Bazga
| Bazga | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Cvijet bazge
|
||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
Vidi tekst |
Bazga (Sambucus) ili zovina [1] je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.
Sadržaj |
[uredi] Opis biljke
Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.
[uredi] Vrste
Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).
[uredi] Ljekovito djelovanje
Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup.
[uredi] Otrovnost biljke
U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.
Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.[2]
[uredi] Galerija
-
Cvjetovi.
-
Plodovi.
-
Plodovi.
-
Plodovi Sambucus racemose var. arborescens.
-
Plodovi Sambucus racemose subsp. pubens).
[uredi] Izvor
Opća i nacionalna enciklopedija (ur. Antun Vujić), Pro Leksis, Zagreb 2005.
