Velika simbolička loža "Libertas"

Izvor: Wikipedija
Velika simbolička loža "Libertas"
Utemeljena 29. svibnja 1927.
Prestala postojati 20. studenoga 1938.
Tip velika loža
Sjedište Zagreb
Lokacija Kraljevina Jugoslavija
Broj članova 80

Velika simbolička loža "Libertas" je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1927. do 1938. godine u Zagrebu.

Ova velika loža se nije oslanjala ni na jednu drugu veliku ložu u Jugoslaviji, niti u inozemstvu, nego je imala hrvatsko obilježje, bila je takozvana divlja loža.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

U lipnju 1926. godine u Zagrebu su osnovane dvije masonske lože koje nisu djelovale pod zaštitom Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca "Jugoslavija", i to: obnovljena Loža "Ljubav bližnjega", formirana 16. lipnja. te Loža "Prometej", osnovana 17. lipnja.[2][3]

Članovi Lože "Prometej" donijeli su deklaraciju kojom ističu kako ne postoji nacionalno, pa tako ni jugoslavensko slobodno zidarstvo, već samo slobodno zidarstvo u pojedinim zemljama. Takva načelna izjava bila je zapravo kritika političkog angažiranja Velike lože "Jugoslavija". Sukob je rastao, jer su za razliku od srpskih slobodnih zidara, koji su svoj rad usmjeravali kroz politiku, hrvatska braća smisao i vrijednost svoga rada vidjeli u humanističkom odnosu prema svijetu. Zbog svega toga Velika loža "Jugoslavija" je 3. siječnja 1927. godine donijela akt o suspenziji Lože "Prometej". Nakon toga dio članova, koji je izašao iz Lože "Pravednost" kao i iz Lože "Grof Ivan Drašković", utemeljili su novu, od Velike lože "Jugoslavija" nepriznatu, Ložu "Amicitia".[2][4][3]

Nekoliko mjeseci kasnije, 29. svibnja 1927. godine, održana je skupština utemeljenja Lože "Ljubav bližnjega", Lože "Prometej" i Lože "Amicitia", na kojoj je proglašena Velika simbolička loža "Libertas". Veliki majstor je postao Veljko Tomić. Ove tri lože imale su oko 80 članova.[2][4][3]

Od samog osnivanja ova velika loža postala je središte hrvatskog rodoljublja i "u njoj su se okupljali Hrvati koji su gajili nadu u bolje dane". Hrvatsko domoljublje, bar u pojedinaca, u ložama koje su radile pod zaštitom ove velike lože, moralo se skrivati, pogotovo za vrijeme Šestosiječanjske diktature. To prikrivanje je bilo moguće isticanjem intenzivnog zanimanja za ezoteriju, ali i činjenicom da je među tim masonima bio relativno velik broj Židova koje Velika loža "Jugoslavija" nije ni za vrijeme diktature mogla optužiti kao hrvatske nacionaliste, odnosno zbog protudržavnosti.[1]

Velika loža i njene tri lože je prestala s radom 20. studenoga 1938. godine, između ostalog i zbog prodaje hrama u ulici Mošinskoga.[2][1]

Ustroj[uredi | uredi kôd]

Sjedište Velike simboličke lože bilo je u Zagrebu.

Masonske lože u sastavu ove velike lože bile su:

Poznati članovi[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Hundić, Anđelko. 8. listopada 2023. Vodič kroz masonske lože Zagreba. panopticum.hr. Pristupljeno 25. listopada 2023.
  2. a b c d Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva. vlh-glc.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. lipnja 2000. Pristupljeno 24. svibnja 2023.
  3. a b c Rašović, Renata. 17. svibnja 2018. Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni. vecernji.hr. Pristupljeno 23. rujna 2023.
  4. a b Rašović, Renata. 28. srpnja 2019. Koja je bila uloga hrvatskih masona u stvaranju Jugoslavije i što im se dogodilo poslije. vecernji.hr. Pristupljeno 22. rujna 2023.
  5. amicitia. oxfordre.com (engleski). 22. prosinca 2015. Pristupljeno 25. rujna 2023.
  6. FELJTON: Tajne veze Josipa Broza Tita i masona. nacional.hr. 19. veljače 2020. Pristupljeno 22. rujna 2023.
  7. Tri ruže, tri lože - hrvatski tisak i slobodno zidarstvo. freemasonry-croatia.org. 1998. Pristupljeno 22. rujna 2023.