Murter (Murter-Kornati)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Murter
Murter na karti Hrvatska
Murter
Murter
Murter na zemljovidu Hrvatske
Županija Šibensko-kninska
Općina/Grad Murter
Najbliži (veći) grad Šibenik
Zemljopisne koordinate 43°49′12″N 15°35′31″E / 43.820°N 15.592°E / 43.820; 15.592Koordinate: 43°49′12″N 15°35′31″E / 43.820°N 15.592°E / 43.820; 15.592
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 2.068
Pošta 22243 Murter
Pozivni broj 022
Autooznaka ŠI
Murter na karti Šibensko-kninska županija
Murter
Murter
Murter na zemljovidu Šibensko-kninske županije
Murter 1.jpg
Naselje Murter

Murter je naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka i udaljen je 30 kilometra od Šibenika i 50 kilometra od Zadra.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Murter je okružen brežuljcima Raduč (125 m), Sv. Roko (70 m), i Gradina (62 m). Murter se širi prema uvali Hramina, u kojoj je izgrađena marina, prema uvali Slanica, u kojoj je najljepša plaža na šibenskoj rivijeri, a i na Jadranu. Osim plaže Slanice, Murter ima još četiri plaže, a to su Luke, Podvrške, Čigrađa i Kosirina. Uvala Hramina relativino je dobro zaštićena od vjetrova, osim bure. S vidikovca crkve Svetog Roka pruža se pogled na okolna mjesta, brojne otoke, otočiće i uvale, ali i 10-ak milja udaljene Kornate.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Naselje Murter prema popisu stanovništva iz 2001. broji 2.068 stalnih stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Napomena: U 1869. podaci su sadržani u naselju Betina, općina Tisno.

Uprava[uredi VE | uredi]

Od državnih institucija u Murteru se nalaze općinska uprava, lučka kapetanija i osnovna škola. U gradu ne postoji policijska stanica, niti vatrogasna jedinica. Najbliže takve ustanove nalaze se u Tisnom, odnosno Vodicama.

Prometna povezanost s okolnim područjima oslanja se na dvije ceste koje vode u susjednu općinu Tisno, a kroz nju do Tišnjanskog mosta te dalje prema magistralnoj cesti i gradovima Zadru i Šibeniku, odnosno prema čvoru Pirovac za autocestu A1. Trajektnog prijevoza nema.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Jedrilice u Murteru.

Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam.
Nekada pretežno ribarsko naselje, Murter se sve više orijentira na turizam. Ribarska tradicija je, međutim, još uvijek jaka i uz mnoštvo malih ribara, koji love mrežama stajačicama pretežno u Murterskom moru, grad se može pohvaliti i povećom kočarskom flotom, čije područje djelovanja obuhvaća čak i otoke Jabuku i Palagružu. Poljoprivreda je također prisutna u općini, ali se najčešće svodi na proizvodnju za osobne potrebe. Najistaknutije grane su maslinarstvo i uzgoj smokava. Na Kornatima postoji i barem jedan pčelarski posjed. Nekoliko domaćinstava još uvijek uzgaja ovce, ali je ovčarstvo nakon Domovinskog rata gotovo ugašeno.

Turizam je danas najprobitačnija grana gospodarstva općine. U uvali Slanici se nalazi hotel "Colentum" te Kamp "Slanica", ali najviše profita se ostvaruje kroz privatni smještaj. Gotovo svaka kuća u Murteru opremljena je za prihvat gostiju. Sve veća apartmanizacija posebno je zahvatila dijelove Murtera kao što su Podraduč, Jersane i Slanica. Velik dio zarade ostvaruje se od turizma, uglavnom od apartmana koji se iznajmljuju u Murteru, ali i od privatnog smještaja na 10-ak milja udaljenim Kornatima i to u ribarskim kućama koje su namjenjene za robinzonski turizam. Kornati su uglavnom u vlasništvu Murterina. Na Kornate se također organiziraju i izleti brodovima.

Zahvaljujući trima marinama, od kojih je jedna u Murteru, a dvije na Kornatima, Murter se može ubrojiti i u važnija središta nautičkog turizma na Jadranu.

