Sherlock Holmes

Izvor: Wikipedija

Sherlock Holmes
Sherlock Holmes kako ga je zamislio holmesijanski crtač Sidney Paget iz časopisa The Strand
Premijera	1887.
Odlazak	1914.
Kreator	Sir Arthur Conan Doyle
Glumi	Jeremy Brett Basil Rathbone Vasilij Ivanov
Detalji
Spol	muškarac
Zanimanje	detektiv
Obitelj	brat Mycroft
Brak(ovi)	zakleti neženja
Adresa	221B Baker Street, London
Nacionalnost	Britanac

Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio 1887. godine. Stvorio ga je škotski književnik i liječnik Arthur Conan Doyle. Stanovnik Londona, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju logike odnosno dedukcije, i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti.

Doyle je o Holmesu napisao četiri romana i 56 pripovjedaka. Skoro sve pripovijeda Holmesov prijatelj, asistent i biograf doktor Watson, osim dvije koje je pripovijedao sam Holmes i dvije koje su pripovijedane u trećem licu. Priče su ispočetka objavljivane u magazinskoj serijalizaciji (prva od njih, Grimizna studija (A Study in Scarlet), objavljena je 1887.), uglavnom u časopisu The Strand, u razdoblju od četrdeset godina. Tada je to bio popularan način izdavanja literature: djela Charlesa Dickensa izdavana su na sličan način.

Priče o Holmesu pokrivaju razdoblje od 1878. do 1903., osim zadnje priče, "Posljednji naklon" (His Last Bow), koja se događa 1914. godine. Priče su čitane koliko zbog misterija o kojima govore, toliko i zbog svoje karakterizacije i stiliziranog kasno-viktorijanskog svijeta u kojem se zbivaju.

Lik Sherlocka Holmesa portretiran je na filmskom platnu, TV ekranima i u kazalištu više nego ijedan drugi lik, a 1964. časopis The Times objavio je da je ukupna prodaja djela o Sherlocku Holmesu na drugom mjestu u svijetu, odmah iza Biblije.

Sadržaj 1 Profil 2 Njegovo znanje i vještine 3 Njegova osobnost i navike 4 Njegovi posjedi 5 Holmes, Watson i vatreno oružje 6 Osobe u njegovom životu 6.1 Holmes i žene 7 Holmesijanska (ili Sherlockijanska) dedukcija 7.1 Principi 8 Bibliografija 8.1 Romani 8.2 Kratke priče 8.3 Popis najdražih priča 9 Praznina 10 Adaptacije 10.1 Kanonične adaptacije 10.2 Povezana i derivativna djela (ne-kanonična) 11 Holmesijanska spekulacija 11.1 Holmes i Nietzsche 11.2 Obitelj Holmes 11.3 Obitelj Holmes i obitelj Wold Newton 11.4 Udruge 11.5 Muzeji 12 Citati 13 Utjecaj Sherlocka Holmesa 13.1 Uloga u povijesti detektivske priče 13.2 Ostale reference u popularnoj kulturi 14 Trivija 15 Reference 16 Ostale knjige 17 Vanjske poveznice

[uredi] Profil

U knjigama se Holmesov stan nalazi na londonskoj adresi Baker Street 221B. Unajmljuje ga, zajedno sa svojim jedinim prijateljem Dr. Johnom Watsonom od gospođe Hudson, koja u pripovijetkama često donosi brzojave s pozivima u pomoć za slavnog detektiva. Godine 1890. Watson se ženi i odlazi, ostavljajući Holmesa kao jedinog stanara. U stvarnom životu ulica Baker nije do 1930-ih imala kućne brojeve, pa ni 221B.

Nasuprot Holmesovoj preciznosti i metodičnosti u istragama stoji njegova sklonost neredu u osobnom životu te temperament, u kojem se smjenjuju razdoblja neobuzdane energije i potpune melankolije, kada često poseže za kokainom i morfijem. Pri rješavanju slučajeva ponekad se koristi varkom, majstor je prerušavanja, a katkad ne preže ni pred kršenjem zakona. Važnu ulogu u pronalaženju rješenja redovito igraju sitni tragovi: Holmes, primjerice, razlikuje duhan prema pepelu, a iz veličine otiska cipele deducira visinu počinitelja.

Njegov sustanar i prijatelj Watson se u većini priča pojavljuje kao pripovjedač. Holmes se kritično odnosi prema stilu "Watsonovih zapisa" tražeći više objektivnosti i detalja, a manje uzbuđenja. U tri priče pojavljuje se Holmesov stariji brat Mycroft, inteligentniji, ali i s manje ambicije. Detektivu ponekad pomažu i ulični dječaci s Baker Streeta.

