Socijaldemokracija

Socijaldemokracija je naziv za struju nastalu u marksističkom pokretu s kraja 19. i početka 20. stoljeća koja je držala kako će se transformacija kapitalističkog u socijalističko društvo ostvariti kroz niz postepenih reformi umjesto revolucije. Socijaldemokrati se zalažu za zakonodavstvo kojemu je cilj putem porezne i socijalne politike što je moguće više smanjiti nejednakost među građanima.

Socijaldemokracija se također odnosi i na društvo ustrojeno po socijaldemokratskim načelima. Socijalistička Internacionala - svjetska organizacija koja okuplja socijaldemokratske stranke - socijaldemokraciju definira kao idealni oblik predstavničke demokracije koji će riješiti probleme liberalne demokracije putem stvaranja države blagostanja stvorene po slijedećim principima:

• sloboda koja znači više od individualne slobode, i uključuje slobodu od diskriminacije, odnosno slobodu od eksploatacije od strane vlasnika sredstava za proizvodnju;
• jednakost i socijalna pravda, koja uključuje ne samo jednakost pred zakonom, nego i ekonomsku i socio-kulturnu jednakost;
• solidarnost koja podrazumijeva suosjećanje s žrtvama nepravde i nejednakosti.

Socijaldemokracija na jugoistoku Europe

Na inicijativu Srpske socijal-demokratske stranke održana je od 7. do 9. siječnja 1910. god. u Beogradu prva balkanska socijal-demokratska konferencija gdje je Dimitrije Tucović, prvak te stranke, izložio u referatu na konferenciji misao o savezu slobodnih balkanskih naroda.

Poveznice

• Stranka europskih socijalista
• Socijaldemokratska partija Hrvatske
• Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine
• Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije
• Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine
• Kršćanski socijalizam

Nedovršeni članak Socijaldemokracija koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.