U gradu se također nalazi i jedno brodogradilište, opremljeno za izradu i remont svih vrsta malih i srednjih plovila.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Mediji[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Od sakralnih spomenika treba spomenuti kapelicu Sv. Roka iz 1760. godine, crkvu Sv. Mihovila rekonstruiranu 1770. godine, te crkvu Gospe od Gradine. U Murteru se 1866. godine otvorila prva seoska čitaonica na području cijele Dalmacije.Na brdu Raduč nalazi se vojna utvrda koja je izgrađena za vrijme Austro - ugarske a sastoji se od tunela u brdu i topovskih "gnijezda". Na rivi u Murteru nakon Drugog svjetskog rata podignut je spomenik narodnooslobodilačkoj borbi, ali je miniran 2005. godine, te uklonjen odlukom općinskog vijeća na čelu s Ivom Marušićem

Povijest[uredi VE | uredi]

Na poluotoku Gradini nalaze se ostaci jedne od najvećih gradina na tlu južne Liburnije, a u njezinu podnožju i uz obalu ruševine antičkog grada Colentuma.
Colentum je i najstarije ime otoka. Spominju ga Ptolomej i Plinije u I. stoljeću, te kozmograf iz Ravennne u VII. Porfirogenet u X. stoljeću ne navodi Colentum, što znači - s obzirom na upućenost Cara u prilike na obali i otocima - da je tada već prestao postojati.
Teško je sa sigurnošću utvrditi kada Hrvati prvi put stupaju na otok. Prema nalazima materijalne kulture i prema jezičnim ostacima u toponimima, to je bilo vrlo rano, no prvi pisani spomen imena je iz 1285.
"Župa Srimac ima g. 1298. sela: Veliko selo (Villa magna) i Jezera na Murteru, te Žirje i Zlarin" - tvrdi don Krsto Stošić.

Najprije se zvalo Veliko Selo(od XIII. st.) i Srimač (Srimac), a od 1715. ima sadašnje ime.
Novo naselje Srimač, Hrvati su u duhu svog shvaćanja i iskorištavanja prostora na otocima, podigli dalje od mora, na pristranku, uz rub plodnog polja i u podnožju Vršine i Raduča, s kojih se moglo kontrolirati stanje na moru i prijetnje koje su s njega dolazile.
Nekako istodobno (1318.) na prvim pomorskim kartama prvi put se spominje i ime Mortar, kasnije u duhu, lokalnog govora oblikovano u današnji oblik Murter.
Oba imena su postojala u upotrebi dugi niz stoljeća, dok konačno nije dobio današnje ime.

Kultura[uredi VE | uredi]

Iako ruralno naselje, Murter je u svom trajanju započeo, njegovao i očuvao visoke standarde kulturnog, osobito pučkog i duhovnog izražavanja. Najprije vrlo ranim osnivanjem Pučke škole (1845.) zatim, utemeljenjem jedne od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku u Dalmaciji (1866.), pokretanjem crkvenog pjevačkog zbora (1900.), djelovanjem amaterskog dramskog ansambla (od 1922.). Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je i Uljarska zadruga. 1913., na velikoj međunarodnoj izložbi ulja u Francuskoj u Eixu, Murterani su dobili zlatnu medalju za kvalitetu svog ulja. Osobito je obilježje mještana druželjubivost, otvorenost, ljubav prema pjevanju i dramskom izražavanju.


Crkva sv. Mihovila je središte okupljanja starijih Murterina. Osim crkve, od religijskih struktura postoji i nekoliko kapelica razasutih širom općine, od kojih je najupečatljivija kapelica sv. Roka na brdu iznad grada.

Kulturna ponuda u Murteru je slijedeća: ljetno kino, muzej, knjižnica, nastupi klapa i popularnih pjevača, koncerti, privatne galerije. U Murteru djeluje kulturno društvo "Zaokret".

Ugostiteljska ponuda je adekvatna, s obiljem kafića, konobi i restorana.

Brojne i lijepe plaže (Luke, Slanica, Podvrške, Čigrađa, Kosirina) pružajuadekvatne sadržaje s pripadajućim ugostiteljskim i zabavnim sadržajima.

Svake godina 8. rujna, na dan Male Gospe, u Murteru se organizira velika fešta.

29. rujna je dan zaštitnika Župe Murter. Tog dana se već tradicionalno organizira regata i manifestacija Latinsko idro.

Šport[uredi VE | uredi]

Od sportskih društava postoje boćarski, malonogometni klub, teniski s pripadajućim igralištima.

Izvori[uredi VE | uredi]