Minerva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Minervina glava, Elihu Vedder, 1896.

Minerva, poznata i kao Palada Atena u grčkoj mitologiji, bila je rimska božica. Smatrala se djevičanskom božicom ratnika, poezije, medicine, mudrosti, trgovine, zanata i izumiteljica glazbe.[1]

Ovaj se članak fokusira na Minervu u ranom Rimu i na štovanje njenog kulta. Za informacije o književnim mitološkim prikazima Minerve, koji su snažno bili pod utjecajem grčke mitologije, vidi Palada Atena gdje se spominje kao jedna od triju djevica uz Artemidu i Hestiju.

Etruščanska Minerva[uredi VE | uredi]

Ime "Minerva" je najvjerojatnije preuzeto od Etruščana koji su je nazivali Menrva. U etruščanskoj mitologiji Minerva je bila božica mudrosti, rata, umjetnosti, škola i trgovine. Ona je bila etruščanska dvojnica grčke Atene i rimske Minerve. Poput Atene, Menrva je rođena iz glave njenog oca Tinije.

Njezino ime sadržava "mn-" korijen koji se povezuje s pamćenjem. Vidi grčku "Mnemozinu" (gr. μνημοσύνη) i "mnestis" (gr. μνῆστις): pamćenje, sjećanje, uspomena. Rimljani su možda zamjenili njeno strano ime sa svojom riječi mens koja označava "um" budući da je jedan aspekt Minerve kao božice bio ne samo ratni nego i intelektualni. Minerva je rimsko ime za Atenu, božicu mudrosti i djevičanstva. Ona se također prikazuje kao sova.

Minervin kult u Rimu[uredi VE | uredi]

Menrva je bila dio svete trijade s Tinijom i Uni, istoznačnicama rimskog trojstva Jupiter-Junona-Minerva. Minerva je bila kći Jupitera.

Kao Minerva Medica, bila je božica medicine i liječnika. Kao Minerva Achaea, štovala se u Luceriji u Apuliji gdje su u njenom hramu ostali sačuvani darovi i ruke Diomede.[2][3]

Minervin kip
Glava "Sulis-Minerve" pronađena u ruševinama rimskih kupelji u Bathu

Ovidije naziva Minervu "božicom tisuću radova." Minerva je štovana diljem Italije, iako je samo u Rimu poprimila ratna obilježja. Njeno se štovanje proširilo diljem carstva – u Britaniji, primjerice, uspoređivala se s božicom mudrosti Sulis.

Rimljani su slavili njen festival od 19. ožujka do 23. ožujka tijekom dana koji se nazivao, u množini ženskog roda, Quinquatria, peti nakon martovskih ida, devetnaesti nakon praznika obrtnika. Manju inačicu, Minusculae Quinquatria, održavali su na lipanjske ili junske ide, 13. lipnja, flautisti koji su posebice bili korisni u religiji. Godine 207. pr. Kr. osnovan je ceh pjesnika i glumaca radi molitvenih darova u Minervinom hramu na brežuljku Aventinu. Među ostalim članovima u cehu je djelovao Livije Andronik. Aventinsko svetište Minerve nastavilo je biti važan centar umjetnosti tijekom velikog dijela srednjeg razdoblja Rimske Republike.

Minerva se štovala na brežuljku Kapitoliju kao jedna od Kapitolijske trijade uz Jupitera i Junonu, u Hramu Minerve Medike, i u "Delubrum Minervae", hramu kojeg je Pompej osnovao 50. pr. Kr., a koji se nalazio na mjestu crkve Santa Maria sopra Minerva (blizu današnje Piazze della Minerva i Panteona).

Minerva u suvremenoj uporabi[uredi VE | uredi]

Sveučilišta i obrazovne ustanove[uredi VE | uredi]

Božica Minerva kao zaštitnica mudrosti često se prikazuje u kiparstvu, na pečatima, te u ostalim oblicima u obrazovnim ustanovama, uključujući:

  • Minerva je simbol Sveučilišta u Portu.
  • Minervin kip se nalazi u centru Sveučilišta La Sapienza, najvažnijeg sveučilišta u Rimu.
  • Minerva je prikazana kao "Alma mater" ispred zgrade Low Memorial Library Sveučilišta Columbia.
  • Minerva je ime ženskog boravišta na Sveučilištu u Stellenboschu u Južnoj Africi.
  • Minerva je ime računalnog servera kojeg koriste studenti na Harvardskoj proširenoj školi.
  • Minerva je prikazana kao kip istočno od Sveučilišnog centra Elliot Sveučilišta North Carolina kod Greensboro'sa.
  • SUNY Potsdam kampus u Potsdamu, NY je dom nekoliko Minervinih kipova i kafića nazvanog po njoj.
  • Minerva je prikazana na pečatima i logotipima mnogih ustanova visokog obrazovanje:
  • Minerva je također ime drugog najstarijeg elitnog studentskog udruženja u Nizozemskoj (Sveučilište u Leidenu).
  • Minerva krasi ugaoni kamen svakog glavnog ulaza u Bostonsku javnu knjižnicu s riječima ispod lika "slobodno svima". Bostonska javna knjižnica bila je javno financirana knjižnica u Americi te je uz ostale knjižnice dugotrajna uspomena čovječanstva.
  • Minerva je božica bratinstva Sigma Alpha Epsilon, čiji su članovi poznati kao Odani sinovi Minervini.
  • Minerva je zaštitnica sestrinstva Delta Sigma Theta, najveće organizacije crnkinja u svijetu. Minervina slika nalazi se na vrhu grba organizacije.
  • Minerva je ime pokretnog objekta učenja na Sveučilištu Bath Spa u Engleskoj, UK.
  • Minerva je prikazana na pečatu Sveučilišta znanosti i umjetnosti u Oklahomi.
  • Minervin kip je postavljen na ulazu u glavnu zgradu Wells Collegea u Aurori, NY.
  • Minerva je zaštitnica Federalnog sveučilišta u Rio de Janeiru, Brazil.
  • Minerva je također simbol sestrinstva Kappa Kappa Gamma.

Društva[uredi VE | uredi]

Minervin kružni tok u Guadalajari, Meksiko, jedan od najprepoznatljivih znamenitosti grada

Javni spomenici[uredi VE | uredi]

Više informacija[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Candau, Francisco J. Cevallos (1994). Coded Encounters: Writing, Gender, and Ethnicity in Colonial Latin America. University of Massachusetts Press, 215.
  2. Aristot. Mirab. Narrat. 117
  3. Schmitz, Leonhard (1867), "Achaea (2)", u Smith, William, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, sv. 1, Boston, str. 8