Vjetar

Izvor: Wikipedija

(Horizontalno) strujanje zraka zovemo vjetar. Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvoj pomorstva, a s njime i geografije, pogon mlinova-vjetrenjača i dr.), a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih alternativnih ekoloških izvora energije.

[uredi] Beaufort

Vjetar nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina vjetra mjeri se pomoću anemometra a izražava se uobičajenom jedinicom za brzinu - metrima u sekundi, kilometrima na sat, čvorovima ili specijaliziranom jedinicom - beaufort (čitaj "bofor"). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz slijedeće tabele:

beaufort	0	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17
km /h	4	8	13	20	27	36	45	56	67	80	93	108	123	140	157	176	195	216

[uredi] Ruža vjetrova

Vjetar vrlo rijetko puše stalnom brzinom, tj. uobičajeno mijenja jakost. Izuzetak čine monsuni - vjetrovi koji na određenim geografskim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom, zbog čega su u vrijeme jedrenjaka obilato krišteni za prekooceanske plovidbe. Jačina vjetra može se približno ocjeniti i prema učinku na objekte u prirodi (npr: lahor - pomicanje lišća na granama itd).

Učešća pojedinih smjerova i prosječnih ili maksimalnih brzina vjetra u tim smjerovima prikazuje tzv. "ruža vjetrova" s naznačenim stranama svijeta prema slici. Na jakost vjetra uz odnos pritisaka u atmosferi utječe i konfiguracija, prisustvo prirdnih i umjetnih prepreka i obraslost terena što uvjetno rečeno možemo shvatiti i kao trenje s podlogom.

[uredi] Pritisak vjetra

U tehnici se s vjetrom računa kao sa opterećenjem koje on može proizvesti na građevine, konstrukcije i plovila. Opterećenje uslijed vjetra iskazuje se u N/m2 (njutnima po kvadratnom metru) ili kp/m2 (kilopondima po kvadratnom metru), a zavisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Pritisak vjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja dizalica ili vozila ili drugih načina oštećenja objekata. Orjentacione vrijednosti pritiska vjetra daje slijedeća tabela.

visina -	brzina -	pritisak
iznad	vjetra	vjetra
tla m:	m/s :	kp/m2
0 - 8	28,3	50
8 -20	35,8	80
20-100	42,0	110
> 100	45,6	130

[uredi] Uragan

Osobito velike štete može uzrokovati vjetar olujne do orkanske snage ili vrtložni oblik vjetra poznat pod nazivom "pijavica", uvjetovan prije svega temperaturnim razlikama, a uslijed njih i vertikalnim razlikama pritisaka u kombinaciji sa konfiguracijom terena. Posebno snažna vrtložna strujanja zovu se "uragani" a učestali su nad oceanima, pa su primjerice česta katastrofalna razaranja koja uzrokuju na američkim obalama pacifika.

Temperaturne razlike između površine planete i zračnih masa uzokuju uzlazno vertikalno vrtložno strujanje, tzv. "ciklonu" (slike gore i desno), ili silazno vrtloženje koje zovemo "anticiklonom". Smjer vrtloženja definira zemljina rotacija i njme uzrokovane Coriolisove sile tako da ciklona na sjevernoj hemisferi slijedi matematski pozitivan smjer (smjer suprotan smjeru kazaljke na satu), a kod anticklone je obrnut. U središtu vrtloženja vlada tišina, a na rubnim područjima se ispoljava jak vjetar.

[uredi] Vjetrovi Jadrana

Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su bura - koja puše s kopna prema moru i jugo koje puše u obrnutom smjeru. Za buru je karakteristično da puše "na refule", tj. na mahove i osobito je jaka u podvelebitskom kanalu na području Senja. No i u Bakru dosiže i do 180 km/h. Uobičajeno traje tri dana. Jugo uzrokuje valove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Za plovila su opasni i iznenadni "Neverini" koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove. Ostali su vjetrovi našeg Jadrana:

Maestral - u pravilu ugodan vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše jutrom sa obale prema moru
Lebić - istočni vjetar
Tramontana
Nevera

U unutrašnjosti (prvenstveno na području podunavskih ravnica) zimi puše vrlo snažan i hladan sjeverac Košava. Na našem području anticiklona u pravilu nosi vedro vrijeme, a ciklona oblačno vrijeme i padavine. Sukladno tome, na našoj obali razlikujemo "običnu" suhu(anticiklonalnu) buru koja "čisti" zrak i tzv. "ciklonalnu buru", koja je praćena kišom, povećanim pritiskom i pogoršanjem tegoba meteoropata (ljudi osjetljivih na meteorološke prilike).

Na oceanskoj i morskoj površini snažni vjetrovi uzrokuju valovitost, pa i pojavu razornih valova visokih desetke metara, koji mogu ugroziti priobalje ili potopiti čak i najveća plovila. S druge strane, valovitost doprinosi snabdijevanju voda kisikom i njihovom "samočišćenju", a kroz dugo vremensko razdoblje oblikuje obalni pojas razarajući stijenje i stvarajući pijesak. Iako bi preciznije bilo iskazivanje valovitosti dužinom i visinom valova, uobičajena je skala od 1 - 5 definirana oblikom valova (npr. pojavom krijesta na valovima i sl.) Na ponašanje valova utječe i dubina mora. Na plićinama se valovi više "lome" i pri istoj snazi vjetra u pravilu predstavljaju veću opasnost nego na dubokom moru (utjecaj svojevrsnog "trenja" vode o dno koči dno vala i uzrokuje pojavu krijesta, a kod velikih valova lomljenje vala).

Poveznice:

Nedovršeni članak Vjetar koji govori o klimatologiji ili meteorologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.