Wikipedija:Maltretiranje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pravila Wikipedije
Temeljno pravilo
1. Službeni jezik Wikipedije
Marljiv rad i suradnja
2. Nepristrano gledište
3. Provjerljivost
4. Ostati hladne glave
kad se uređivanje zaoštri
Dogovor
5. Konsenzus
6. Rješavanje prijepora
Izbjegavanje sukoba
7. Pretpostavite dobru namjeru
8. Bez osobnih napada
9. Maltretiranje
10. Ne ometajte rad Wikipedije
da biste nešto dokazali

Pojam maltretiranja definiran je kao primjer uznemirujućeg i razornog ponašanja koji razumnom i objektivnom promatraču djeluje kao namjera izazivanja negativnih osjećaja kod ciljane osobe ili osoba, obično (ali ne i uvijek) u namjeri zastrašivanja prvotne mete. Namjera ovakvih ljudi često je učiniti ciljanoj meti uređivanje Wikipedije neugodnim, potkopavati metu, zastrašiti ju, ili ju ohrabrivati da u potpunosti prestane s uređivanjem Wikipedije.

Maltretiranje je ponekad opisano kao kršenje pravila kao što su ometanje rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva i Wikipedije bez osobnih napada, iako je zapravo podskup i poseban slučaj obje teme, no i zaseban od obje zbog značenjskih razloga. Pravilo "bez osobnih napada" prvenstveno govori o sadržaju, a ne o ponašanju (primjerice, nazivanje određenih uređivača "šupčinama" kršenje je Wikipedije bez osobnih napada, no ne radi se o maltretiranju), dok pravilo "ometanja rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva" pokriva mnoga manje zlobna ponašanja koja, iako neprihvatljiva, ne smatraju se maltretiranjem (primjerice, uznemiravanje u namjeri podupiranja slučaja). I ipak, podskup je oboje, jer se radi o uznemiravanju radi dokazivanja vlastitog cilja, i pokušaj je osobnog napada drugog uređivača Wikipedije.

Vrste maltretiranja[uredi VE | uredi]

Ne postoji način nabrajanja svih vrsta ponašanja koja se smatraju maltretiranjem. Jedna od težnji napadača jest smišljanje novih i domišljatih načina u dodijavanju svojih žrtava. Doduše, u povijesti, maltretiranje na Wikipediji uključivalo je:

Praćenje uređivača na drugom članku radi nastavljanja uznemiravanja (poznato i kao wikiuhođenje)[uredi VE | uredi]

Termin wikiuhođenja opisuje praćenje uređivača kroz čitavu Wikipediju, uređujući jednake članke kao i meta, u namjeri da se kod mete izazovu negativni osjećaji straha, uznemirenosti ili dodijavanja.
Ovaj pojam ne uključuje praćenje uređivača radi ispravaka grešaka koje, primjerice, krše Wikipedijina pravila, ili promatranje evidenciju doprinosa suradnika; ove su evidencije javne s pravovaljanim razlogom. Najvažniji dio jest uznemiravanje – uznemiravanje se smatra štetnim.

Ciljani osobni napadi[uredi VE | uredi]

Ne smatraju se svi osobni napadi maltretiranjem, no ako uređivač uzastopno vrši osobne napade na drugog uređivača, ili skupinu uređivača, radi se o potpuno drugoj stvari.

Prijetnje[uredi VE | uredi]

Prijetnje upućene drugoj osobi smatraju se maltretiranjem iste. Suradnik može prijetiti drugome da će mu nauditi, ometati njegov rad na Wikipediji, ili im nauditi na bilo kakav drugi način. Pravne prijetnje smatraju se posebnim slučajem, te imaju svoja vlastita pravila. Suradnici koji zaprijete pravnim postupkom ekplicitno (zaprijete drugom suradniku tužbom) ili implicitno (napišu da je nešto utuživo) obično će biti blokirani trajno.

