Prijeđi na sadržaj

Štikovo

Koordinate: 43°54′50″N 16°19′13″E / 43.913971°N 16.320276°E / 43.913971; 16.320276
Izvor: Wikipedija
Štikovo
Pogled na Štikovo
Država Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Općina/gradDrniš
Najbliži veći gradDrniš

Površina25,5 km2[1]
Koordinate43°54′50″N 16°19′13″E / 43.913971°N 16.320276°E / 43.913971; 16.320276

Stanovništvo (2021.)
Ukupno31 [2]
– gustoća1 st./km2

Odredišna pošta22320 Drniš [3]
Pozivni broj+385 (0)22
AutooznakaŠI

Zemljovid

Štikovo na zemljovidu Hrvatske
Štikovo
Štikovo

Štikovo na zemljovidu Hrvatske

Štikovo je selo u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u Drniškoj krajini, nekoliko kilometara zapadno od Vrlike i Maovica i južno od Kijeva.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popis stanovništva 1991.

[uredi | uredi kôd]

Godine 1991. u Štikovu je živjelo 360 stanovnika, od čega 30 Hrvata, 324 Srbina i 6 ostalih.

Naselje Štikovo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
496
509
496
626
739
741
740
830
741
763
749
673
498
360
82
45
31
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Pripada Gradu Drnišu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

Mjesto je teško stradalo u Drugom svjetskom ratu. Prema izvješću mjesne privremene oružničke postaje, 19. prosinca 1941. godine u 19.55 sati četnici su napali privremenu postaju Štikovo. Četničkih napadača bilo je oko 1.300-1.400. Sa svih su strana opkolili postaju u kojoj je bilo svega 22 oružžnika i domobrana, te iz strojnih puššaka i puššaka stalno su pucali sve do 7 dana ujutro sljedećeg dana. Kad su vidili da nema oružžnika i da se više nitko ne odupire, sašli su četnici u selo. Tad su ubili ove Hrvate:

  • 1. Vujević Iliju pok. Ivana (zaklali ga ispod vrata i potom pucali u istog)
  • 2. Vujević Grgu pok. Marka ubili iz pušške.
  • 3. Puću Matu Milina iz pušške u prsa.
  • 4. Puću Petra pok. Luke ubili i oči kopali nožžem.
  • 5. Vujević Juru pok. Ante ubili iz pušške.
  • 6. Vujević Mariju žženu Grginu.
  • 7. Vujević Petra pok. Ante zaklali i potom pucali u istog.
  • 8. Vujević Maru žženu Petra ubili i potom istoj dojke rezali i na istu stavili dijete od 9 mjeseci da sisa.
  • 9. Vujević Boju kćer Petrovu ubili, a potom prste rezali.
  • 10. Vujević Milu sina Petrova.
  • 11. Vujević Stanu žženu Ilijinu.

Sve naprijed navedenih lešševa četnici su klali i ubili iz puške. Oružnika razvodnika Andriju Bjeloperu uhvatili su živa. Odsjekli su mu uši pred kućama Knežževića i otjerali u planinu te ubili. U ovom koljačkom pohodu četnici su otjerali sve blago od Vujovića te su odnijeli sve iz kuća ne ostavivši ništa. Četnici su napali i ophodnju ove privremene oružničke postaje. Oružžnici i domobrani držžali su vatru sve do 3 sata ujutro, a potom su se povukli, dio prema Siveriću, dio prema Vrlici.[4]

Za te pokolje odgovoran je četnički vojvoda Momčilo Đujić. Pod njegovim su zapovjedništvom četnici počinili mnoge zločine nad hrvatskim stanovništvom. Krajem 1942. i početkom 1943. godine Đujić je sa svojim četnicima počinio pokolje po selima Gata, Tugare, Cista, Gornji Dolac, Zvečanje, Dugopolje, Štikovo, Maovice, Otavice, Vinalić, Kijevo i Garjak.[5]

Domovinski rat

[uredi | uredi kôd]

Štikovo se od 1991. do 1995. godine nalazilo pod srpskom okupacijom.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-2001. godine
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Podlistak Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i BiH, Ubojstva u Štikovu, str. 15, četvrtak, 30. rujna 1999., Vjesnik Zdravko Dizdar, Mihael Sobolevski
  5. (srp.) Ilija T. Radaković: Besmislena YU-ratovanja 1991-1995: Naročitom surovošću je krajem 1942. i početkom 1943. Đujić krenuo u pokolje po selima Gata, Tugare, Čista, Gornji Dolac, Zvečanje, Dugopolje, Štikovo, Maovice, Utavice, Vinalić, Kijevo i Gorjak, gdje je ubijeno “230 stanovnika, pretežno dece, staraca i žena, tako da su im vadili oči, probadali ih mnogostruko nožem, a neke žive bacali u vatru zapaljenih kuća” (AVII, 8, 3/143; 201, 11/16; 230, 29/7-1; 201, 11/10-18; 271, 24/2-25; 138, 6/15-1 itd.)., preuzeto 8. travnja 2012.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.