Pravi kazuari

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Casuarius
Jurong Southern Cassowary.jpg
Status zaštite

Raspon fosila: Od pliocena do danas
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Struthioniformes
Porodica: Casuariidae
Rod: Casuarius
Brisson, 1760.
Područje života
Vrste

Casuarius casuarius
Casuarius unappendiculatus
Casuarius bennetti
Casuarius lydekki

Pravi kazuari (Casuarius) je rod velikih ptica neletačica koji je nastanjen u tropskim šumama Nove Gvineje sjeveroistočne Australije i obližnjih otoka[1].

Veliki kazuar je treća živuća ptica po visini i težini, manji je samo od noja i emua [2].

Ove ptice uglavnom se hrane voćem, ali su svežderi i hrane se još gljivama, beskralježnjacima i malim kralježnjacima.

Jako su sramežljivi, ali kada im netko ometa mir, mogu vrlo lako nanijeti ozbiljne ozljede djeci i psima.

Opis[uredi VE | uredi]

O patuljastom i jednokrestastom kazuaru ne zna se baš toliko dobro kao o velikom kazuaru. Sva tri kazuara su jako sramežljive ptice i kriju se duboko u šumi. Vješto nestaju prije nego ljudi saznaju da su tamo.

Ženke su veće i vedrije obojene. Obično su kazuari visoki 1.5-1.8 metara, iako neke ženke mogu dosegnuti visinu preko 2 metra[3]. Težina im je oko 70 kilograma.

Kazuari imaju tri nožna prsta na kojima se nalaze oštre kandže. Drugi prst nalik je bodežu i dug je oko 12.5 cm[4]. Mogu trčati i do 50 km/h kroz gustu šumu. Mogu skočiti i do visine od 1.5 m[5]. Jako su dobri plivači, mogu s lakoćom prijeći široke rijeke, ali i plivati u moru[6].

Sve tri vrste na vrhu glave imaju, nalik na rog, ali meku i spužvastu "kacigu", koja je duga do 18 cm[7]. Još nije potpuno dokazano za što služi, ali postoje različite teorije. Neki kažu da služi kao sekundarna spolna karakteristika, dok ih dosta smatra da služi za snalaženje u područjima obraslim grmljem, ali i kao oružje u sukobima za vlast.

Prosječan životni vijek kazuara u divljini je 40-50 godina[8].

Ponašanje[uredi VE | uredi]

Kazuari su osamljene ptice, osim za vrijeme udvaranja, polaganja jaja, a ponekad i u potrazi za hranom[9]. Mužjak oštro brani teritorij od oko 7 četvornih kilometara, dok ženke se gnijezde i na teritorijima drugih mužjaka.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Sezona parenja počinje u svibnju ili lipnju. Ženka polaže 3-8 velikih, zelenih ili plavo-zelenih jaja na hrpu lišća[10]. Mjere jaja su oko 9-14 centimetara. Samo su nojeva i emuova jaja veća. Ženka ne vodi brigu o jajima, nego odlazi polagati još jaja na teritorijima drugih mužjaka. Mužjak inkubira jaja 50-52 dana.

Prehrana[uredi VE | uredi]

Kazuari su uglavnom frugivorni, jedu najčešće voće, ali ipak hrane se i cvijetovima, gljivama, puževima, žabama, kukcima, pticama, ribama, štakorima i strvinama.

Do voćne hrane uglavnom dolaze kada plodovi padaju sa stabala. Idu dalje kada voća nestane. Voće gutaju cijelo, bez usitnjavanja, čak i jabuke i banane. Preko izmeta rasprostranjuju sjemenke.

Izvori[uredi VE | uredi]