Kijevo

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kijevo. Za druga značenja, pogledajte Kijevo (razdvojba).
Kijevo
Kijevo (grb).gif
Kijevo na karti Hrvatska
Kijevo
Kijevo
Kijevo na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°59′N 16°21′E / 43.98°N 16.35°E / 43.98; 16.35
Županija Zastava sibensko kninske zupanije.gif Šibensko-kninska
Načelnik općine Ivan Stjepan Bajan
Naselja u sastavu općine Kijevo
Površina 74,37 km2
Stanovništvo (2011.) 417
Poštanski broj 22310 Kijevo
Crkva sv. Mihovila,prednji pogled ,Kijevo1.jpg
Crkva sv. Mihovila

Kijevo je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kijevo je smješteno na prometnici između Knina i Sinja, u plodnoj dolini između planina Dinare i Svilaje. U blizini Kijeva nalaze se izvori rijeka Cetine i Krke.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva 2011.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Kijevo imala je 417 stanovnika, raspoređenih u samo jednom naselju - Kijevu.

Hrvati čine 100% stanovništva.[1]

Kretanje broja stanovnika za Kijevo[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Krajolik kod Kijeva

Prvi svjetski rat[uredi VE | uredi]

U vrijeme 1. svjetskog rata 34 ljudi iz Kijeva je poginulo.

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

U vrijeme 2. svjetskog rata Kijevo je postalo dijelom Nezavisne države Hrvatske (NDH). U proljeće 1942. naselje su napali jugoslavenski partizani. Druga dalmatinska brigada 8.10.1942. je napala jako ustaško uporište Kijevo na cesti Knin—Vrlika. Nakon uporne borbe ustaše i njihova seoska milicija, koji su se dobro utvrdili, uvidjevši da ne mogu više izdržati, pobjegli su u Vrliku. [3]Kijevo su napali četnici u vrijeme kad u općini nije bilo ni policajaca ni redara. Rezulutat četničkog napada je bio smrt 45 civila. U ovome ratu ukupno je poginulo 209 ljudi iz Kijeva. Oslobođenjem Kijeva i razbijanjem četnika u Civljanima oslobođeni partizanski teritorij znatno se proširio. On se sada proteže duboko iz Bosne preko Grahova, Kijeva i Civljana do Svilaje, a preko tog terena veže se s »Mućkom republikom«, koja se od Dinare preko Kozjaka prostire gotovo do samih Kaštela i mora[3].

Kijevski strijeljani Isus

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Kijevo je 1991. godine postalo poznato kao jedno od mjesta prvih i najžešćih napada pobunjenih Srba u stvaranju tzv. Republike Srpske Krajine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je osnovalo policijsku postaju u Kijevu, koje je tada imalo 1.261 stanovnika od čega su 99,6 % bili Hrvati, kako bi se Kijevo branilo od lokalnih Srba iz okolnih sela Polača, Civljane i Cetina. Kijevo je uskoro bilo okruženo i opkoljeno srpskim jedinicama pod vodstvom Milana Martića, koji je 17. kolovoza 1991. zapovijedio postavljanje barikada na ulazu u Kijevo. Dan poslije, 18. kolovoza Martić je dobio ultimatum od stanovnika Kijeva i policije, u kojem se tražio odlazak srpskih jedinica.

Dne 26. i 27. kolovoza 1991. JNA je pod vodstvom Ratka Mladića napala naselje teškim naoružanjem, što je izazvalo bijeg hrvatskih braniteljskih snaga u Drniš. Preostalo stanovništvo napustilo je Kijevo zbog toga što je Kijevo bilo potpuno uništeno. (plan Spaljena zemlja)[4] Novinarka tadašnje Radiotelevizije Beograd Vesna Jugović je izvještavala. I Milan Martić i Ratko Mladić optužio je ICTY za ratne zločine i etničko čišćenje. Milan Martić je osuđen.

Obnovljena Crkva Sv. Mihovila u Kijevu, koju su srpski napadači tri puta u 20. stoljeću srušili do temelja

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr
  2. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  3. 3,0 3,1 Drago Gizdić. “Novembar - Druga dalmatinska brigada potjerala ustaše iz Kijeva i razbila četnike kod Vrlike / Na specijalnom zadatku”, Dalmacija 1942 (pdf)
  4. Priredio/Branimir Petričević: Braniteljski portal, Plan Spaljena zemlja: kratak opis događanja u borbama za Vrliku - Kijevo, 26. kolovoza 2014. Pristupljeno 15. listopada 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kijevo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.