Militärischer Abschirmdienst

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Militärischer Abschirmdienst
Logo MAD-a
Logo MAD-a
Osnovni podaci
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Ustanovljeno 1956.
Nadležnost Bundeswehr
Sjedište Köln
Ravnatelj Ulrich Birkenheier
Mrežne stranice
Kommando streitkraeftebasis.de

Militärischer Abschirmdienst (hrv. Vojna protuobavještajna služba) ili MAD je njemačka središnja vojna obavještajna agencija koja služi sigurnosno-obavještajnom radu Bundeswehra. MAD je jedna od tri njemačke savezne obavještajne agencije uz Bundesnachrichtendienst ili BND (rad u inozemstvu) te Bundesamt für Verfassungsschutz ili BfV (rad u zemlji).

Obavještajna služba je osnovana 1956. godine a njeno sjedište je u Kölnu uz 12 podružnica diljem Njemačke. Službeni naziv agencije je Amt für den Militärischen Abschirmdienst (hrv. Ured vojne protuobavještajne službe) dok se u prošlosti zvao Amt für die Sicherheit der Bundeswehr (hrv. Ured za sigurnost Bundeswehra). Agencija ima oko 1.200 vojnih i civilnih zaposlenika dok je 2009. godišnji proračun iznosio 73 milijuna eura.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

MAD je osnovan spajanjem ureda Saveznika i njemačke Vlade čime je 1956. godine nastao Militärischer Abschirmdienst u današnjem obliku. Obavještajna služba je osnovana gotovo odmah nakon osnutka Bundeswehra. Do 1984. godine sjedište agencije je nosilo naziv Amt für Sicherheit der Bundeswehr ili ASBw (hrv. Ured sigurnosti saveznih oružanih snaga). U rujnu 1984. prema izvješću Hermanna Höcherla služba se reorganizirala te je stvorila više civilnih pozicija.

Nakon što je u listopadu 1990. došlo do spajanja Bundeswehra i istočnonjemačke vojske, MAD se sastojao od sedam grupa i 28 regionalnih ureda. Tijekom 1994. taj broj je smanjen na današnjih 14 regionalnih ureda.

Zadaće[uredi VE | uredi]

Agencija je dio njemačkih oružanih snaga te unutar vojske ima istu funkciju kao i civilna agencija BfV s kojom usko surađuje. Glavne zadaće MAD-a su protuobavještajna djelatnost te identifikacija "protuustavnih aktivnosti" unutar Bundeswehra. Ostale zadaće uključuju zaštitu vojne imovine od sabotaže i strane špijunaže. Članovi ove obavještajne agencije uključeni su i u planiranje i izgradnju objekata s visoko sigurnosnim zahtjevima.

Organizacija[uredi VE | uredi]

Obavještajna služba je osnovana 1956. godine a njeno sjedište je u Kölnu uz 12 podružnica u Ambergu, Hannoveru, Hildenu, Kielu, Koblenzu, Leipzigu, Mainzu, Münchenu, Rostocku, Schwielowseeu, Stuttgartu i Wilhelmshavenu.

Izuzev odjela za administrativne poslove, MAD je organiziran na sljedeći način:

  • Odjel I: središnja služba
  • Odjela II: anti-terorizam i anti-ekstremizam
  • Odjel III: kontraobavještajna i operativna sigurnost te obrana od špijunaže i sabotaže
  • Odjel IV: fizička zaštita vojnih tajni, imovine i osoblja MAD-a
  • Odjel V: tehnologija.

Skandali[uredi VE | uredi]

MAD je kroz svoju povijest bio uključen u brojne skandale. Jedan od njih bio je tajni nadzor kuće od tajnika tadašnjeg ministra obrane Georga Lebera i to bez ministrova znanja. Naime, njegov tajnik bio je osumnjičen da je špijunirao za potrebe ističnonjemačkog Stasija. Međutim, sumnje su se pokazale lažnima. Leber je o MAD-ovom ilegalnom špijuniranju bio obavješten početkom 1978. ali o tome nije izvjestio njemački parlament sve dok časopis Quick 26. listopada 1978. nije o tome objavio članak. Ministar George Leber je zbog toga podnio ostavku 16. veljače 1978. preuzevši isključivu odgovornost za skandal.[2] Napustio je mjesto ministra obrane unatoč kancelaru Helmutu Schmidtu koji ga je htio zadržati na toj poziciji.

Drugi skandal bila je "afera Kießling" iz 1983. godine kada je MAD istraživao Bundeswehrovog generala Güntera Kießlinga koji je surađivao s NATO paktom. Za generala se smatralo da predstavlja sigurnosni rizik zbog nepouzdanih izvora koji su tvrdili da je Kießling homoseksualne orijentacije. Zbog toga ga je ministar obrane Manfred Wörner prijevremeno umirovio.[3] General je kasnije rehabilitiran te vraćen na radno mjesto u veljači 1984. Cijela afera je imala dalekosežne posljedice tako da je došlo do promjena u organizacijskoj strukturi MAD-a.

Nakon što je 1988. godine umro pukovnik Joachim Krase koji je u agenciji vršio dužnost zamjenika voditelja odjela, otkriveno je da je Krase zapravo infiltrirani agent Stasija.[4][5][6]

Ravnatelji kroz povijest[uredi VE | uredi]

Ravnatelj Razdoblje
brigadni general Josef Selmayr 1955. - 1964.
brigadni general Heinrich Seeliger 1964. - 1967.
brigadni general Armin Eck 1967. - 1972.
brigadni general Paul-Albert Scherer 1972. - 1975.
brigadni general Gerd-Helmut Komossa 1977. - 1980.
brigadni general Klaus Vollmer 1980. - 1982.
admiral Elmar Schmähling 1982. - 1983.
brigadni general Helmut Behrendt 1983. - 1984.
general bojnik Hubertus Senff 1984. - 1987.
general bojnik Winfried Schwenke 1987. - 1991.
Rudolf von Hoegen 1991. - 2003.
Richard Alff 2003. - 2008.
general bojnik Georg Freiherr von Brandis 2008. - 2010.
Karl-Heinz Brüsselbach 2010. - 2012.
Ulrich Birkenheier 2012. - danas

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]