Prigrevica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Crkva sv. Ivana Krstitelja

Prigrevica (srp. Пригревица, mađ. Bácsszentiván, Priglevicza-Szent-Ivan nje. Batsch Sentiwan, Priglewitz, Sankt Johann an der Schanze[1]) je selo u općini Apatin, u zapadnobačkom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 45°40'43" sj. zemljopisne širine i 19°05'07" ist. zemljopisne dužine, 9 km istočno od Apatina.

Povijest[uredi VE | uredi]

Selo je utemeljeno prije 600 godina.
Izvori ga 1772. bilježe pod imenom Sentivanprigrevica, a u prvim desetljećima 19. stoljeća ga bilježe i pod imenom Prigrevica Sveti Ivan.
Za vrijeme dok je kaločko-bački nadbiskup bio Jozsef Batthany 1760. - 1776. je Prigrevici je osnovana rimokatolička župa. [2].
U 18. stoljeću je iz Lotaringije i susjednih njemačkogovornih područja iselilo u istočnu Europu mnogo Nijemaca. Brojni su naseljeni u Bačku, pa tako i Prigrevicu, a pripisivani su statistički Podunavskim Nijemcima. Do samog kraja su govorili narječjem srodnim lotarinškom narječju njemačkog jezika.
Do kraja Drugog svjetskog rata, u Prigrevici Svetom Ivanu su uglavnom živjeli Nijemci.
1944. je uslijed nadiranje Crvene armije, većina prigrevičkih Nijemaca i Mađara izbjegla u pravcu Mađarske, preko Sombora i Bezdana. Ostalo je samo 15 njemačkih i mađarskih obitelji u Prigrevici Svetom Ivanu.
Crvena armija je u noći između 21. i 22. listopada 1944. ušla u ovo selo bez otpora.
Koncem drugog svjetskog rata, u Prigrevici Sv. Ivanu je bio stacioniran stožer zrakoplovnih snaga jugoslavenskih partizana [3] [4]. Potom su u kuće iseljenih, izbjeglih i protjeranih Nijemaca kolonizirani Srbi iz Like i Banovine, kao dio planske kolonizacije 286.000 osoba u 114 mjesta diljem Vojvodine. U Prigrevicu su novi stanovnici pristizali u jesen 1945. i proljeće 1946..
14. svibnja 1947., odlukom Narodnog odbora je preimenovano selo iz Prigrevica Sveti Ivan u Prigrevica, bez svetačkog imena.
Novopridošli stanovnici su po dolasku preorali i zatrli groblje gdje su bili pokapani prigrevički Nijemci.
Početkom srpske agresije na Hrvatsku, u Prigrevici se nalazio i kamp SRS , gdje su novoustrojeni četnički odredi iz Srbije i arkanovci imali završne pripreme prije odlaska u Hrvatsku za pomoć srpskim pobunjenicima, uglavnom po Slavoniji, a nek (Borovo Selo, Markušica, itd.). [5]. Tijekom '90-ih, u Prigrevicu je došlo mnoštvo Srba koji su napustili Hrvatsku, tako da se smatra da je u jednom trenutku u njoj boravilo 7 tisuća ljudi.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu 2002., u Prigrevici živi 4783 stanovnika, većinom Srba.

Narodnosni sastav 2002.[uredi VE | uredi]

Povijesna naseljenost[uredi VE | uredi]

  • 1948.: 5219
  • 1953.: 5480
  • 1961.: 5449
  • 1971.: 5033
  • 1981.: 5026
  • 1991.: 4842
  • 2002.: 4781

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]