Radnovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Radnovac
Radnovac na karti Hrvatska
Radnovac
Radnovac
Radnovac na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska županija
Općina/Grad Jakšić
Zemljopisne koordinate 45°21′36″N 17°46′55″E / 45.360°N 17.782°E / 45.360; 17.782Koordinate: 45°21′36″N 17°46′55″E / 45.360°N 17.782°E / 45.360; 17.782
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 220
Pošta 34308 Jakšić
Pozivni broj +385 (0)34
Autooznaka
Radnovac na karti Požeško-slavonska županija
Radnovac
Radnovac
Radnovac na zemljovidu Požeško-slavonske županije

Radnovac je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Jakšić.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Radnovac se nalaze istočno od Jakšića, na magistralnoj cesti Požega - Našice. Udaljen od Požege 7 km između naselja Jakšić i Rajsavac. Pripada općini Jakšić. Prema popisu stanovništva 2001. godine naselje ima 220 stanovnika. Žena 45%, muškaraca 55%, mladih 31,8%, zrelih 52,3% i starih 15,9%. Stanovništvo se bavi poljodjelstvom i obrtom. Selo je podjeljeno na donji i gornji dio. Na sredini je lijep društveni dom izgrađen sedamdesetih godina 20. stoljeća. Tu se odvijaju sastanci različitih udruga, te druženja kulturnog i sportskog sadržaja. Stanovništvo je povijesno vezano za naselje Jakšić kao općinsko središće; osmogodišnju školu, poštu, vatrogasni dom, crkvu sv. Barbare, te niz trgovina i obrta. U svim općinskim strukturama i važnim aktivnostima u sportu, vatrogastvu, folkloru, članovi mjesta Radnovac čine važnu kariku.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Radnovac je imao 220 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]

  • Napomena: Radnovac se iskazuje kao naselje od 1931.

Da bi se dobila potpuna slika o prvim naseljenicima trebalo bi uložiti vremena i financijskih sredstava. U ovom trenutku znamo da je u 19. stoljeću izgrađena vlastelinska zgrada (sličnija dvorcu) s gospodarskim zgradama. Prema sjećanju starijih stanovnika vlasnik se zvao Miletić. Osnovna djelatnost bila je poljoprivreda. Za tu svrhu izgrađeno je nekoliko kuća u kojima su stanovale obitelji koje su radile kod veleposjednika. Taj dio naselja zvali su PUSTA, a pripadao je Jakšiću.

Značajne događaje pratimo poslije Prvog svjetskog rata, dakle, poslije 1918. Već 1919. doselile su se obitelji Kovačić, Kolar, Bregović, i Fak iz Vinice (Hrvatsko zagorje). Kupili su više od 50 jutara zemlje. Mijo Kovačić podijelio je zemlju svojoj djeci koja su osnovala vlastite obitelji i stambene objekte.

Te, 1918. i slijedećih godina došli su Vukušići i Jerkovići koji su kupili spomenuti dvorac, te ga podijelili tako da su Jerkovići stanovali na istočnoj strani a Vukušići na zapadnoj strani dvorca. Slijedeći koji su se nastanili 1921. godine su obitelji Kuretić i Panijan. Došli su iz Gorskog kotara. Tih godina nastanile su se obitelji: Hudy, Maday, Namesny, Mihalović, Gašparović, Penjaško, Mikuš. Postepeno su kupovali zamlju, te izgradili gospodarske objekte. Osnovna djelatnost bila je zemljoradnja.

Naselje je i dalje pripadalo Jakšiću kao Pusta.

Na inicijativu Rudolfa Kuretića, 1927.godine, razmišljalo se o imenu mjesta. Iz dostupnih radnih materijala vidljivo je da su predlagali ime Zelendvor i Hrvatovac. Na kraju odlučili su se za Radnovac. Spoj rada i novca. Spoj imenica koje su omogućile napredak i željeni standard. Molbenica je upućena 27.3. 1927. Velikom Županu osječke oblasti u Osijek. Zna se iz nekih dokumenata da je ime Radnovac 1931. u upotrebi.

Slijedeća akcija (u vezi pripadnosti crkvi) uslijedila je 2. 11. 1930. godine. Upućen je dopis Visokoj Kr. banskoj upravi u Zagreb. Naime, selo je pripadalo Župi Skenderovci a ne župi Jakšić. Dopis su potpisali svi mještani sela. Molbi je vrlo brzo udovoljeno.

Slijedećih godina bilo je dosta migracija a naročito poslije Drugog svjetskog rata. No, to poglavlje zahtjeva studiozniji pristup.

Danas selo Radnovac ima izgled urbanog naselja s izgrađenom infrastrukturom; pješačka staza, kanalizacija, telefon, plin.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Do 2008. godine naselje je bilo poznato po staroj lipi koja je rasla u središtu sela,kraj starog seoskog križa, srušena iz razloga što je postala opasnost za promet. Stablo je zasađeno 1942. godine. Mjesto susreta mladih. Uz lipu je bio i stari križ koji je iste godine kad je lipa srušena zamjenjen novim lijepšim i većim. Stari križ ima dugu i mučnu povijest. Mnogi režimi su ga pokušali maknuti, bio je rušen, bacan po jarcima, bunarima, skrivan, uništavan, ali seljani su ga uvijek uspijevali pronaći i popraviti.

Izvor[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Radnovac koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.