Namib

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Namibijsko pješčano more

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Namibijsko pješčano more
Flag of Namibia.svg Namibija


Namib na karti Namibija
Namib
Namib zauzima cijelu obalu Namibije
Godina uvrštenja: 2013. (37. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii, ix, x
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Namib je velika pustinja u jugozapadnoj Africi. Ime Namib na nama jeziku znači „prostrano mjesto” i doista pustinja zauzima područje od oko 50.000 km², pružajući se nekih 1.600 km duž Atlantskog oceana obalom Angole,Namibije (država Namibija je dobila ime po pustinji) i Južne Afrike. Od istoka na zapad njena širina varira između 50 - 160 km.

Rasprostiranje pustinje Namib
Dina 7, najviša pješčana dina na svijetu, u pustinji Namib, Namibija
Zalazak sunca u prirodnom rezervatu Namib Rand, Namibija

Ovo područje se smatra najstarijom pustinjom na svijetu, koja je ovakve sušne i polusušne uvjete imala bar 80 milijuna godina. Njenu neplodnost izaziva oštar suhi zrak koga rashlađuje hladna benguelska struja koja teče duž obale. Pustinja ima manje od 10 mm kiše godišnje i gotovo je u potpunosti neplodna.

Iako je pustinja gotovo nenastanjena i nepristupačna, postoje povremena naselja u Sesriemu, blizu poznatog Sossusvleia i velike skupine pješčanih dina koje su, s visinom do 340 metara, najviše pješčane dine na svijetu.

Međusobno djelovanje vlažnog zraka s mora i suhog zraka iz pustinje izaziva ogromne magle, oko 180 dana godišnje[1]. Zbog toga je tzv. „Namibijsko pješćano more”, glavnina Namiba površine od 3 milijuna hektara, upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi 2013. godine kao „jedina obalna pustinja na svijetu u kojoj na prostrana polja dina djeluje magla”[2]. Naime preko polustvrdnutog sustava drevnih dina kreće se mlađi sustav nastao od materijala iz tisuća kilometara udaljene unutrašnjosti, donešen rijekama Carunjamba (sjeverna granica Namiba) i Olifants (južna granica Namiba), oceanskim strujama i vjetrom. Ovaj krajolik iznimne ljepote sastoji se od polja šljunka, obalnih ravnica, stjenovitih brda, hridi unutar ergova, obalnih laguna i kratkotrajnih rijeka[2].

Zajedno s Obalom kostura koja čini sjevernu obalu Namiba, Namib je poznat i kao mjesto mnogih brodoloma, uglavnom zbog namibske magle. Neki od potopljenih brodova mogu se naći i po 50 metara duboko na obali, jer pustinja lagano klizi prema moru, lagano zauzimajući more.

Jedini izvor vode u pustinji je magla koja je zaslužna za veliki broj neobičnih vrsta biljaka i životinja koji se mogu pronaći samo u ovoj pustinji. Endemske vrste beskralježnjaka, reptila i sisavaca su se prilagodili brojnim i stalno izmjenjivim mikrohabitatima i ekološkim nišama[2]. U blizini mora su hladne oceanske vode prepune riba i tu obitava velika populacija smeđih foka i morskih ptica, kojima se hrane tzv. „lavovi Obale kostura”[3]. Prema unutrašnjosti se nalazi Nacionalni park Namib-Naukluft, najveći lovni park u Africi, u kojemu obitava određeni broj afričkih slonova, planinskih zebri i drugih velikih životinja.

Namib je važna lokacije za iskopavanja tungstena, soli i dijamanata.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Andrew Goudie, Chapter 17: Namib Sand Sea: Large Dunes in an Ancient Desert, u djelu Piotra Migońa, Geomorphological Landscapes of the World, NY: Springer, New York, str. 163.–169. ISBN 978-90-481-3054-2
  2. 2,0 2,1 2,2 Namib Sand Sea na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 15. rujna 2013.
  3. Sharon E. Nicholson, Dryland Climatology, Cambridge University Press, Cambridge, 2011., str. 385.–388. ISBN 978-0-521-51649-5
  • National Geographic, siječanj 1992. , str. 54. - 85.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Namib na namibian.org (engl.)
  • Namib na stranicama WWF-a (engl.)
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Namib