↑ Splitsko-dalmatinska županija > Županija > Informacije. www.dalmacija.hr. Pristupljeno 10. prosinca 2023.
↑ izbori.hr. Pristupljeno 5. kolovoza 2018.