Kukujevci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kukujevci
Koordinate: 45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°E / 45.067; 19.333Koordinate: 45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°E / 45.067; 19.333
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Srijemski okrug
Općina Šid
Površina
 - Ukupna 32.7 km²
Visina 93 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 2.252
 - Gustoća 69 st./km²
Poštanski broj 22224
Pozivni broj 022
Registarska oznaka SM
Zemljovid
Kukujevci na karti Srbija
Kukujevci
Kukujevci

Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalaze se na 45° 4' 14" sjeverne zemljopisne dužine i 19° 20' 26" istočne zemljopisne dužine, na 93 metra nadmorske visine.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Pripadaju općini Šid.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi put se u povijesti Kukujevci spominje pod imenom Kukej 1275. godine. Kasnije je zabilježen i naziv Kukurkudhel. U jednoj povelji mađarskog kralja Matije Korvina iz 1484. također je spomenuto ime mjesta.

Već u srednjem vijeku se zna da je selo većinom katoličko. 1736. godine, Kukujevci su jedno od 14 čistohrvatskih naselja u Srijemu. Krajem 19. stoljeća u selo se doseljavaju Nijemci. U to doba su Kukujevci imali 1483. stanovnika. Po popisu iz 1910. godine, broj stanovnika se povećao na 2287. Do početka Domovinskog rata, selo je imalo svega 1% srpskog pravoslavnog življa [1], dok se taj odnos sada okrenuo, pa toliko sada ima katolika.

Agresija na Hrvatsku[uredi VE | uredi]

Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih etničkim čišćenjem za vrijeme srpske oružane agresije na Hrvatsku, iza kojih su stajale stranka Srpske narodne obnove Vuka Draškovića i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja.

Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.[2]

Stanovnici Hrvati su 1993. ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog Helsinškog odbora, srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve. [3]

U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.[2]

8. kolovoza 1995. su osobe u odorama razbijali prozore i ulazna vrata Hrvatima i istjerivali ukućane iz kuće, a svi koji su pružili otpor su premlaćeni.

Isto se dogodilo i sumještanima Srbima koji su pokušali zaštiti svoje sumještane.

Nakon ovoga je krenuo masovni izgon Hrvata iz Kukujevaca, a potom i u susjednom Gibarca.

Promjena imena mjesta[uredi VE | uredi]

Kako bi se zatro svaki trag hrvatstva u selu, novonaseljeno srpsko stanovništvo (iz Hrvatske i BiH) odlučilo je krajem 2007. promijeniti ime sela u Lazarevo. [1].
Čeka se još službeno odobrenje iz Beograda. Imena ulica u mjestu već su prije promijenjena, tako da više nema ulice Matije Gupca, Vladimira Nazora, Maršala Tita i dr., već su preimenovane u ulice cara Lazara, Miloša Obilića, srpskih vladara, svetog Save i vojvode Putnika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prije agresije na Hrvatsku, u Kukujevcima je živilo 1991. 89,07% Hrvata [4].

Poznati Kukujevčani[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Nacional Srbi mijenjaju imena hrvatskih sela u Vojvodini, 7. studenoga 2007.
  2. 2,0 2,1 Radio Subotica na hrvatskom Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristup stranici: 1. rujna 2011.
  3. (srp.) Dnevnik. Arhivirano s izvorne stranice na 2008-02-11. Teror glasan, država nema: Izvješće Helsinškog odbora, 19. veljače 2003.
  4. Glas Koncila Divan je kićeni Srijem, 4. srpnja 2004.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]