Vukomeričke gorice

Vukomeričke gorice ili Vrhovlje (Vrhovje) nisko su gorje nastalo u neogenu (mlađi tercijar), nekada je to gorje nosilo starohrvatski naziv "Gora Pomena".

Postanak

U vremenu dok je postojalo Panonsko more pritisnute morskom strujom toka rijeke Save sa sjevera i morskom strujom rijeke Kupe sa juga, taložili su se sedimenti i pjesci i stvarali niz otočića u smjeru zapad-istok u dužini oko 100 km od naselja Kupinečki Kraljevec na zapadu do Letovanskog vrha iznad naselja Letovanić na istoku. Najširi opseg im je u središnjem djelu, oko 25 km od naselja Šiljakovina i Velika Buna na sjeveru, preko naselja Kravarsko i Gornji Hruševec u središnjem dijelu, do naselja Cvetnić Brdo na jugu. Samo nisko gorje sastoji se od dva paralelna hrbeta, sjeverni nešto viši sa vrhovima Režidovka 255 m na zapadu, Bikovski vrh 243 m u središnjem dijelu, Letovanski vrh sa 203 m na istoku i južni niži hrbet sa vrhom Jurašćak 213 m.

Uzdizanjem Panonske ploče i povlačenjem Panonskog mora Vukomeričke Gorice ostale su blago uzdignuto nisko gorje (najviši vrh Režidovka 255 metara nadmorske visine) obraslo gustim šumama bukve, hrasta, graba i ponegdje crnogorice.

Gospodarski značaj

Kraj je vrlo rano naseljen i kultiviran zbog okolnih negostoljubivih močvarnih krajeva. Od poljodjelskih kultura najzastupljeniji i najznačajniji su vinogradi i voćnjaci, zatim slijedi stočarstvo i svinjogojstvo te ponešto povrtlarstvo i ratarstvo.

Stanovništvo

Vukomeričke gorice su osrednje naseljen kraj prvenstveno zbog odljeva stanovništva u susjedne gradove, Veliku Goricu, Sisak, Karlovac i Zagreb.

Danas su Vukomeričke gorice zbog sačuvane prirode izrazito privlačan turistički kraj na pogodnoj nadmorskoj visini i u blizini večih gradskih središta (Zagreb, Velika Gorica, Karlovac, Sisak).

Poveznica

Nedovršeni članak Vukomeričke gorice koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.