Stuttgart

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stuttgart
Stuttgart
Schduagert
Stuttgart
Grb grada Stuttgart
Koordinate: 48°47′N 09°11′E / 48.783°N 9.183°E / 48.783; 9.183Koordinate: 48°47′N 09°11′E / 48.783°N 9.183°E / 48.783; 9.183
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Savezna država Zastava Baden-Württemberga Baden-Württemberg
Upravno područje Stuttgart
Gradonačelnik Wolfgang Schuster (CDU)
Površina 207,36 km²
Nadmorska visina 245 m
Stanovništvo 613,392 (2011.)
Gustoća stanovništva 2.958/km²
Poštanski broj 70001-70619
Pozivni broj 0711
Registarska oznaka S
Službena stranica stuttgart.de
Karta
Stuttgart na karti Njemačka
Stuttgart
Stuttgart

Položaj grada na karti Njemačke

Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart, (njem.): Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg. Oko 615.000 stanovnika živi u gradu na rijeci Neckar. Područje utjecaja procjenjuje se na 2.700.000 stanovnika, a metropolitansko područje na 5.300.000 stanovnika. Grad je poznat kao "kolijevka automobila" i središte je automobilske industrije.

Grad se smatra središtem povijesne pokrajine Švapske, a velik se dio stanovnika grada služi švapskim narječjem.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime je Stuttgart dobio prema ergeli — staro gornjonjemački »stuotgarten«[1], od stuot = kobila i garten = vrt.

Povijest[uredi VE | uredi]

Najstarije gradsko naselje i danas najveća gradska četvrt je Bad Cannstatt. U doba rimske vladavine Cannstatt je vjerojatno već bio grad (civitas). Latinsko ime nije sačuvano. U pisanim izvorima Cannstatt se prvi puta spominje 746. kao Condistat.

Oko 950. godine Liudolf, vojvoda Švapske i sin cara Otona I., osnovao je ergelu na području današnjeg grada. U prvoj polovici 13. stoljeća Stuttgart je dobio prava grada, a od 14. stoljeća postane glavni grad Württemberga. Za vrijeme Weimarske Republike Stuttgart je bio glavni grad savezne republike (Freistaat) Württemberg.

Prva württemberška željeznička pruga od Cannstatta do Untertürkheima (danas dio Stuttgarta) otvorena je 22. listopada 1845., a 1846. je produžena do Stuttgarta.

Godine 1946. Stuttgart je proglašen glavnim gradom pokrajine Württemberg-Baden. Dana 25. travnja 1952. Stuttgart je postao glavni grad novostvorene njemačke pokrajine Baden-Württemberg.

Godine 2006. Stuttgart je bio jedan od 12 gradova-domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu. Utakmice su se igrale u Mercedes-Benz Areni (tada Gottlieb-Daimler-Stadionu).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Stuttgart Bevoelkerungsentwicklung 01 KMJ.png

Stuttgart prema popisu s kraja 2007. godine ima 597.176 stanovnika. Udio stranaca iznosi oko 24% (140.660[2]) od kojih su 22.100 Turci, 14.318 Grci, 13.987 Talijani i 12.933 Hrvati[3]. Podaci s kraja 2011. govore kako grad ima 613.392 stanovnika.


Stuttgart: kretanje broja stanovnika između 1400. i 2011.
1400. 1900. 1970. 1980. 1990. 2000. 2007. 2011.
4.000 166.699 633.158 580.648 579.988 583.874 597.176 613.392


Gradovi partneri[uredi VE | uredi]

Stuttgart 1900. godine.

Obrazovanje i znanost[uredi VE | uredi]

Sveučilište Hohenheim
Sveučilište Stuttgart
Staatliche Hochschule für Musik und Darstellende Kunst Stuttgart

Najstarija visoka škola u Stuttgartu je sveučilište u starom dvorcu Hohenheim, osnovano 1818. Sveučilište Hohenheim danas ima tri fakulteta, na kojima studira oko 6000 studenata.

