Kravarsko

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kravarsko
Kravarsko (grb).gif
Kravarsko na karti Hrvatska
Kravarsko
Kravarsko
Kravarsko na karti Hrvatske
Koordinate: 45°35′07″N 16°02′52″E / 45.58527°N 16.04777°E / 45.58527; 16.04777
Županija Zagrebačka
Načelnik općine Vlado Kolarec
Naselja u sastavu općine Barbarići Kravarski, Čakanec, Donji Hruševec, Gladovec Kravarski, Gornji Hruševec, Kravarsko, Novo Brdo, Podvornica, Pustike, Žitkovčica
Površina 58 km2
Stanovništvo (2001.) 1.983
Poštanski broj 10413
Kravarsko na karti Zagrebačka županija
Kravarsko
Kravarsko
Kravarsko na karti Zagrebačke županije
Koordinate: 45°35′07″N 16°02′52″E / 45.58527°N 16.04777°E / 45.58527; 16.04777

Kravarsko je općina u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Kravarsko nalazi se u središnjem dijelu Vukomeričkih gorica, (blaga brda zasađena vinogradima i voćnjacima). Općina Kravarsko prava je oaza zelenila šume hrasta kitnjaka, bukve, graba i ponegdje crnogorice. Općina Kravarsko nalazi se u neposrednoj blizini gradova Zagreba i obližnje Velike Gorice, na važnom prometnom pravcu Velika Gorica - Pokupsko - Glina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Kravarsko imala je 1.987 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:

Hrvati čine većinu stanovništva.

Uprava[uredi VE | uredi]

Upravno područje općine Kravarsko obuhvaća naselja: Kravarsko, Gornji Hruševec, Donji Hruševec, Gladovec Kravarski, Čakanec, Barbarići Kravarski, Novo Brdo, Žitkovčica, Podvornica, Pustike.

Načelnik općine je Vlado Kolarec (HDZ).

Povijest[uredi VE | uredi]

Kravarsko se dosta rano spominje već 1334. godine u srednjovjekovnim ispravama kao stara katolička župa u sklopu turopoljskog arhiđakonata zagrebačke biskupije koji je prvotno obuhvaćao Turopolje i područje Pomen gore što je prvotno ime za današnje Vukomeričke gorice. Več 1350-ih iz starih listina topuskih opata bilježi se da je područje današnje općine Kravarsko pripadalo dvjema posebnim političkim cjelinama. Sjeverni dio do rječice Kravaršćice pripadao je vlastelinstvu Selin-Kravarsko u vlasništvu grofova Erdődyja i južni dio koji se nalazio na granici cisterciske opatije Topusko s predijima Gornji i Donji Hruševec u vlasništvu hruševačkih plemića. Prema legendi u blizini naselja Gornji Hruševec na vrhu strmoga brijega zvanog Gradišće leže ostatci utvrde kneza Ljudevita Posavskog (knez Posavske Hrvatske), protiv kojega je Franačko carstvo vodilo četiri rata. Istoimena gradina Ljudevita Posavskog podignuta je na ostatcima staroga rimskog grada Ad Finesa, prema prvim istraživanjima iz 1980-ih otkriven je ogroman gradski kompleks sa uočljivim vanjskim obrambenim zidom od rimskih opeka i velikim središnjim trgom sa uzvišenjem u središtu na kojem se nalazio hram, daljnja istraživanja su prekinuta jer se spomenuti lokalitet u cijelosti nalazi u privatnom posjedu, a rješavanje imovinsko-pravnih odnosa prekinula je velikosrpska agresija na Hrvatsku tako da kompleks još nije istražen. Na području ispod naselja Kravarskog zvanom Crvena Zemlja odigrala se poznata i slavna bitka u kojoj su Kravarščani i hruševački plemići potpuno porazili jednu od turskih pljačkaških vojski što je zabilježeno u turskim rukopisima iz 1578. godine[1][Navedite točni citat s te stranice.], nakon čega su neko vrijeme prestale turske pljačke po Vukomeričkim goricama. Tako su u spomen ove slavne bitke zabilježene rijeći u nekim starim spisima- Vre su se Turki zaželeli Kravaskega vina, Turopolskega kruva i Zagrebačke frajli.[nedostaje izvor]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo i ponešto turizam osnovne su grane gospodarskog razvitka.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • književnik Slavko Kolar (živio je i radio u Gornjem Hruševcu)
  • poznati hrvatski povjesničar Juraj Ćuk rođen u Gornjem Hruševcu (Milatovići).

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • osnovna škola Slavko Kolar Kravarsko
  • područna škola Gornji Hruševec
  • područna škola Donji Hruševec

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Archive.org Ivan Krstitelj Tkalčić: Monumenta historica civitatis Zagrabiae metropolis regni Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae. Povijesni spomenici grada Zagreba, prijestolnice Kraljevine Dalmatinsko-Hrvatsko-Slavonske.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kravarsko koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.