Trilogija Millennium

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Trilogija Millennium
Autor Stieg Larsson
Država Švedska
Jezik švedski
Vrsta djela romani
Žanr kriminalistički, triler
Izdavač Flag of Sweden.svg Norstedts
Flag of Croatia.svg Fraktura
Datum izdanja 2005.2007. (posthumno)
Glavni lik(ovi) Lisbeth Salander, Mikael Blomkvist

Trilogija Millennium je serija od tri kriminalistička romana švedskog novinara, pisca i aktivista Stiega Larssona (1954.-2004.) Dva glavna protagonista trilogije su Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist. Lisbeth je 24-godišnja djevojka asocijalnog ponašanja, ali iznimno talentirana, s traumatičnom prošlošću. Mikael Blomkvist je 43-godišnji novinar, suvlasnik časopisa Millennium, po kojem je trilogija i dobila ime. Larsson je planirao objaviti seriju od deset romana, ali je prije iznenadne smrti dovršio samo tri, objavljena nakon njegove smrti:

Trilogija je godinama bila na listama najprodavanijih knjiga. U Švedskoj se prodalo 3,5 milijuna, a u svijetu više od 65 milijuna primjeraka. Također, Larsson je prvi pisac koji je prodao više od milijun e-knjiga preko Amazona.[4][5][6]

Pozadina[uredi VE | uredi]

U središtu radnje su dva glavna protagonista koja stjecajem okolnosti surađuju u rješavanju zločina. Kako se trilogija razvija, tako se otkrivaju i traume iz prošlosti koje oblikuju likove i njihovu okolinu. Jedna od glavnih tema koje se provlače kroz romane je duga povijest simpatiziranja nacizma i rasizma u Švedskoj. Druga glavna tema je nasilje nad ženama. Larsson kroz priče ukazuje na uobičajenost silovanja i seksualnog zlostavljanja i kako se ne radi samo o problemu pojedinih ljudi, već cijelog sustava koji se temelji na nasilju. Larsson prikazuje Švedsku kao zemlju gdje su vladajuće i zločinačke strukture povezane, gdje medijima upravljaju korporacijski moguli i gdje se žene neprestano suočavaju sa različitim oblicima seksizma. Ovakvom sumornom prikazu Larsson suprotstavlja stav da se protiv takvog društva treba boriti i da jedino tako mogu nastati promjene.[7][8][9]

Radnja[uredi VE | uredi]

Muškarci koji mrze žene[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Muškarci koji mrze žene

Na početku prvog romana Mikael Blomkvist je osuđen na zatvorsku kaznu zbog klevete. Prije odlaska na odsluženje tromjesečne kazne, a i da bi spasio časopis Millennium, prihvaća ponudu ostarjelog magnata koja ga odvodi daleko od Stockholma. Počinje istraživati neriješeno ubojstvo staro više od trideset godina, a u tome mu pomaže mlada i ekscentrična Lisbeth Salander. Njihova istraga će ih dovesti do neočekivanog epiloga.

Djevojka koja se igrala vatrom[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Djevojka koja se igrala vatrom

Radnja drugog romana se uglavnom vrti oko Lisbeth Salander. Nakon događaja u prvom romanu, Lisbeth je putovala po svijetu, a nakon povratka u Švedsku, suočava se sa optužbama za trostruko ubojstvo. Započinju tri paralelne istrage: jednu vodi policija, drugu Blomkvist, a treću Dragan Armanskij, Lisbethin povremeni poslodavac. Ključ za rješavanje ubojstava biti će Lisbethina prošlost.

Kule u zraku[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kule u zraku

Na početku posljednjeg romana Lisbeth je u bolnici i pod policijskim nadzorom. Zavjera u kojoj se našla kada je imala dvanaest godina još uvijek traje – Lisbeth je prijetnja koju treba ukloniti. U međuvremenu, Blomkvist otkriva detalje zavjere i Lisbethine mračne prošlosti, te odlučuje sve otkriti u sljedećem broju Millenniuma.

