Litva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Litva
Lietuvos Respublika
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Tautiska Giesme
Položaj Litve
Glavni grad Vilnius
Službeni jezik litavski
Vlada
 - Predsjednik Dalia Grybauskaitė
 - Predsjednik Vlade Andrius Kubilius
Neovisnost Raspadom Sovjetskog saveza
11. ožujka 1990.
Površina 120. po veličini
 - ukupno 65.200 km2
 - % vode 1.35% %
Stanovništvo 125. po veličini
 - ukupno (2003) 3.592.561
 - gustoća 55,1/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 49.49 milijardi $ (75.)
 - po stanovniku 14,158 $ (49.)
Valuta litas (100 centa)
Pozivni broj +370
Vremenska zona UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak .lt 1)
1) Litva također koristi i internetski nastavak .eu pošto je jedna od članica Europske unije, kojeg dijeli s ostalim članicama

Litva je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast).

Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća sklopila je savez s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost.

Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Povijest Litve[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Litve

Prvi Litavci su pripadali većoj skupini naroda koje zovemo Baltički narodi. Skupina ovih naroda (Zemgali, Seli, Kurši i Žemaiti) su se stopili u današnje Letonce i Litavce, dok je druga skupina (Prusi, Skalvi i Galindijci) nestala. Baltički narodi nisu bili pod direktnim kulturnim utjecajem Antičkog Rima, ali su trgovinom održavali kulturnu razmjenu (Jantarni put). Prvi spomen naroda Litavaca zabilježen je u analima samostana u Quedlinburgu, 14. veljače 1009. godine.

Litavska država je nastala sredinom 13. stoljeća kada su se razna litavska plemena ujedinila pod vodstvom Mindaugasa. Njegovi nasljednici su vladali Litvom kao velike vojvode pa se država i zvala Veliko vojvodstvo Litva. U 14. stoljeću litavski veliki vojvoda Gediminas je uspješnom vojnom politikom proširio granice Litve čime je stvoreno veliko gospodarstvo koje je dominiralo velikim dijelom istočne Europe sve do 16. stoljeća. Godine 1386. litavski vojvode postali su i kraljevi Poljske. Slijedeća četiri stoljeća te dvije države su dijelile istu povijesnu sudbinu.

Litva se 1569. god. ujedinila s Poljskom u tzv. Lublinsku uniju. Otada je Litva bila podređena jedinica unutar poljsko-litavske državne tvorevine. Tako je ostalo sve do tzv. Treće podjele Poljske 1795. god. kada je veći dio Litve pripao Ruskom Carstvu, kojemu je 1815. god. pripojeno i područje na lijevoj obali Njemena (osim Klaipėde). U razdoblju od 1864. do 1905. godine u Litvi se intenzivno provodio proces rusifikacije litavskog stanovništva. Ipak, na početku 20. stoljeća došlo je do procvata litavskog nacionalnog osjećaja. Za vrijeme okupacije Njemačkog Carstva za vrijeme Prvog svjetskog rata, došlo je do proglašenja neovisnosti Republike Litve (1918.) koja je odmah stupila u rat sa sovjetskom Rusijom.

Godine 1922. međunarodni položaj Litve je učvršćen kada su je priznale najutjecajnije svjetske države. Litva je u sukobu s Poljskom zbog Vilniusa koji je Litva zauzela 1920. godine, ali i s Njemačkom zbog Memela koji je Litva zauzela 1923. godine. U razdoblju do 1926. godine Litva je bila demokratska država u kojoj su redovito održavani parlamentarni izbori. No, 1926. godine u Litvi je izvršen vojni udar koji je djelomično dokinuo demokratska načela.

Odmah nakon početka Drugog svjetskog rata (1939.) Memel je zaposjela nacistička Njemačka, a paktom između Hitlera i Staljina iz 1939. godine Litva je ušla u sovjetsku interesnu sferu. Sporazumom o uzajamnoj pomoći sa SSSR-om, od 3. listopada 1939. god., u Vilniusu (koji je vraćen Litvi) smješten je sovjetski vojni garnizon.

U lipnju 1940. SSSR je ultimativno zatražio od Litve osnivanje nove litavske vlade koja je trebala biti prijateljska Sovjetskom Savezu. Odmah nakon toga sovjetska vojska je ušla u Litvu i okupirala je pa je litavska vlada bila prisiljena pristati na osnivanje Litavske SSR kao savezne jedinice u sastavu SSSR-a. U razdoblju od 1941. do 1944. Litva je bila pod okupacijom nacističke Njemačke. Godine 1944. ponovno ju je zauzela sovjetska vojska i priključila SSSR-u. Tada je započeo proces nacionalizacije privredne imovine i kolektivizacije gospodarstava.

Tek je dolaskom Mihaila Gorbačova na čelo sovjetske KP sredinom 1980-ih započela liberalizacija sovjetskog režima u svim republikama SSSR-a, pa tako i u Litvi. Nakon gotovo polustoljetne sovjetske vlasti, u Litvi su u listopadu 1988. god. izbile masovne demonstracije s temeljnim zahtjevom za neovisnost. Politička struja okupljena u Nacionalnom pokretu Sajudis dobila je većinu u litavskom parlamentu, a predsjednikom države je postao Vytautas Landsbergis.

Dana 11. ožujka 1990. godine parlament je proglasio neovisnost Litve, na što je Moskva odgovorila vojnom blokadom, ali je 1991. godine ipak bila prinuđena priznati njezinu neovisnost.

Litavski političari[uredi VE | uredi]

  • Dalia Grybauskaitė, povjerenica Europske komisije za financijsko programiranje i proračun od 2004.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Podjela Litve na okruge i općine

Današnja administrativna podjela Litve nastala je 1994. a promjenjena 2000. godine. Najveća jedinica upravne podjele Litve je okrug (litavski: apskritis), Litva se sastoji od deset okruga. Svaki okrug sastoji se od općine (litavski: savivaldybė) kojih ima 60, dok se svaka općina sastoji od nekoliko seniūnija kojih u Litvi ima 500. Okruzi nose nazive središta okruga tako Okrug Klaipėda je dobila ime po glavnome gradu oblasti Klaipėdi.

Veći gradovi u Litvi[uredi VE | uredi]

Sportaši iz Litve[uredi VE | uredi]

Košarkaši[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Litva
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Litva
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Litve


P countries.png Nedovršeni članak Litva koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.