Pašman

Koordinate: 43°57′09″N 15°21′17″E / 43.9525°N 15.3547°E / 43.9525; 15.3547 (WD)
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Pašman. Za druga značenja pogledajte Pašman (razdvojba).
Pašman
Pašman - mjesto Pašman
Položaj
Koordinate43°57′09″N 15°21′17″E / 43.9525°N 15.3547°E / 43.9525; 15.3547 (WD)
Država
MoreJadransko more
OtočjeZadarsko otočje
Fizikalne osobine
Površina60,11 km2[1]
Duljina obale70,206 km[1]
Stanovništvo
Glavno naseljePašman
Broj stanovnika3.100
Pašman na zemljovidu Hrvatske
Pašman
Pašman
Pašman na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid

Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Pašman - južna strana otoka
Pašman - pogled s Bokolja

Površinom od 60 km2 i s 70 km razvedene obale ubraja se među veće hrvatske otoke. S otokom Ugljanom povezan je mostom u prolazu Ždrelac, a od kopna ga dijeli Pašmanski kanal koji je na pojedinim mjestima širok svega 2 km. Time je ujedno i jedan od otoka koji su najbliže kopnu. Nalazi se u zadarskom arhipelagu, između gradova Zadra i Biograda.

Mediteranska klima je razvila bogati svijet flore i faune, mnoge vrste ljekovitog i aromatičnog bilja, a podmorje čuva i sve vrste školjaka i riba hrvatskog Jadrana.

More je čisto, plaže su šljunčane i kamenite, s bezbroj malih mulića. Kod Pašmana se morske struje mijenjaju svakih 6 sati i zbog toga je ovdašnje more među najčišćim na Jadranu. Na istočnoj strani otoka može se kupati među prirodnim stijenama s dugim kamenim platoima i kristalno čistim morem. Većina objekata nalazi se direktno uz samo more i plažu.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Otok Pašman na svojih 60 km2 pokazuje kontinuitet življenja od prapovijesti. Današnja su naselja smještena na sjeveroistočnoj strani otoka: Ždrelac, Banj, Dobropoljana, Neviđane, Mrljane, Barotul, Pašman, Kraj, Ugrinić i Tkon.

Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]

Otok Pašman podijeljen je između dvije općine u sklopu Zadarske županije - Tkon i Pašman.

Prometna povezanost[uredi | uredi kôd]

Most koji premošćuje kanal Mali Ždrelac i spaja otoke Ugljan i Pašman

Na otok se stiže trajektima iz Zadra, linijom Zadar-Preko (otok Ugljan) te dalje državnom cestom D110 i mostom u mjestu Ždrelcu. Druga trajektna linija polazi iz Biograda i vodi do mjesta Tkona na Pašmanu. Sva mjesta na otoku Pašmanu povezana su otočnom cestom.

Od otoka Ugljana, s kojim je još u nedavnoj prošlosti bio spojen plićinom koja se mogla pregaziti, dijeli ga kanal Mali Ždrelac prokopan 1883. godine, a 1979. produbljen do dubine od 4 metra i premošćen mostom u mjestu Ždrelcu. Most je obnovljen i napravljen većim 2010. godine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Godine 1190. se kod Pašmana odvila pomorska bitka između zadarskih i mletačkih pomorskih snaga, u kojima su zadarske snage izvojevale pobjedu.[2]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Pašman je poznat po prekrasnim pješčanim plažama i borovim šumama na sjevernoj strani otoka okrenutoj prema kopnu, koja je jedina nastanjena. Pašmanska mjesta su mala i tiha i zbog toga kao stvorena za odmor i opuštanje. U svim pašmanskim malim selima ima nekoliko trgovina, konoba i ostalih uslužnih djelatnosti. Južna strana otoka obiluje nedodirnutom prirodom, brojnim uvalama, modrim morem, starim ribarskim kućama i to sve s pogledom na Kornate. Ova strana otoka je bez prometnica i kao takva vrlo popularna za robinzonski odmor.

Većina od 3100 stanovnika tipičnih otočnih mjesta tradicionalno se bavi ribarstvom i poljodjeljstvom, u novije vrijeme i turizmom. Razvijena je bogata turistička ponuda: sobe I. i II. kategorije, apartmani, kuće za odmor, pansioni, auto kampovi, konobe i restorani u kojima vrijedi kušati plodove mora i pôlja, ekološki zdravog otoka Pašmana.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Po otoku ima nekoliko zahtjevnih brdskih biciklističkih staza. Preporučuje se pješačko-biciklistički izlet na brdo V. Bokolj na otoku Pašmanu otkuda se pruža prekrasan pogled na Kornate, susjedne otoke, pašmanski kanal, Biograd i okolicu. Vrijedi posjetiti i dva samostana: franjevački samostan sv. Dujma u mjestu Kraj i benidiktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu iznad mjesta Tkona. S Pašmana se može zaputiti i na izlete do obližnjih gradova Zadra i Biograda, kao i do svih susjednih mjesta na otoku Pašmanu i Ugljanu te upoznati njihove zanimljivosti i svakodnevne navike.

Sport[uredi | uredi kôd]

Domaćin je, po broju sudionika, najveće međunarodne treking utrke u Hrvatskoj - Škraping, koja se održava tijekom ožujka. Škraping je nositelj oznake „Hrvatski otočni proizvod“.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Tea Duplančić Leder, Tin Ujević, Mendi Čala. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32. 10.15291/geoadria.127. Pristupljeno 7. studenoga 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 232.-233.
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2020. Pristupljeno 15. svibnja 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pašman