Kukujevci
|
|
|
|---|---|
| Koordinate: 45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°EKoordinate: 45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Srijemski okrug |
| Općina | Šid |
| Površina | |
| - Ukupna | 32.7 km² |
| Visina | 93 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 2.252 |
| - Gustoća | 69 st./km² |
| Poštanski broj | 22224 |
| Pozivni broj | 022 |
| Registarska oznaka | SM |
| Zemljovid | |
.png)  Kukujevci
|
|
Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Sadržaj |
Zemljopisni položaj [uredi]
Nalaze se na 45° 4' 14" sjeverne zemljopisne dužine i 19° 20' 26" istočne zemljopisne dužine, na 93 metra nadmorske visine.
Upravna organizacija [uredi]
Pripadaju općini Šid.
Povijest [uredi]
Prvi put se u povijesti Kukujevci spominje pod imenom Kukej 1275. godine. Kasnije je zabilježen i naziv Kukurkudhel. U jednoj povelji mađarskog kralja Matije Korvina iz 1484. također je spomenuto ime mjesta.
Već u srednjem vijeku se zna da je selo većinom katoličko. 1736. godine, Kukujevci su jedno od 14 čistohrvatskih naselja u Srijemu. Krajem 19. stoljeća u selo se doseljavaju Nijemci. U to doba su Kukujevci imali 1483. stanovnika. Po popisu iz 1910. godine, broj stanovnika se povećao na 2287. Do početka Domovinskog rata, selo je imalo svega 1% srpskog pravoslavnog življa [1], dok se taj odnos sada okrenuo, pa toliko sada ima katolika.
Agresija na Hrvatsku [uredi]
Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih etničkim čišćenjem za vrijeme srpske oružane agresije na Hrvatsku, iza kojih su stajale stranka Srpske narodne obnove Vuka Draškovića i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja.
Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.[2]
Stanovnici Hrvati su 1993. ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog Helsinškog odbora, srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve. [3]
U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.[2]
8. kolovoza 1995. su osobe u odorama razbijali prozore i ulazna vrata Hrvatima i istjerivali ukućane iz kuće, a svi koji su pružili otpor su premlaćeni.
Isto se dogodilo i sumještanima Srbima koji su pokušali zaštiti svoje sumještane.
Nakon ovoga je krenuo masovni izgon Hrvata iz Kukujevaca, a potom i u susjednom Gibarca.
Promjena imena mjesta [uredi]
Kako bi se zatro svaki trag hrvatstva u selu, novonaseljeno srpsko stanovništvo (iz Hrvatske i BiH) odlučilo je krajem 2007. promijeniti ime sela u Lazarevo. [1].
Čeka se još službeno odobrenje iz Beograda. Imena ulica u mjestu već su prije promijenjena, tako da više nema ulice Matije Gupca, Vladimira Nazora, Maršala Tita i dr., već su preimenovane u ulice cara Lazara, Miloša Obilića, srpskih vladara, svetog Save i vojvode Putnika.
Stanovništvo [uredi]
Prije agresije na Hrvatsku, u Kukujevcima je živilo 1991. 89,07% Hrvata [4].
Poznati Kukujevčani [uredi]
- Živko Bertić, pisac
- Ljubica Kolarić-Dumić, spisateljica
- Ivana Paradžiković, televizijska voditeljica, urednica i novinarka
Izvori [uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Nacional Srbi mijenjaju imena hrvatskih sela u Vojvodini, 7. studenoga 2007.
- ↑ 2,0 2,1 Radio Subotica na hrvatskom Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristup stranici: 1. rujna 2011.
- ↑ (srp.) Dnevnik Teror glasan, država nema: Izvješće Helsinškog odbora, 19. veljače 2003.
- ↑ Glas Koncila Divan je kićeni Srijem, 4. srpnja 2004.
Vanjske poveznice [uredi]
- Položaj
- (engl.) Izvješće na aimpress.ch Glavom u pijesku
- Hrvatska riječ Obilježena deseta obljetnica iseljavanja brojnih Hrvata iz Srijema
- Hrvatska riječ Inzistirajmo na zajedništvu
|
|||||
