Požeško-slavonska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Požeško-slavonska županija. Za povijesnu županiju, pogledajte Požeška županija.
Požeško-slavonska županija
Zastava Požeško-slavonske Grb Požeško-slavonske
Zastava Grb
Karta
Požeško-slavonska županija
Opći podaci
Sjedište županije Požega
Površina 1.823 km2
Broj stanovnika (2011.) 78.034 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 42,81 stan./km2
Broj gradova 5
Broj općina 5
Broj naselja 277
Župan Marijan Aladrović

Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 5 općina.


Stvorena je od predratnih općina Pakrac i Požega [2] iz SRH. Županiji je pripadao i teritorij općine Našice [3] ali je 1997. pripojen Osječko-baranjskoj županiji.[4]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 85.831 stanovnika (1.9 % ukupnog stanovništva Hrvatske). Prosječna gustoća naseljenosti je bila 46 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 88.7 %, Srbi 6.5 %, Talijani 1 %, Mađari 0.9 % i drugi.

Danas je ovo depopulacijski prostor, pakrački kraj je izrazito depopulacijski dok je u Požeštini pad znatno manji. Poslijednjih nekoliko godina više je umrlih nego rođenih s tendencijom rasta negativnog prirodnog kretanja.

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Trenutačno dužnost župana obnaša Marijan Aladrović iz HDZ-a, koji je na to mjesto izabran na izborima 2009. godine.

Nakon izvanrednih lokalnih izbora 2006. godine, na vlast u županiji dolazi SDP. Do početka 2008. godine funkciju župana obavljao je Zdravko Ronko. Tada župan postaje Rastislav Navratil, koji je dužnost obnašao do 2009. godine.

Županijska skupština je predstavničko tijelo građana i tijela područne (regionalne) samouprave Požeško-slavonske županije koje donosi akte u okviru djelokruga Županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Rijeka Orljava kod Pleternice

Požeška kotlina okružena je Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem i Požeškom gorom. Posebno je zanimljiv sjeverni planinski masiv Papuk, koji svojim grebenima i vrhovima od istočne Tromeđe (713 m) iznad Kutjeva preko glavnog vrha Papuka (953 m) sve do zapadnog Petrovog vrha (615 m) kraj Daruvara štiti kotlinu od sjevernih vjetrova, te čini na južnim padinama klimu blažom nego u samoj Požeškoj kotlini.

Slavonsko gorje nastalo je tektonskim poremećajima, nabiranjem tla i formiranjem gorskih sklopova sastavljenih od granita, gnajsa, kristaličnih škriljevaca i eruptivnog kamenja. Podno tih masiva došlo je do pojave termalnih voda. Posebno su zanimljiva izvorišta tople vode u predjelu Velike. Kasnije erozije tla oborinskim i tekućim vodama formirale su u tom masivu brojne usjeke i vododerine, što je pridonijelo bogatstvu reljefa kao i raznolikosti samog terena. Reljefno gledano brdoviti predio Slavonije unatoč svojoj kompaktnosti omogućio je izgradnju dobrih komunikacija sjeverne Podravske nizine s Požeškom dolinom kao i južnom Panonijom.

Glavne su rijeke Orljava, Londža, Pakra i Bijela, koje pripadaju savskom porječju.

Klima je umjereno topla vlažna s toplim ljetom (Cfb po Köppenu). Zime su umjereno hladne. Većina padalina pada u kasno proljeće i jesen, a najmanje zimi, u rano proljeće i ljeto. Ljeti se događaju i grmljavinski pljuskovi, ponekad s tučom. Nema izrazito vlažnih razdoblja. Gorski predjeli imaju više padalina i niže temperature.

Povijest[uredi VE | uredi]

Županija se prvi put spominje 1210. godine, kao Požeška županija, sa sjedištem u požeškoj utvrdi (danas Stari grad u središtu Požege). Smatra se da je postojala od 12. stoljeća. Smatra se da i granice uglavnom odgovaraju današnjima: Pakrac i Psunj na zapadu, Velika i Papuk na sjeveru, Pleternica i Požeška gora na jugu, te Dilj gora i Čaglin na istoku.

