Otočni gigantizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Otočni gigantizam je biološki fenomen kod kojeg se veličina životinja izoliranih na nekom otoku kroz nekoliko generacija dramatično povećava.

Na otocima obično nema velikih mesojeda, bilo jer za preživljavanje trebaju velika lovišta, bilo zbog problema prelaska preko vode. Stoga, otočni gigantizam nije evolucijski proces određen potpuno novim temeljnim parametrima u životu vrste koji bi određivali njezinu mobilnost (fizički oblik) kao kod otočnog patuljastog rasta, već nedostatak otočnih grabežljivaca koji bi ih ograničavali u nesmetanom razvoju. Osim otsutnosti grabežljivaca, i pojava nedostatka rivalstva između jedinki iste vrste omogućava da velike jedinke uzimaju i velike i male komade hrane za sebe, a veliki rast osigurava i dulje i lakše preživljavanje u ekstremnim uvjetima.

S dolaskom ljudi i odomaćenih grabežljivaca kao što su psi, mačke, svinje ali i štakori, mnoge su velike otočne endemske vrste izumrle. Otočni gigantizam možemo pronaći kod većine velikih grupa kralješnjaka i beskralješnjaka.

Primjeri otočnog gigantizma[uredi VE | uredi]

Sisavci[uredi VE | uredi]

Mnogi glodavci narastu veći na otocima, dok lagomorfi, mesožderi, surlaši i papkari obično postanu manji.

Ptice[uredi VE | uredi]

Reptili[uredi VE | uredi]

Kukci[uredi VE | uredi]

Flora

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Maca-Meyer, N., Carranza, S.; Rando, J. C.; Arnold, E. N. & Cabrera, V. M. (2003-12-01). "Status and relationships of the extinct giant Canary Island lizard Gallotia goliath (Reptilia: Lacertidae), assessed using ancient mtDNA from its mummified remains". Biological Journal of the Linnean Society 80 (4): 659–670. Preuzeto 2010-04-03.

Vidjeti još[uredi VE | uredi]