Vjetar
Izvor: Wikipedija
.JPG)
(Horizontalno) strujanje zraka zovemo vjetar. Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvoj pomorstva, a s njime i geografije, pogon mlinova-vjetrenjača i dr.), a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih alternativnih ekoloških izvora energije.
Sadržaj |
[uredi] Beaufort
Vjetar nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina vjetra mjeri se pomoću anemometra a izražava se uobičajenom jedinicom za brzinu - metrima u sekundi, kilometrima na sat, čvorovima ili specijaliziranom jedinicom - beaufort (čitaj "bofor"). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz sljedeće tablice:
| beaufort | 0 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| km /h | 4 | 8 | 13 | 20 | 27 | 36 | 45 | 56 | 67 | 80 | 93 | 108 | 123 | 140 | 157 | 176 | 195 | 216 |
[uredi] Ruža vjetrova
Vjetar vrlo rijetko puše stalnom brzinom, tj. uobičajeno mijenja jakost. Izuzetak čine monsuni - vjetrovi koji na određenim geografskim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom, zbog čega su u vrijeme jedrenjaka obilato krišteni za prekooceanske plovidbe. Jačina vjetra može se približno ocjeniti i prema učinku na objekte u prirodi (npr: lahor - pomicanje lišća na granama itd).
Učešća pojedinih smjerova i prosječnih ili maksimalnih brzina vjetra u tim smjerovima prikazuje tzv. "ruža vjetrova" s naznačenim stranama svijeta prema slici. Na jakost vjetra uz odnos pritisaka u atmosferi utječe i konfiguracija, prisustvo prirdnih i umjetnih prepreka i obraslost terena što uvjetno rečeno možemo shvatiti i kao trenje s podlogom.
[uredi] Pritisak vjetra
U tehnici se s vjetrom računa kao sa opterećenjem koje on može proizvesti na građevine, konstrukcije i plovila. Opterećenje uslijed vjetra iskazuje se u N/m2 (njutnima po kvadratnom metru) ili kp/m2 (kilopondima po kvadratnom metru), a zavisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Pritisak vjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja dizalica ili vozila ili drugih načina oštećenja objekata. Orjentacione vrijednosti pritiska vjetra daje slijedeća tabela.
| visina - | brzina - | pritisak |
| iznad | vjetra | vjetra |
| tla m: | m/s : | kp/m2 |
| 0 - 8 | 28,3 | 50 |
| 8 -20 | 35,8 | 80 |
| 20-100 | 42,0 | 110 |
| > 100 | 45,6 | 130 |
[uredi] Uragan
Osobito velike štete može uzrokovati vjetar olujne do orkanske snage ili vrtložni oblik vjetra poznat pod nazivom "pijavica" ili regionalno kao "šijun", uvjetovan prije svega temperaturnim razlikama, a uslijed njih i vertikalnim razlikama pritisaka u kombinaciji s konfiguracijom terena. Posebno snažna vrtložna strujanja zovu se "uragani" a učestali su nad oceanima, pa su primjerice česta katastrofalna razaranja koja uzrokuju na američkim obalama pacifika.
Temperaturne razlike između površine planete i zračnih masa uzokuju uzlazno vertikalno vrtložno strujanje, tzv. "ciklonu" (slike gore i desno), ili silazno vrtloženje koje zovemo "anticiklonom". Smjer vrtloženja definira zemljina rotacija i njme uzrokovane Coriolisove sile tako da ciklona na sjevernoj hemisferi slijedi matematski pozitivan smjer (smjer suprotan smjeru kazaljke na satu), a kod anticklone je obrnut. U središtu vrtloženja vlada tišina, a na rubnim područjima se ispoljava jak vjetar.
[uredi] Vjetrovi Jadrana
Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su bura - koja puše s kopna prema moru i jugo koje puše u obrnutom smjeru. Bura uobičajeno traje tri dana i karakteristično je da puše "na refule", tj. na mahove i osobito je jaka u podvelebitskom kanalu na području Senja, no i u Bakru dosiže i do 180 km/h.