Mjesto radnje[uredi VE | uredi]

Većina događaja opisanih u trilogiji smještena je u Stockholmu ili njegovoj okolici. Neka su mjesta u gradu detaljno opisana (Slussen, Odenplan, Mariatorget, Mosebacke itd.). Stockholmski gradski muzej redovito organizira vodstva po lokacijama opisanim u romanima.[10]

Likovi[uredi VE | uredi]

Lisbeth Salander[uredi VE | uredi]

Lisbeth Salander ima 24 godine kada počinje pomagati Mikaelu Blomkvistu u istrazi koja će dovesti do rješavanja slučaja Harriet Vanger. Izrazito je složen karakter, asocijalna i introvertirana. Njena prošlost je ispunjena nasiljem i psihijatrijskim liječenjima. Kada je napunila osamnaest godina, država ju je proglasila nesposobnom i dodijeljen joj je skrbnik, Holger Palmgren. S vremenom njih dvoje razvijaju dobar odnos, a on joj dopušta da slobodno vodi svoj život. Povremeno radi za tvrtku Milton Security, a direktor Dragan Armanskij je smatra najboljom istražiteljicom s kojom je ikada radio.

Mikael Blomkvist[uredi VE | uredi]

Mikael Blomkvist ima 43 godine i relativno je uspješan financijski novinar. Radi u časopisu Millennium, čiji je suvlasnik. Istražuje prevare počinjene od strane moćnih financijskih tvrtki, a objavio je i knjigu u kojoj kritizira svoje kolege zbog prešućivanja nekih skandala. Industrijalist i milijarder Hans-Erik Wennerström ga je optužio za klevetu, a parnica rezultira osudom Blomkvista na tromjesečnu zatvorsku kaznu.

Ostali likovi[uredi VE | uredi]

  • Erika Berger: novinarka, glavna urednica i suvlasnica Millenniuma. U braku je s Gregerom Beckmanom koji prihvaća njezin izvanbračni odnos s Mikaelom Blomkvistom.
  • Henrik Vanger: bivši izvršni direktor korporacije Vanger, sada u mirovini.
  • Holger Palmgren: odvjetnik i skrbnik Lisbeth Salander. Pretrpio je moždani udar zbog kojeg je mjesecima bio u komi.
  • Plague: haker/genijalac
  • Nils Bjurman: novi skrbnik Lisbeth Salander, sadist.
  • Annika Giannini: sestra Mikaela Blomkvista, državna odvjetnica koja se specijalizirala za slučajeve nasilja nad ženama.
  • Christer Malm: grafički urednik i suvlasnik Millenniuma. Otvoreno je gej, veliki prijatelj Erike Berger i Mikaela Blomkvista.
  • Alexander Zalachenko: Lisbethin otac, bivši sovjetski špijun.
  • Ronald Niedermann: Lisbethin polubrat, njemački državljanin.
  • Carl-Magnus Lundin: predsjednik Svavelsjö motokluba, diler. Radi za Zalachenka.

Utjecaji[uredi VE | uredi]

Najveći utjecaj na oblikovanje lika Lisbeth Salander imala je Pipi Duga Čarapa, poznate švedske spisateljice Astrid Lindgren. Larsson je objasnio kako je razmišljao kakva bi ona bila kao odrasla osoba.[11] U romanima se na više mjesta pojavljuju asocijacije na knjige Astrid Lindgren; npr. Lisbeth na vrata svog stana stavlja pločicu s imenom V. Kulla, što je asocijacija na kuću u kojoj živi Pipi Duga Čarapa (Villa Villekulla). Također, Mikaela Blomkvista podrugljivo zovu Kalle Blomkvist, prema Lindgreninom liku dječaka detektiva.

Larssonova borba protiv nasilja nad ženama ima ishodište u događaju iz njegove mladosti, kada je navodno prisustvovao grupnom silovanju djevojke od strane svojih poznanika. Iako nije sudjelovao, nije im se ni suprotstavio. Eva Gabrielsson, njegova dugogodišnja partnerica i prijatelj Kurdo Baksi tvrde da ga je taj događaj obilježio za cijeli život.[12][13] Prema Gabrielsson, temeljni narativi romana su portreti Švedske koju je malo tko poznavao, gdje latentni rasizam pronalazi svoj izraz u svim aspektima suvremenog života i gdje anti-ekstremisti žive u trajnom strahu od napada.[14]

Nagrade[uredi VE | uredi]

Prvi roman iz serije je dobio nagradu “Stakleni ključ” za najbolji nordijski kriminalistički roman 2006., a treći roman je dobio istu nagradu 2008.[15] Prvi roman je 2009. osvojio nagradu “Macavity” za najbolji debitantski roman.[16]

Nedovršeni materijal[uredi VE | uredi]

Larsson je prije smrti napisao i dio četvrtog romana. Tekst se nalazi kod Eve Gabrielsson, ali ga nema pravo objavljivati zbog spora oko prava na nasljedstvo. Gabrielsson u svojoj autobiografiji tvrdi da je predložila Larssonovoj obitelji da joj dopuste da dovrši četvrtu knjigu, ali je obitelj to odbila.[17]

Adaptacije[uredi VE | uredi]

Film[uredi VE | uredi]

  • Luftslottet som sprängdes (Kule u zraku), režija: Daniel Alfredson (Švedska, Danska, Njemačka) (2009.)

