Morović

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Morović
Katolička crkva na groblju
Katolička crkva na groblju
Koordinate: 44°59′N 19°12′E / 44.983°N 19.2°E / 44.983; 19.2Koordinate: 44°59′N 19°12′E / 44.983°N 19.2°E / 44.983; 19.2
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Srijemski okrug
Općina Šid
Površina
 - Ukupna 96.0 km²
Visina 79 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 2.164
 - Gustoća 23 st./km²
Poštanski broj 22245
Pozivni broj 022
Registarska oznaka ŠI
Zemljovid
Morović na karti Srbija
Morović
Morović

Morović (srp. Моровић) je naselje u Srijemu, u Vojvodini, udaljeno 15 km od Šida.

Morović je izgrađen na obalama rijeka Bosuta i Studve, koje premošćuje sa četiri mosta. U centru sela, Studva se ulijeva u Bosut, a na samom ušću je uzvišenje gdje se nalaze ostaci pravog grada, utvrđenja, koje je tu podignuto još u vrijeme Rimljana.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Pripada općini Šid.

Povijest[uredi VE | uredi]

Do ukidanja Vojne krajine 1881. godine, Morović je bio sjedište Prve kapetanije. To je ukinuto dekretom sa ukidanjem vojne granice, a izgled sela se počeo mijenjati. Sela postaju ušorena, a kuće poprimaju izgled terezijanskog stila gradnje. Zbog blizine granice sa Hrvatskom, selo je bilo sa mješovitim hrvatskim i srpskim stanovništvom.

Prije početka srpske agresije na Hrvatsku, u Moroviću je živjelo 28,41% Hrvata. [1]

Za vrijeme Domovinskog rata Hrvati su ubijeni ili protjerani, tako da je to sada selo sa većinskim srpskim stanovništvom koje danas broji oko 2.500 stanovnika.

Za tadašnje akcije etničkog čišćenja Srijema od Hrvata, bile su intenzivna zlostavljanja i svećenstva koje je obilazilo pastvu. Tako je život morao spašavati i morovićki župnik Petar Petrović (akcije istjerivnja, zlostavljanja i progona katoličkih svećenika su bile od 26. do 30. listopada 1992.).

Svetište Marije Pomoćnice kršćana i duša u Čistilištu[uredi VE | uredi]

Morović je u srednjem vijeku bio veliko marijansko svetište i arhiđakonat za 43 srijemske župe u kojega su hodočastili vjernici iz čitavoga Srijema, Bačke i Bosne. Trenutno u mjestu Hrvati katolici čine 15% stanovništva, pa će se kroz novonastalo svetište nastojati ući u ekumensko molitveni dijalog s braćom i sestrama pravoslavne vjeroispovijedi, koji ovu crkvu posebno cijene i poštuju te gaje veliko poštovanje prema svojim pokojnima.

Sada se obnavlja crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je značajna kao spomenik kulture iz 12. st.. Na inicijativu vlč. Nikice Bošnjakovića, župnika u Šidu i upravitelja ove crkve, želi postati Svetištem Marije Pomoćnice kršćana i duša u Čistilištu, te se je 2. rujna 2010. održalo prvo misno slavlje i molitva na nakanu pokojnih. Promatrajući oltarnu sliku - duborez u srijemskom hrastu, rad nepoznatog tirolskog majstora na kojemu se duše u čistilištu hvataju za skute Marijine i mole zagovor, vlč. Bošnjaković dobio je poticaj u Moroviću okupiti kršćane i potaknuti ih na molitvu za pokojne.[1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva 1910. godine Morović je imao 2.318 stanovnika od toga kao materinji jezik hrvatski je govorilo 966 stanovnika, 954 srpski, 267 njemački, 57 mađarski, 34 rusinski, 17 slovački i 14 ostali, rimokatolika je bilo 1.220 a pravoslavaca 956.

Prije početka srpske agresije na Hrvatsku, u Moroviću je živjelo 28,41% Hrvata.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]