Magla

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Magla iznad jezera

Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla smanjuje horizontalnu vidljivost ispod 1 km.

Općenito[uredi VE | uredi]

Pri temperaturama iznad ledišta magla se zadržava samo uz visoku relativnu vlagu zraka. Izgled joj je bjeličast, a u blizini industrijskih zona može poprimiti žućkasto-sivu boju radi primjesa dima i prašine. U stvari, magla je oblak koji se nalazi pri tlu.

Prema jačini magla se može podijeliti na:

  • slabu, s horizontalnom vidljivošću manjom od 1 km,
  • umjerenu, s horizontalnom vidljivošću manjom od 500 m i
  • jaku, s horizontalnom vidljivošću manjom od 50 m.

Sumaglica[uredi VE | uredi]

Sumaglica se kao i magla sastoji od sitnih kapljica vode koje lebde u zraku. Za razliku od magle one su rjeđe i manje a horizontalna vidljivost tijekom sumaglice veća je od 1 km. Zrak se u sumaglici ne osjeća toliko vlažnim kao u magli.

Postanak magle[uredi VE | uredi]

Magla se stvara kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija započinje kod relativne vlage znatno manje od 100% te se stvara sumaglica. Daljnjim povećanjem vlage kondenzacija se ubrzava, postojeće kapljice se povećavaju i sumaglica postepeno prelazi u maglu. Relativna vlaga u zraku za vrijeme magle je između 80% i 100%. I pri temperaturama nižim od točke ledišta magla se još uvijek sastoji od kapljica podhlađene vode. Tek pri temperaturama oko -30° C u magli se nalazi određena količina ledenih kristala. I vjetar utječe na njeno stvaranje. Kod vremena bez strujanja zraka magla se ne može formirati. Za maglu koja nastaje padom temperature tijekom noći najpovoljniji je slab vjetar, a za uzlaznu maglu potreban je umjeren vjetar koji puše iz određenog smjera. Jak vjetar rastjerava maglu ili je diže u nisku naoblaku formirajući niski oblak stratus.

Stabilnost magle[uredi VE | uredi]

Stabilnost magle ovisi o svojstvima vodenih kapljica, njihovoj veličini i električnom naboju. Stabilna i suha magla ima kapljice približno jednake veličine istog električnog naboja.

Magla postaje nestabilna ako su kapljice nejednake veličine, one manje tada isparuju te se para ponovno kondenzira na većima. Kapljice s različitim električkim nabojem se privlače i također spajaju. Nestabilnost magle uzrokuje slabljenje njenog intenziteta i nestajanje.

U područjima pokrivenim snijegom magla je rijetka jer se voda iz njenih kapljica isparava a para se ponovno kondenzira na snježnoj površini. Maglu sastavljenu od ledenih kristala snježni pokrivač ne razbija. U određenim uvjetima kapljice vode iz magle se spajaju i zatim i talože se na izloženim predmetima stvarajući na njima vlagu. Takve kapljice mogu često kao oborina padatju na tlo (rosulja).