Holmesov najveći protivnik je profesor Moriarty, Napoleon zločina, koji se pojavljuje u dvije priče. U borbi s njim Holmes umalo pogiba kod slapova Reichenbach u Švicarskoj.

[uredi] Njegovo znanje i vještine

[uredi] Njegova osobnost i navike

[uredi] Njegovi posjedi

[uredi] Holmes, Watson i vatreno oružje

Iako Holmes i Watson nekad nose pištolje sa sobom, pucali su iz njih samo u četiri situacije:

• Obojica su pucala na otočana u Znaku četvorice
• Obojica su pucala u Baskervillskom psu
• Watson je pucao u Bakarnim bukvama (The Adventure of the Copper Beeches)
• Watson metkom okrzne satnika Sebastiana Morana u Avanturi nenastanjene kuće

U Musgraveskom ritualu saznajemo da je Holmes zid njihovog stana ukrasio s domoljubnim V.R. (Victoria Regina) napravljenim od metaka.

Osim pištolja Holmes koristi i svoj štap kao oružje:

• Da bi izbio pištolj iz ruke Johna Clayja u Savezu riđokosih
• Da bi odmaknuo zmiju u Šarenoj traci (The Adventure of the Speckled Band)
• Da bi udario zločinca koji je upucao Watsona u Tri Garrideba (The Three Garridebs)

[uredi] Osobe u njegovom životu

[uredi] Holmes i žene

[uredi] Holmesijanska (ili Sherlockijanska) dedukcija

[uredi] Principi

[uredi] Bibliografija

[uredi] Romani

[uredi] Kratke priče

[uredi] Popis najdražih priča

[uredi] Praznina

[uredi] Adaptacije

[uredi] Kanonične adaptacije

Pošto je Holmes jako popularan lik, u povijesti je bilo mnogo adaptacija Doyleova lika - isto kao što su Hamlet i Drakula jako adaptirani likovi.

Guinessova knjiga rekorda Holmesa već godinama stavlja kao rekordera u broju adaptacija - igralo ga je preko 70 glumaca u više od 200 filmova i serija.

[uredi] Povezana i derivativna djela (ne-kanonična)

[uredi] Holmesijanska spekulacija

[uredi] Holmes i Nietzsche

Postoji i teza da su mnogi likovi iz Sherlocka Holmesa temeljeni na stvarnim ljudima, posebno Friedrichu Nietzscheu (koji je možda bio model za samog Holmesa i profesora Moriartyja) i da ih je Doyle posuđivao iz drugih knjiga (što su radili i mnogi drugi autori). Samuel Rosenberg u djelu Akt je najbolji kostim objašnjava mnoge reference na Nietzschea u pričama o Holmesu. Postoji i teorija da je Holmes utemeljen na osobi koja se zove George Vale Owen, kolega Arthura Conana Doylea i njegov blizak prijatelj. Znani model za Sherlocka Holmesa je bio dr. Joseph Bell, kojem je Doyle bio asistent.

[uredi] Obitelj Holmes

[uredi] Obitelj Holmes i obitelj Wold Newton

[uredi] Udruge

[uredi] Muzeji

[uredi] Citati

[uredi] Utjecaj Sherlocka Holmesa

[uredi] Uloga u povijesti detektivske priče

[uredi] Ostale reference u popularnoj kulturi

[uredi] Trivija

[uredi] Reference

[uredi] Ostale knjige

• Baring-Gould, William S. - The Annotated Sherlock Holmes|publisher=Clarkson N. Potter, Inc., New York & John Murray Publishers, London, 1967. ISBN 0-517-50291-7
• Klinger, Leslie S. - The New Annotated Sherlock Holmes|publisher=W.W. Norton & Company, Inc., New York & London, 2004-.5. ISBN 0-393-05916-2

[uredi] Vanjske poveznice

• Udruga "Sherlock Holmes" - London
• "Projekt Gutenberg" - besplatna knjižnica
• Kronologija Sherlockovog života, prema različitim izvorima
• Zbirka nekih od najpoznatijih Holmesovih slučajeva
• Javna knjižnica "Sherlock Holmes", s tekstualnim i zvučnim zapisima
• Posebna zbirka o Sherlocku Holmesu iz knjižnice Marylebone u Westminsteru
• Priče i filmovi o Sherlocku Holmesu, koji su javno dobro
• Sherlockian.net
• Sir Arthur Conan Doyle, tvorac Sherlocka Holmesa