Murter

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Murter. Za druga značenja, pogledajte Murter (razdvojba).
Murter
Croatia - Murter.PNG
Podatci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina Sjevernodalmatinski otoci
Koordinate 43°49′15″N 15°35′32″E / 43.82083°N 15.59222°E / 43.82083; 15.59222Koordinate: 43°49′15″N 15°35′32″E / 43.82083°N 15.59222°E / 43.82083; 15.59222
Država Hrvatska
Glavno naselje Murter
Betina
Jezera
Tisno
Površina 17,58[1] km2
Obalna crta 42,605[1] km
Broj stanovnika 5100
Betina, island of Murter, Croatia - harbour 14.10.2007. 076.jpg
mjesto Betina

Murter je sjevernodalmatinski otok, ispred mjesta Pirovca. Površina otoka je 17,58 km2. Naselja na otoku su Betina, Tisno, Jezera i Murter koji je najveće i najstarije mjesto na otoku. Otok je s kopnom spojen kratkim mostom u mjestu Tisnom.

Most u Tisnom

Povijest[uredi VE | uredi]

Otok su naseljavali Iliri jos u pretpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik Ptolomej pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine Rima o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja Colentum, brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, freske i mozaici razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.

Pod hrvatskim imenom "Srimač" spominje se 1251. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme naseljavanja pred turskim provalama.

Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.

Otok Murter spominje se prvi put 1318. g. pod imenom "Insula Mortari", prema kojemu je kasnije nazvano i mjesto Murter. Od 1740. g otok se naziva Murter.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Veći dio otoka prekriven je stoljetnim stablima maslina i smokava što su i glavne tradicionalne kulture koje uzgaja domaće stanovništvo. Dinko Zavorović, šibenski povjesničar, zapisao je 1597. godine da je otok dobro obrađen zahvaljujući napornom radu njegovih stanovnika i da se ondje proizvodi vrhunsko vino. Osim zemljoradnje, zanimanje stanovnika bilo je brodogradnja (tradicionalni drveni brodovi su gajeta, loger, leut), ribarstvo i stočarstvo. U novije vrijeme, zbog iznimnih prirodnih potencijala pokretač gospodarskog razvoja je turizam.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • U rodnom kraju svojih roditelj, na Murteru, pokopan je student I. godine filmske i televizijske režije Luka Skračić koji je smrtne ozljede zadobio u velikosrpskom raketiranju Zagreba ispred zgrade ADU. [2]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Murter

Izvori[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]


Solta satelite.jpg Nedovršeni članak Murter koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.