TV serija[uredi VE | uredi]

U istoj produkciji kao i filmovi je snimljena TV serija Millennium, od šest nastavaka, koja se prikazivala 2010. godine. Serija je osvojila međunarodnu nagradu Emmy za najbolju seriju 2011. godine, a glumica Noomi Rapace je osvojila nagradu na TV festivalu u Monte Carlu za najbolju glumicu u seriji 2010. godine.[18]

Strip[uredi VE | uredi]

Trilogija Millennium je adaptirana i kao strip. Američka verzija se sastoji od šest dijelova, po dva albuma za svaki roman, a crtači su Argentinac Leonardo Manco i Talijan Andrea Mutti, dok je scenarij napisala Denise Mina, škotska spisateljica. Adaptacija na francuskom jeziku se sastoji od devet albuma.[19][20]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Larsson, Stieg (2008.). Muškarci koji mrze žene, Fraktura. ISBN 978-953-266-071-5.; zvučna knjiga: Larsson, Stieg (2011.). Muškarci koji mrze žene, Hrvatska knjižnica za slijepe. ISBN 9978-953-308-496-1.
  2. Larsson, Stieg (2009.). Djevojka koja se igrala vatrom, Fraktura. ISBN 978-953-266-108-8.; zvučna knjiga: Larsson, Stieg (2011.). Djevojka koja se igrala vatrom, Hrvatska knjižnica za slijepe. ISBN 978-953-308-514-2.
  3. Larsson, Stieg (2011.). Kule u zraku, Fraktura. ISBN 978-953-266-149-1.; zvučna knjiga: Larsson, Stieg (2011.). Kule u zraku, Hrvatska knjižnica za slijepe. ISBN 978-953-308-515-9.
  4. Službena stranica, pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
  5. Nepoznata Larssonova kratka priča izlazi iduće godine, HINA, novilist.hr, 7. kolovoza 2013., pristupljeno 7. listopada 2013.
  6. Stieg Larsson becomes first author to sell 1m ebooks on Amazon (Stieg Larsson je postao prvi pisac koji je prodao milijun e-knjiga na Amazonu), Alison Flood, theguardian.com, 28.srpnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
  7. The man behind the Millennium trilogy (Čovjek iza trilogije Millennium), Natalia Tylim, isreview.org, svibanj 2011., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
  8. The dark side of Swedish society (Mračna strana švedskog društva), Stephen Armstrong, telegraph.co.uk, 13. ožujka 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
  9. Između subverzije i stereotipa, Boris Koroman, matica.hr, 16. lipnja 2011., pristupljeno 7. listopada 2013.
  10. Gradski muzej Stockholm – Millennium tura, pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
  11. Kako je nastao najveći krimić novog milenija, Adriana Piteša, jutarnji.hr, 28. lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013.
  12. How a brutal rape and a lifelong burden of guilt fuelled Girl with the Dragon Tattoo writer Stieg Larsson (Kako su brutalno silovanje i cjeloživotni teret krivnje potakli Stiega Larssona, pisca Djevojke s tetovažom zmaja), Kurdo Baksi, dailymail.co.uk, 2. kolovoza 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
  13. Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala, Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.
  14. Remembering Stieg Larsson (Sjećanje na Stiega Larssona), David Carr, nytimes.com, 8. srpnja 2011., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
  15. Glasnyckeln - The Glass Key (Nagrada Zlatni ključ), pristupljeno 8. listopada 2013. (šved.)(engl.)
  16. The Macavity Award (Nagrada Macavity), pristupljeno 8. listopada 2013. (engl.)
  17. Stieg Larsson ostavio nedovršen četvrti roman trilogije 'Millenium', HINA, nacional.hr, 21. siječnja 2011., pristupljeno 8.listopada 2013.
  18. IMDb – Millenium (2010), pristupljeno 8. listopada 2013. (engl.)
  19. Män som hatar kvinnor - Seriealbum 1 (Muškarci koji mrze djevojke – strip 1), norstedts.se, pristupljeno 7. listopada 2013. (šved.)
  20. Larssonova trilogija Millennium i u stripu na engleskom i francuskom, HINA, novilist.hr, 12.listopada 2011., pristupljeno 9.listopada 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]