Płock

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Płock
Katedrala blagoslovljene Djevice Marije iz 12. stoljeća.
Katedrala blagoslovljene Djevice Marije iz 12. stoljeća.
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 52°33′N 19°42′E / 52.55°N 19.7°E / 52.55; 19.7Koordinate: 52°33′N 19°42′E / 52.55°N 19.7°E / 52.55; 19.7
Država Flag of Poland.svg Poljska
Vojvodstvo POL województwo mazowieckie flag.svg Mazovjecko
Osnivanje 9. stoljeće
Glavni grad Poljske 1079. - 1138.
Vlast
 - Vrsta Gradska skupština
 - Gradonačelnik Andrzej Nowakowski (PO)
Površina
 - Ukupna 88,06 km² km
Stanovništvo (30. lipnja 2009.)
 - Grad 126.675
 - Gustoća 1.438 stanovnika/km2
Poštanski broj od 09-400 do 09-411, 09-419 do 09-421
Pozivni broj +48 024
Službena stranica www.plock.eu
Zemljovid
Płock na karti Poljska
Płock
Płock
Płock na karti Poljske

Płock (jidiš: פלאצק) je grad u središnjoj Poljskoj na rijeci Visla (polj. Wisła), najdužoj i najvažnijoj rijeci u Poljskoj. Prema podacima iz poljskog državnog zavoda za statistiku 30. lipnja 2009. Płock je imao 126.675 stanovnika. Grad se nalazi pripada Mazovjeckom vojvodstvu, najvećem od 16 poljskih vojvodstava. Tom vojvodstvu grad je priključen od 1999. Prije toga Płock je bio glavni grad Płockog vojvodstva (1975. - 1998.). Danas je Płock glavni grad pokrajine Powiat na zapadu Mazovjeckog vojvodstva.

Povijest[uredi VE | uredi]

U gradu Płocku nalazi se prekrasna katedrala iz 12. stoljeća. To je mazovjecka katedrala blagoslovljene Djevice Marije te su u njoj pokopani poljski kraljevi Władysław I. Herman (umro 1102.) i Bolesław III. Wrymouth (umro 1138.). Płock je u vrijeme njihove vladavine bio glavni grad Poljske (1079. - 1138.) a to prestaje biti smrću kralja Bolesława III. Wrymoutha. Također, grad je bio i sjedište mazovjeckih kneževa.

Religije[uredi VE | uredi]

Židovi[uredi VE | uredi]

Prisutnost židova u gradu datira već unatrag mnogo stoljeća, vjerojatno od 1400. godine. 1938. godine 25% stanovništva Płocka činili su židovi. Time je Płock bio jedan od poljskih gradova s velikom židovskom populacijom. Nažalost, židovska populacija masovno je uništena tokom holokausta.

Maraviti[uredi VE | uredi]

Płock je sjedište maravitskog biskupa. Maravitska Crkva neovisna je kršćanska Crkva koja je nastala iz poljske Katoličke Crkve na prijelazu u 20. stoljeće. Većinom se prostire samo u Poljskoj. Najvažnija maravitska crkva izgrađena je ovdje početkom 20. stoljeća. Ta crkva zove se - Hram milosrđa i ljubavi te se nalazi na vrhu brežuljka u povijesnom dijelu Płocka, u blizini rijeke Visle.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavna gospodarska djelatnost u gradu vezana je uz naftu i preradu nafte. U Płocku se nalazi najveća državna rafinerija nafte koja je u vlasništvu naftnog koncerna PKN Orlena. Riječ je o 31. najvećoj naftnoj kompaniji na svijetu prema istraživanju koje je proveo Fortune Global 500[1] te je prema konzultantsko-revizorskoj kući Deloitte, je vodeća tvrtka u srednjoj Europi s prihodom od 26 milijardi eura.[2]

Također, grad je zanimljiv stranih investitorima koji ulažu ovdje u vlastita postrojenja i tvornice. Neki od njih su Levi Strauss & Co., Hoppenstedt Bonnier Information, Bildau&Bussmann, Adler Polska, A. Schulman, Dr. Oetker Dekor i dr. Također u gradu se nalazi jedan od najvećih proizvodnih pogona polipropilena i polietilena u svijetu.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Płocku se nalazi osam visoko obrazovnih institucija a to su:

  • Politechnika Warszawska
  • Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Płocku
  • Szkoła Wyższa im. Pawła Włodkowica
  • Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszyńskiego – Punkt Konsultacyjny
  • Uniwersytet Warszawski – Wydział Zarządzania
  • Mazowieckie Samorządowe Centrum Doskonalenia Nauczycieli
  • Wyższe Seminarium Duchowne
  • Wyższa Szkoła Studiów Międzynarodowych w Łodzi.