Objavljivanje osobnih podataka[uredi VE | uredi]

Objavljivanje osobnih podataka drugog suradnika je maltretiranje, osim ako je suradnik dobrovoljno otkrio takve podatke o sebi. Osobnim podacima smatraju se pravo ime, datum rođenja, JMBG i OIB, adresa stanovanja ili radnog mjesta, ime tvrtke u kojoj suradnik radi, broj telefona, adresa elektroničke pošte, ili bilo koja druga kontaktna informacija, neovisno o tome je li ta informacija točna ili nije. Objavljivanje ovakvih informacija o drugom suradniku je neopravdano i neželjeno narušavanje privatnosti i može nauditi suradniku u svijetu izvan Wikipedije. Ovo se pravilo odnosi podjednako na privatne podatke suradnika Wikipedije i one koji nisu suradnici Wikipedije. Isto tako, primjenjuje se u slučajevima u kojima suradnici traže promjenu suradničkog imena, dok njihovi stariji potpisi ostaju u arhivi, suradnik može odmah podnijeti zahtjev stjuardu/oversightu za brisanje podataka koji ga otkrivaju/inkriminiraju.

Ako vidite da je netko objavio privatne podatke druge osobe, niti potvrđujte, niti poričite istinitost informacije. Takva reakcija (bilo potvrđivanje, bilo negiranje) bi moglo biti dovoljno onome tko je informacije napisao ili bilo kome tko je te informacije vidio za zaključivanje jesu li informacije zaista istinite. Neželjeno objavljivanje bilo istinitih bilo lažnih informacija zaslužuje isti tretman. Prijava objavljivanja osobnih podataka trebala bi biti obavljena tako da se iz nje ne može zaključiti jesu li objavljeni podaci istiniti ili lažni, te bi obrazloženje osobama blokiranim radi objave tuđih podataka trebalo biti formulirano na takav način da se dotične informacije ne potvrđuju niti poriču.

Osim u slučajevima nenamjerne pogreške - tj. ako je 100% sigurno da je svaka zla namjera isključena (npr. ako se suradnici poznaju i u stvarnom životu, i ako suradnik spomene pravo ime [bez prezimena] drugog suradnika izvan bilo kakve rasprave), otkrivanje tuđih privatnih podataka je dovoljno za trenutačno brisanje istih i blokiranje suradnika.

Maltretiranje suradnika u suradničkom prostoru[uredi VE | uredi]

Smještanje brojinih lažnih ili upitnih optužbi i upozorenja na suradnikovu stranicu za razgovor, vraćanje komentara nakon što ih je suradnik maknuo, postavljanje etiketa "sumnjivog čarapka" na suradničke stranice aktivnih suradnika, ili pokušaji postavljanja i prikazivanja materijala koje suradnik pronalazi uznemirujućim i sramotnim u njihovom suradničkom prostoru smatra se čestim oblikom maltretiranja.
Suradnička je stranica prostor koji je namijenjen suradniku koji je željan dati neke osnovne podatke o sebi, dok suradnička stranica za razgovor služi za provođenje komunikacije s drugim suradnicima. Nijedna od njih nije tu kao "zid srama" i ne smije ju se koristiti za prikazivanje pretpostavljenih problema sa suradnikom osim ako je suradnički račun blokiran kao krajnji rezultat tih problema. Bilo koja vrsta sadržaja koja uistinu mora biti prikazana, ili maknuta, trebala bi privući izravnu pažnju administratora.

Presudni primjeri[uredi VE | uredi]

Osobni napadi[uredi VE | uredi]

Postoji popis arbitražnih popisa koji uključuju osobne napade koji mogu prosvijetliti onima koji traže daljnje informacije na stranici Arbitražnih pravila.

Wikiuhođenje[uredi VE | uredi]

Wikiuhođenje bilo je predmet radnje u najmanje dva postupka Arbitražnog odbora (i vanjski činitelj trećeg). U oba je slučaja, radnja "praćenja nekoga uokolo", nije bila jedinstven napad, već je bila prilično promiješana s namjerom "napadača" da naudi projektu.