Stuttgartsko sveučilište osnovano je 1829. kao Vereinigte Real- und Gewerbeschule. Ta škola 1890. godine postaje Visoka tehnička škola, a 1967. je preimenovana u Universität Stuttgart (sveučilište). Danas sveučilište ima 10 fakulteta s 20.691 upisanih studenata od kojih su 5.234 stranci (149 Hrvati).[4]

Sveučilišta[uredi VE | uredi]

  • Universität Hohenheim (www.uni-hohenheim.de)
  • Universität Stuttgart (www.uni-stuttgart.de)

Ostale visoke škole i akademije[uredi VE | uredi]

  • Berufsakademie Stuttgart (www.ba-stuttgart.de)
  • Fraunhofer-Institut für Arbeitswirtschaft und Organisation (www.iao.fraunhofer.de)
  • Fraunhofer-Institut für Bauphysik (www.ibp.fraunhofer.de)
  • Fraunhofer-Institut für Grenzflächen- und Bioverfahrenstechnik (www.igb.fraunhofer.de)
  • Fraunhofer-Institut für Produktionstechnik und Automatisierung (www.ipa.fraunhofer.de)
  • Forschungsinstitut für Kraftfahrwesen und Fahrzeugmotoren Stuttgart (www.fkfs.de)
  • Freie Hochschule Stuttgart - Seminar für Waldorfpädagogik (www.freie-hochschule-stuttgart.de)
  • Hochschule der Medien Stuttgart (www.hdm-stuttgart.de)
  • Hochschule für Technik Stuttgart (www.hft-stuttgart.de)
  • Kaufmännische Schule I (www.ks1.s.bw.schule.de)
  • Max-Planck-Institut für Festkörperforschung (www.fkf.mpg.de)
  • Max-Planck-Institut für Metallforschung (www.mf.mpg.de)
  • Merz-Akademie (www.merz-akademie.de)
  • Staatliche Akademie der Bildenden Künste Stuttgart (www.abk-stuttgart.de)
  • Staatliche Hochschule für Musik und Darstellende Kunst Stuttgart (www.mh-stuttgart.de)
  • Stuttgart Institute of Management and Technology (www.uni-simt.de)
  • Volkshochschule Stuttgart (www.vhs-stuttgart.de)

Kultura i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Muzeji[uredi VE | uredi]

Ulaz muzeja Neue Staatsgalerie
Muzej umjetnosti Stuttgart
Novi Mercedes-Benz muzej
  • Bibelmuseum der Deutschen Bibelgesellschaft — muzej biblije
  • Deutsches Landwirtschaftsmuseum Hohenheim — poljoprivredni muzej
  • Feuerwehrmuseum Stuttgart — muzej vatrogastva
  • Haus der Geschichte Baden-Württemberg
  • Hegelhaus — rodna kuća Hegela
  • Heimatmuseum der Bessarabiendeutschen
  • Kunstmuseum Stuttgart — muzej (suvremene) umjetnosti
  • Landesmuseum Württemberg
  • Lapidarium
  • Linden-Museum — etnografski muzej
  • Mercedes-Benz-Museum — muzej tvrtke DaimlerChrysler u Bad Cannstattu
  • Museum am Löwentor i Staatliches Museum für Naturkunde Stuttgart
  • Porsche-Museum - muzej tvrtke Porsche
  • Staatsgalerie Stuttgart
  • Straßenbahnmuseum Zuffenhausen — muzej tramvaja
  • Theodor-Heuss-Haus — kuća bivšeg predsjadnika Njemačke Theodora Heussa
  • Zeichen der Erinnerung — spomenik holokausta
  • Weinbaumuseum Uhlbach — muzej vinogradarstva
  • Weissenhofmuseum — muzej arhitekture

Kazališta[uredi VE | uredi]

  • Varieté im Friedrichsbau
  • Altes Schauspielhaus Stuttgart
  • Staatstheater Stuttgart jedan od največih kazališta koji ima balet, dramu i operu

Građevine[uredi VE | uredi]

Fernsehturm Stuttgart
Kuća arhitekta Le Corbusiera (Weißenhofsiedlung)
Glavni kolodvor
  • Botanički i zoološki vrt Wilhelma
  • Carl-Zeiss-Planetarium
  • Dvorac Hohenheim
  • Dvorac Solitude
  • Fernsehturm — prvi TV toranj u svijetu sagrađen od betona (otvoren 1956.)
  • Glavni kolodvor, otvoren 1922.
  • Gottlieb-Daimler-Stadion
  • Weißenhofsiedlung
  • Schlossplatz — središnji trg grada
  • Stari i novi dvorac
  • Wilhelmspalais — boravište posljednjeg kralja Württemberga Wilhelma II.
  • Zahnradbahn (ili Zacke) — otvorena 1884. Jedina je zupčasta željeznica javnog gradskog prijevoza u Njemačkoj.

