Ungerove grabe
| Ungerove grabe | |
|---|---|
| Jezero • umjetna jezera i bare | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 46°13′58″N 16°51′07″E / 46.23278°N 16.85194°E |
| Smještaj | Torčec i Đelekovec, Koprivničko-križevačka županija |
| Države |  Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Dubina | |
| • Najveća | 4,5 m |
| Površina | 0,025 km2 |
| Nadm. visina | 131 m |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | potok Gliboki, rijeka Drava |
  Ungerove grabe Ungerove grabe na zemljovidu Hrvatske  | |
Ungerove grabe su skup devet manjih jezera i bara površine ukupno oko 2,5 hektara ovisno o vodostaju potoka Gliboki i oborinskim vodama. Nalaze se u Koprivničko-križevačkoj županiji na krajnjem sjeverozapadnom dijelu područja naselja Torčec.
Opis[uredi | uredi kôd]
Jezerca i bare su dobila ime po nekadašnjem mlinu uz jezerca koji i danas podsjeća na dane od prije nekoliko desetljeća i više kada je Gliboki bio vodom bogat i moćan potok. To su umjetna jezera i bare nastale iskapanjem šljunka i pijeska kojima gospodari ŠRK "Đelekovec".[1] Najveće jezero je površine oko 0,6 hektara. Opskrbljuju se vodom podzemno iz nepresušnog potoka Gliboki (teče polukružno mjestimično i manje od 100 metara od bara) i oborinskih voda. Oko jezera je šuma a sjeverno, iza užeg šumskog pojasa akacije, su poljoprivredne površine, uglavnom livade. Obala jezera je prilično neprohodna obrasla visokim raslinjem (borovom šumom, bagremom-akacijom, topolom i dr.), niskim raslinjem (vrbom, bazgom i dr.), bršljanima i šikarom. Širok pojas ovakve guste vegetacije je dobro stanište i zaštita za mnoge životinjske vrste ovog područja: dlakavu i pernatu divljač, divlje životinje, gmazove, vodozemce i druge. Uz vodu ima rogoza, šaša, trske, čička, divljih kupina, trnovite i druge vegetacije. Pristup većim dijelom mutnoj vodi je moguć na nekoliko ribičkih mjesta. Dno jezera je šljunkovito pokriveno trulim lišćem, mjestimično s puno mulja i prilično obraslo vodenom travom-resom (krocanj), vodenim orašcem, hrapavom voščikom a ima i bijelog lopoča, žutog lokvanja i druge vodene vegetacije. Manje bare su skoro potpuno obrasle vodenom travom. U vodi ima prilično granja i porušenih stabala gdje su ribe dobro zaštićene od ribolovaca. Veći dio oko jezera i bara je potpuno nepristupačan i predstavlja netaknutu divlju prirodu.
Migracije vodozemaca[uredi | uredi kôd]
Ova jezerca i bare spadaju u veća podravska mrijestilišta žaba. S prvim toplijim danima u proljeće tisuće žaba koje se nalaze u krugu oko 2 km oko Ungerovih jezera i bara, većinom obična krastača, zelena krastača, močvarna smeđa žaba i druge, kreću iz zimovališta na mriješćenje. Ovdje im se na tom putu uz grabe nalazi prometna cesta Koprivnica - Đelekovec pa žabama u prelasku pomažu Ekološko društvo Koprivnica i volonteri. Akcija spašavanja vodozemaca koju Ekološko društvo Koprivnica provodi na području Đelekovca traje od 1999. godine. Žabe, ali još više i one male žabice zbog svojih dnevnih ljetnih aktivnosti, stradavaju na prometnici, a i kasnije kad se vraćaju u zimovališta.[2]
Ribolov[uredi | uredi kôd]
Jezerca se ne poribljavaju pa od ribljih vrsta ima za neke vrste sportskog ribolova: štuke (kapitalnih primjeraka), običnog grgeča (ostriž) i sitnije ribe crvenperka, klenić, žutooka-bodorka, bjelica-uklija i drudih. Ima i unesenih-alohtonih invazivnih vrsta riba: babuška, patuljasti som (patuljan)-američki som, sunčanica i bezribica. Ribe također ima i u spomenutom potoku Gliboki. Zabranjena je uporaba čamaca.
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Ungerove grabe -
Ungerove grabe -
Ungerove grabe
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ ŠRK "Đelekovec", Informacije o ribolovnom klubu, pristupljeno 12. prosinca 2020.
- ↑ Miroslav Samardžić, Podravski zbornik 2003., str. 269-276 Stradavanje vodozrmaca na prometnicama u okolici Koprivnice, pristupljeno 12. prosinca 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Popis ribolovnih voda Ribolovne vode podravsko-prigorskog kraja [1]