Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini
Velike lože Broj loža
Velika loža Bosne i Hercegovine 9
Velika nacionalna loža Srbije 1
Veliki orijent Francuske 1
Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Bosni i Hercegovini
te broj loža koje djeluju pod njihovom zaštitom.
Crna Gora • Hrvatska • Sjeverna Makedonija
• Slovenija • Srbija

Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini djeluje od prve polovice 20. stoljeća. Prva bosanskohercegovačka masonska loža osnovana je 1930. godine u Sarajevu pod pokroviteljstvom Velike lože "Jugoslavija".

Danas u Bosni i Hercegovini djeluje regularna Velika loža Bosne i Hercegovine i druge kontinentalne velike lože. Također, inozemne jurisdikcije, poput Velikog orijenta Francuske, imaju svoje lože u BiH.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini ima korijene koji sežu još u 19. stoljeće, a možda čak i u osmansko doba. Dokumentirano slobodno zidarstvo počinje se bilježiti od 1930. godine, no postoje naznake o aktivnostima slobodnih zidara i prije toga razdoblja. Osmansko razdoblje, koje je trajao veći dio 19. stoljeća, donio je neke naznake o postojanju masonkih loža u Beogradu i drugim dijelovima Osmanskog Carstva, poput Lože "Ali Koč", čiji je član bio Sima Milutinović Sarajlija, prvi poznati slobodni zidar iz Bosne i Hercegovine. Austrougarska vladavina (1878. – 1918.) također je imala svoje tragove slobodnog zidarstva u BiH. Postojala je naznaka o loži ili vjenčiću u Sarajevu pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske oko 1910. godine. Masonski simboli na nekim zgradama u Sarajevu, datirani od 1890. godine, svjedoče o prisutnosti slobodnog zidarstva, iako detaljnije informacije o toj aktivnosti još treba istražiti.[1][2]

Prva dokumentirana loža, Loža "Sima Milutinović Sarajlija", na području današnje Bosne i Hercegovine osnovana je 8. studenoga 1930. godine u Sarajevu, Drinska banovina, pod zaštitom Velike lože "Jugoslavija". Međutim, politička situacija u Europi dovela je do gašenja loža, uključujući i Veliku ložu "Jugoslavija" 1940. godine, prije izbijanja Drugog svjetskog rata.[3] Nakon rata, u razdoblju socijalističke Jugoslavije (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno.[1][2]

Velika loža BiH

Obnova slobodnog zidarstva u BiH dogodila se 1999. godine, pod okriljem Velike lože Austrije i Velike lože Slovenije, uspostavljanjem deputacijske Lože "Lux Bosnia" u slovenskom mjestu Dragomer, pored Ljubljane. Ova loža 2003. godine prelazi u Sarajevo gdje se do početka 2005. godine još osnivaju dvije lože. Ove tri lože osnivaju prvu bosanskohercegovačku veliku ložu, Veliku ložu Bosne i Hercegovine, u travnju 2005. godine.[4][3]

Regularna velika loža[uredi | uredi kôd]

Velika loža Bosne i Hercegovine (VLBiH) je regularna bosanskohercegovačka masonska velika loža osnovana 2005. godine u Sarajevu. Ima preko 200 članova u 9 loža u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Mostaru i Bijeljini. Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) je 2007. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.

Kontinentalne i mješovite velike lože[uredi | uredi kôd]

Veliki orijent u BiH

U Bosni i Hercegovini djeluju i velike lože koje pripadaju kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ustroju.

Veliki orijent u Bosni i Hercegovini (VOBIH) je velika loža osnovana u srpnju 2019. godine u Sarajevu.[5][6] Naveden je kao suosnivač Svjetske unije "Libertas 5775" u siječnju 2021. godine.[7]

U Bosni i Hercegovini djeluje:

  • Loža "Vijećnica", mješovita loža osnovana početkom 2008. godine u Sarajevu, nije povezana niti s jednom velikom ložom što je čini nepriznatom.[8][9]

Inozemne velike lože u BiH[uredi | uredi kôd]

Pored bosanskohercegovačkih velikih loža, u Bosni i Hercegovini djeluju i masonske lože koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:

  • Velika nacionalna loža Srbije (VNLS) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu "Svitanje" br. 41, koja djeluje u Bijeljini od 2008. godine s pauzama.[10][11] Pored ove, osnovana je 2010. godine i Loža "Sveti Ivan Krstitelj" br. 43 u Banja Luci koja je radila nekoliko godina.[12][13]
  • Veliki orijent Francuske (GOdF) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu "Nikola Tesla" br. 6033, koja djeluje u Banja Luci od 2013. godine.[8][14] Loža nosi naziv po izumitelju i inženjeru Nikoli Tesli.

Neke masonske lože su bile pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999. glbih.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2023. Pristupljeno 17. ožujka 2024.
  2. ↑ a b Ceran, Liborius; Dezi, Carlo. 2023. Speciale "Massoneria nei Balcani" (Serbia, Croazia, Slovenia, Montenegro, Bosnia-Erzegovina, Macedonia) (PDF). Massonicamente (talijanski). Veliki orijent Italije. 27
  3. ↑ a b U BiH još uvijek javno niko nije rekao da je mason, objavljeni su samo inicijali. 6yka.com. 21. veljače 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2024.
  4. ↑ Bosnien und Herzegowina. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 17. ožujka 2024.
  5. ↑ Udruga Veliki Orijent u Bosni i Hercegovini osnovana je 22. srpnja 2019. godine u Sarajevu pod brojem RU-2323/19 pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. Sjedište je na adresi Sarajevo, Ulica Maglajska broj 4.
  6. ↑ Veliki Orijent u Bosni i Hercegovini. vobih.org. Pristupljeno 17. ožujka 2024.
  7. ↑ Declaration of the Foundation and Sovereignty (PDF). libertas5775.org (engleski). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 5. studenoga 2021. Pristupljeno 18. ožujka 2024.
  8. ↑ a b Telibećirović, Amir. 13. travnja 2017. Nove i stare masonske pojave u Sarajevu. issuu.com. Pristupljeno 18. ožujka 2024.
  9. ↑ Freemasons in Bosnia and Herzegovina - "Lodge Vijecnica" (engleski). Pristupljeno 18. ožujka 2024.
  10. ↑ Loža br. 41 - "Svitanje" - Or. Bijeljina. vnls.rs (srpski). Pristupljeno 17. ožujka 2024.
  11. ↑ Buđenje Lože Svitanje na orijentu Bijeljina. vnls.rs (srpski). Pristupljeno 1. travnja 2024.
  12. ↑ Nova radionica u Banja Luci. mason.org.rs. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. listopada 2011. Pristupljeno 6. travnja 2024.
  13. ↑ Lopušina, Marko. 2010. Masoni u Srbiji. Knjiga komerc. Beograd. str. 230. ISBN 978-86-7712-261-4
  14. ↑ 4ème Séance Plénière du vendredi 25 août 2017 (PDF). labienfaisance.re (francuski). Veliki orijent Francuske. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. siječnja 2018. Pristupljeno 31. ožujka 2024.
  15. ↑ Bosnien und Herzegowina. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 1. rujna 2023.


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slobodno_zidarstvo_u_Bosni_i_Hercegovini&oldid=6925505"