Gospodarstvo i promet[uredi VE | uredi]

Vinogradarstvo predstavlja važnu granu poljoprivredne proizvodnje — vjerojatno još od rimskog doba. Vinogradi čine oko 2% gradske površine (400 ha).

Stuttgartska burza je druga po važnosti u Njemačkoj, iza Frankfurtske burze. Banka Landesbank Baden-Württemberg jedna je od najvećih njemačkih banaka.

Neke od većih tvrtki u Stuttgartu:

Zračna luka Stuttgart sedma je po važnosti u Njemačkoj. Udaljena je 15 kilometara od grada i nalazi se na granici između Stuttgarta i gradova Leinfelden-Echterdingen i Filderstadt (koji pripadaju okrugu Esslingen).

U Hedelfingenu se nalazi riječna luka na rijeci Neckar.

Glavna autocesta je A 8 (Karlsruhe-München), koja čini južnu granicu grada. Zapadno od Stuttgarta prolazi autocesta A 81 (Würzburg-Gottmadingen). Kroz Stuttgart prolaze državne ceste B 10 (Pforzheim-Ulm), B 14 (Schwäbisch Hall-Stockach), B 27 (Heidelberg-Tübingen) i B 295 (Calw-Stuttgart).

Grad i regija Stuttgart ima razvijenu mrežu javnog prijevoza, koja uključuje autobuse, tramvaje i gradske željeznice (S-Bahn). U planu je projekt Stuttgart 21 prema kojem bi se izgradio podzemni kolodvor i bolje povezao grad sa Parizom i ostatkom Europe, međutim velika većina građana se protivi njegovoj izgradnji.

Šport[uredi VE | uredi]

Nogomet[uredi VE | uredi]

Stadion VfB Stuttgarta, Mercedes-Benz Arena u Bad Cannstattu

Kao i u ostatku Njemačke, nogomet je najpopularniji sport u Stuttgartu. Dva su poznata nogometna kluba, VfB Stuttgart (Die Roten) i Stuttgarter Kickers (Die Blauen). VfB Stuttgart je poznatiji i uspješniji klub, koji je pet puta osvojio Bundesligu, posljednji put 2007. godine. Klub svoje utakmice igra na stadionu Mercedes-Benz Arena u četvrti Bad Cannstatt.

Stuttgarter Kickersi, trenutno u 3. Bundesligi, svoje utakmice igraju na Gazi-Stadionu blizu TV tornja u Degerlochu. Ostale nogometne momčadi su Sportfreunde Stuttgart i FV Zuffenhausen.

Ostali sportovi[uredi VE | uredi]

Košarka:

Rukomet:

Odbojka:

  • CJD Feuerbach (ugašen), trostruki prvak Njemačke u ženskoj odbojci
  • Stuttgart Volleyball Club

Hokej na ledu:

Vaterpolo:

Američki nogomet:

  • Stuttgart Nighthawks
  • Stuttgart Scorpions

Tenis:

  • TC Weissenhof
  • TEC Waldau Stuttgart

Hokej na travi:

  • HTC Stuttgarter Kickers

Sportske priredbe[uredi VE | uredi]

U Stuttgartu su se održavali brojni sportski događaji, kao što su Svjetsko prvenstvo u atletici 1993. i Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (šest susreta, uključujući i utakmicu za 3. mjesto između Njemačke i Portugala, igralo se na Gottlieb-Daimler-Stadionu - danas Mercedes-Benz Areni).

Stuttgart je 2007. bio "Europska sportska prijestolnica".[5]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Osobe rođene u Stuttgartu[uredi VE | uredi]

Osobe koje su djelovale u Stuttgartu[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Stuttgart