Turizam[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo županije, zbog posljedica prelaska iz socijalizma u kapitalističko društvo, te zbog raznih malverzacija koje su činile i čine razne političke strukture, nalazi se u krizi.

Industrija i poljoprivreda su najdohodovnije gospodarske grane, slijede trgovina i promet.Obradivo je nešto više od 40% površine. Poljoprivreda je najrazvijenija u Požeškoj zavali, a glavne su kulture kukuruz, pšenica, suncokret, uljana repica, šećerna repa i vinova loza. Svinjogojstvo je glavna stočarska grana. Industrija je koncentrirana u Požegi.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Gradska knjižnica i čitaonica Požega (www.gkpz.hr)
  • Gradski muzej Požega (www.gmp.hr)
  • Gradsko kazalište Požega (www.gkp.hr)
  • Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Slavija, Pleternica natječe se u 3. HNL
  • NK Lipik, Lipik, natječe se u 3. HNL
  • NK Slavonija, Požega, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Hajduk, Pakrac, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Papuk, Velika, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Tim osvježenje, Kuzmica, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Kaptol, Kaptol, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Kutjevo, Kutjevo, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Požega, Požega, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Eminovci, Eminovci, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Jakšić, Jakšić, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Kamen, Vetovo, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Dinamo, Rajsavac, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Sulkovci, Sulkovci, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Croatia, Mihaljevci, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Dobrovac, Dobrovac, natječe se u 2. ŽNL
  • NK Dinamo, Vidovci, natječe se u 1. ŽNL
  • NK BSK, Buk, natječe se u 1. ŽNL
  • NK Graničar, Zagrađe, natječe se u 2. ŽNL
  • NK Lipa, Stara Lipa, natječe se u 2. ŽNL
  • ŽKK Požega, natječe se u A1 ligi
  • NK Omladinac,Čaglin,natječe se u 2.ŽNL

Udruge[uredi VE | uredi]

  • Udruga Veličanka, Velika
  • GFR Film-Video, Požega (www.crominute.hr)
  • "MI" udruga roditelja djece s posebnim potrebama, Požega (www.mi-udruga.hr)
  • Udruga Dan Motora, Požega (www.danmotora.hr)
  • "Independent" čopor, Požega (www.independent.hr)
  • Gradska glazba / Povijesna postrojba "Trenkovi panduri", Požega (www.trenkovi-panduri.hr)
  • Hrvatski viteški red templara Ordo supremus militaris templi hierosolymitani (Suvereni vojnički red hrama Jeruzalemskog) – suvereni priorat sa sjedištem u Požegi (www.vitezovi-templari.hr)
  • Udruga športskih riboloavaca invalida domovinskog rata Požeško-slavonske županije, Požega (usridrpozega.weebly.com)
  • Požeški sportski savez, Požega; (www.sport-pozega.hr)
  • Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata (udvdr.pszupanija.hr)
  • Centar za bežično povezivanje VallisAurea.net, Trnovac (www.vallisaurea.net)
  • Konjički klub "Gospino Brdo", Vidovci (www.gospinobrdo.net)
  • Požeška udruga mladih "Požar" - P.U.M.P.
  • Županijska liga protiv raka Požega

Izviđači[uredi VE | uredi]

  • Odred izviđača "Pakra" Pakrac
  • Savez izviđača hrvatske (SIH)- Izviđačka regija istok povjereništvo

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Park prirode Papuk glavna je znamenitost u županiji. Osim toga, tu je i još nekoliko povijesnih građevina poput katedrale sv. Terezije u Požegi, dvorca u Trenkovu, ruševina Veličkog grada i srednjevjekovne utvrde u Kaptolu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  2. Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga Zagreb 2006 ISBN 953-0-10877-X , stranica 48.
  3. Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga Zagreb 2006 ISBN 953-0-10877-X , stranica 49.
  4. Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga Zagreb 2006 ISBN 953-0-10877-X , stranica 52.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]