Žene u crnom

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Žene u crnom na jednom prosvjedu

"Žene u crnom" (hebrejski:נשים בשחור, Našim Bešahor) je ženski protu-ratni pokret koji okupllja oko 10.000 aktivista u svijetu. Prva grupa je formirana od strane izraelskih žena u Jeruzalemu 1988. godine, tijekom izbijanja Prve Intifade.

Također imaju i inačice u SAD-u i u Srbiji: beogradska nevladina organizacija osnovana je 9. listopada 1991. a zalaže se za ljudska prava. Predstavnica organizacije je Staša Zajović. Glavni su joj ciljevi nenasilni otpor militarizmu, ratu, seksizmu, nacionalizmu i drugim vidovima nasilja i diskriminacije nad ženama i svim drugačijima i različitima u etničkom, vjerskom, kulturnom, seksualnom i ideološkom pogledu. U zadnjih 20-ak godina, „Žene u crnom“ su organizirale preko tisuće mirovnih akcija na ulici, u obliku prosvjeda, kampanja ili performensa.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Jedna od istaknutijih vrsta aktivizma srpske inačice organizacije je inzistiranje na suočavanje Srbije sa ratnom prošlošću, za vrijeme velikosrpske agresije, poglavito za kažnjavanje svih ratnih zločinaca i odavanje počasti žrtvama sukoba.[1] U sklopu toga nekoliko su puta posjetili Vukovar kako bi odali počast i održali sjećanje na stradanja toga grada tijekom opsade 1991. i stradanja na Ovčari.[2][3]

Članovi organizacije posjetili su i Srebrenicu,[4] Višegrad[5], Suvu Reku,[6] Vlasenicu i druge gradove koji su stradali u sukobu 1990-ih. Slično kao i Fond za humanitarno pravo, zbog toga su nailazili na povremeno burne reakcije u Srbiji.[7] Također se zalažu protiv okupacije Gaze i Zapadne obale, nasilja i rata u Kolumbiji te za mir na Bliskom istoku.

Još jedna znamenitost organizacije je da je prožeta feminističkom teorijom i aktivizmom, pa je stoga ona radikalno anti-patrijarhalna i anti-homofobična, ali i sekularna (odvajanje crkve od države) i anti-globalistička ("umjesto nepravedne neoliberalne globalizacije zalaže se za socijalnu pravdu").[8]

Nagrade[uredi VE | uredi]

„Žene u crnom“ bile su nominirane za sljedeće nagrade:

  • Mirovna nagrada za 1994: Žene u crnom iz Izraela dodjelile su 1994. Ženama u crnom iz Beograda mirovnu nagradu za ‘uporno protivljenje militarističkom režimu Srbije i aktivnu solidarnost sa ženama iz bivše Jugoslavije’.
  • Nominacija za alternativnu Nobelovu nagradu, 1994: od strane WRI/War Resisters International
  • Milenijska nagrada za mir: 2001. godine ju je po prvi put dodjelio UNIFEM, specijalizirana agencija UN za žene. U ime Međunarodne mreže Žena u crnom, nagradu je u ime Žena u crnom iz Beograda primila Staša Zajović, 8. ožujka 2001. u Palači UN-a u New Yorku. Nagrada je dodijeljena za antiratni otpor, za građenje mreža ženske solidarnosti protiv rata iznad svih državnih, etničkih, vjerskih podjela i barijera'.
  • Nominacija za Nobelovu nagradu za mir za 2001: članice parlamenata Norveške, Finske i Danske predložile su u svibnju 2001. godine Žene u crnom iz Beograda i Žene crnom iz Izraela za ovu nagradu, u znak priznanja za nenasilni otpor ratu, žensku solidarnost iznad svih podjela i granica.
  • Nominacija za Nobelovu nagradu za mir 2005. - 1000 žena za mir: Staša Zajović je jedna od nominiranih. [9]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Žene u crnom – Suočavanje s prošlošću
  2. "Dan sjećanja na žrtvu Vukovara", Nacional, 2006-11-18, pristupljeno 2010-05-26
  3. "Srpske žene odale počast žrtvama Borovog naselja", Dnevnik.hr, 2009-11-19, pristupljeno 2010-05-26
  4. "Majke Srebrenice i Žene u crnom: Stradanja se ne smiju zaboraviti", Danas.org, 2010-04-13, pristupljeno 2010-05-26
  5. "Visegrad Commemoration 2008", Siawi.org, 2008-06-18, pristupljeno 2010-05-26
  6. "Žene u crnom - Komemoracija za Suvu reku", Naslovi.net, 2007-03-27, pristupljeno 2010-05-26
  7. "Serbia: The harassment of Women in Black Belgrade continues", 2005, pristupljeno 2010-05-26
  8. Žene u crnom - Feminizam
  9. Žene u crnom - priznanja

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]