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Ceste[uredi VE | uredi]

Płock je cestovno dosta povezan. Od važnijih cesta tu su dvije državne i četiri ceste vojvodstva.

Najvažnije ceste u Płocku
Vrsta ceste Broj ceste Ruta
Državna cesta 60 Łęczyca - Płock - Ciechanów - Ostrów Mazowiecka
Državna cesta 62 Strzelno - Włocławek - Płock - Wyszków - Sokołów Podlaski - Siemiatycze
Vojvodska cesta 559 Płock - Lipno
Vojvodska cesta 562 Płock - Szpetal Górny
Vojvodska cesta 567 Płock - Góra
Vojvodska cesta 575 Płock - Kazuń Nowy

Autobusni prijevoz[uredi VE | uredi]

U Płocku postoje dvije dvije tvrtke koje vrše usluge autobusnog prijevoza. Autobusi povezuju grad s četrdeset i jednom rutom.

Most legija maršala Józefa Piłsudskog je najduži osvjetljeni most u Europi.

Autobusni prijevoznici u Płocku su:

  • KM Płock (Komunikacja Miejska Płock) i
  • PKS Płock (Przedsiębiorstwo Komunikacji Samochodowej w Płocku S.A.).

Tramvajski prijevoz[uredi VE | uredi]

Gradsko poglavarstvo Płocka je u prosincu 2007. odlučilo da će stručnom povjerenstvu dati da razvije studiju o izgradnji tramvajske linije u gradu. Nakon studije odlučeno je izgraditi potrebnu infrastrukturu koja bi bila puštena u rad 2013.[3] Međutim, nakon gradskih izbora u studenom 2010., novo vodstvo grada je odlučilo da će se povući iz projekta.[4]

Mostovi[uredi VE | uredi]

Rijeku Vislu moguće je proći preko Mosta legija maršala Józefa Piłsudskog i Mosta solidarnosti. Grad također namjerava izgraditi nekoliko manjih mostova.

Šport[uredi VE | uredi]

Nogomet[uredi VE | uredi]

Rukomet[uredi VE | uredi]

  • Orlen Wisła Płock (muški i ženski rukometni klub, višestruki prvak Poljske)
  • AZS PWSZ Jutrzenka Płock

Ostali sportovi[uredi VE | uredi]

  • Masovia Płock (badminton)
  • Mustangs Płock (američki nogomet)
  • Medyk Płock , Mon-Pol Płock i MUKS 21 Płock (košarka)
  • MUKS Płock , MLKL Płock (atletika)
  • Alumn Płock (stolni tenis)
  • MZOS Płock (plivnanje)
  • Aeroklub Ziemi Mazowieckiej (avio klub)
  • Płock Rowing Association (est. 1882, the oldest sports club in the city) - rowing
  • Płockie Towarzystwo Wioślarskie (veslanje; najstariji sportski klub u gradu osnovan 1882.)
  • Klub Żeglarski Petrochemia Płock (jednjenje).

Politika[uredi VE | uredi]

Odluke grada donosi gradski parlament (polj. Sejm) te su oni izabrani na izborima.

Članovi gradskog parlamenta
Član gradskog parlamenta Stranačka pripadnost
Julia Pitera PO
Mirosław Koźlakiewicz PO
Andrzej Nowakowski PO
Wojciech Jasiński Pis
Marek Opioła Pis
Robert Kołakowski Pis
Dariusz Kaczanowski Pis
Waldemar Pawlak PSL
Adam Struzik PSL

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Płock je grad prijatelj s devet europskih te po jednim američkim i kineskim gradom. To su:

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]