Vukodlak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vukodlak, drvena rezbarija 1722.

Vukodlak (slav. vlъkodlakъ), poznat i kao likantrop (grč. λυκάνθρωπος), u mitologiji je osoba koja mijenja oblik u vuka pomoću čarolije ili kletve. Srednjovjekovni kroničar Gervase Tilburyski povezao je transformaciju s punim mjesecom, no rijetko je korištena sve do uporabe u modernim književnim djelima. Prema pučkom vjerovanju od vukodlaka se može obraniti glogovim trnom i kolcem, vatrom i prevrnutim stvarima[1], a miješavinom književnih djela i narodnih legendi stvoreno je vjerovanje da se vukodlaka može ubiti korištenjem srebrnih metaka.

Legenda o vukodlacima raširena je po Europi, ali slične predaje javljaju se i u drugim dijelovima svijeta.

Veza između vukodlaka i vampira[uredi VE | uredi]

Prema pučkom vjerovanju vukodlak se poistovječuje s vampirom, odnosno mrtvacem koji noću ustaje iz groba, naduven i bez kostiju, u liku vuka ili kao "duplikat" u obliku leptira te napada ljude i pije im krv.[2] Vjerovalo se da se zao čovjek povampiri ili povukodlači ukoliko je umro bez svijeće ili ako je preko njega prešla neka životinja. Nekad se držalo da vukodlaci nakon smrti postaju vampiri. U Istri i Sloveniji naziva za vukodlaka i vampira je istovjetan i glasi kudlak, slično je i u Albaniji gdje se vampira naziva vrykolakas ili vurkolak.[3] Vukodlaci spadaju u skupinu legendarnih zvijeri.

Legende o vukodlacima u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj postoji nekoliko legenda o vukodlacima. Jedna od starijih legenda je ona o psoglavu u središnjoj Istri. Psoglav je navodno živio u špiljama i hranio se ljudskim i životinjskim mesom, a imao je ljudsko tijelo i pseću glavu. Slična legenda je postojala i u Indiji (opisao ju je Marko Polo) i nekim drugim dijelovima svijeta. Legende o vukodlacima su postojale i na otoku Pašmanu. Najmodernija legenda u Hrvatskoj je ona o tzv. šibenskom vukodlaku, koji se pojavio u prosincu 2006. godine. [4]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Opća enciklopedija, str. 602.
  2. Opća enciklopedija, str. 602.
  3. Faust, Viktoria, str. 29.
  4. "Dnevnik.hr - 'Vukodlak' terorizira šibenčane", Dnevnik.hr, 14. prosinca 2006.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Faust, Viktoria, Vampiri, legenda koja ne umire, Zagreb, 1999. ISBN 953-6234-56-4
  • Opća enciklopedija, sv. VIII, JLZ, Zagreb, 1982.
  • Klaić, Vjekoslav, Bilješka o vjerovanju u vukodlake na otoku Pašmanu god. 1403 / V. Klaić