Godine 1988. godine na mjestu mjerenja u Dubrovačkoj zračnoj luci dobivena je vrijednost od 44,3 m/s (159,5 km/h), na Marjanu je 1994. godine izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u Novalji 1995. godine 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine 1996. na Krčkom mostu izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a 2002. u Makarskoj je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je 24. prosinca 2003. godine, pored autoceste A1, između tunela Sveti Rok i Maslenice, na nekom od vijadukata, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj. Zbog toga što taj instrument nije bio predviđen za tolike iznose, podatak se ne uzima kao službeni, te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od 21. prosinca 1998. godine s Masleničkog mosta od 248 km/h (69,0 m/s).[1][2][3]
Jugo uzrokuje valove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam nevera koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni neverini (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.
| Vjetrovi na Jadranu. |
|---|
Promatramo li ružu vjetrova u našem priobalju možemo naći slijedeće vjetrove:
- tramontana - N - (S) sjever - hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji
- burin - NNE - (SSI) - vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu
- bura - NE - (SI) - najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera
- grego levante - ENE - (ISI) -jak vjetar koji zimi puše od grčkih obala preko Jonskog mora prema Jadranu
- levanat - E - (I) - istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena
- jugo levante - ESE - (IJI) -
- jugo - SE - (JI) - ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike
- oštro - S - (J) - je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. Većinom je oštro prijelazna faza između juga i lebića.
- maestral obalni - SSW - (JJZ) -
- lebić - SW - (JZ) - je kratak vjetar, često zapuše nakon juga. Može biti jak i tada se zove lebićada.
- garbin - WSW - (ZJZ) -
- pulenat - W - (Z) - ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada.
- maestral - NW - (SZ) - u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše poslije podne, donoseći lagano rashlađenje u toplim danima.
Naši otočani imaju jednu rečenicu koja pomaže zapamtiti vjetrove na našoj obali, prva slova vjetrova i riječi su ista:
- Težak
- Gorak
- Lavur
- Svakon
- Onon
- Ludon
- Poštenon
- Mornaru
U unutrašnjosti (prvenstveno na području podunavskih ravnica) zimi puše vrlo snažan i hladan jugoistočnjak košava. Na našem području anticiklona u pravilu nosi vedro vrijeme, a ciklona oblačno vrijeme i padavine. Sukladno tome, na našoj obali razlikujemo "običnu" suhu (anticiklonalnu) buru koja "čisti" zrak i tzv. "ciklonalnu buru", koja je praćena kišom, povećanim pritiskom i pogoršanjem tegoba meteoropata (ljudi osjetljivih na meteorološke prilike).
Na oceanskoj i morskoj površini snažni vjetrovi uzrokuju valovitost, pa i pojavu razornih valova visokih desetke metara, koji mogu ugroziti priobalje ili potopiti čak i najveća plovila. S druge strane, valovitost doprinosi snabdijevanju voda kisikom i njihovom "samočišćenju", a kroz dugo vremensko razdoblje oblikuje obalni pojas razarajući stijenje i stvarajući pijesak. Iako bi preciznije bilo iskazivanje valovitosti dužinom i visinom valova, uobičajena je skala od 1 - 5 definirana oblikom valova (npr. pojavom krijesta na valovima i sl.) Na ponašanje valova utječe i dubina mora. Na plićinama se valovi više "lome" i pri istoj snazi vjetra u pravilu predstavljaju veću opasnost nego na dubokom moru (utjecaj svojevrsnog "trenja" vode o dno koči dno vala i uzrokuje pojavu krijesta, a kod velikih valova lomljenje vala).
[uredi] Povezani pojmovi
[uredi] Izvori
[uredi] Literatura
- Peljar za male brodove, Hidrografski institut JRM - Split, Založba Mladinska knjiga, 1989., Ljubljana - Zagreb
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Ostali projekti
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Vjetar |
|
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Vjetar |
 |
Potražite izraz vjetar u Wječniku, slobodnom rječniku. |
