Žene u crnom

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Žene u crnom na jednom prosvjedu

"Žene u crnom" (hebrejski:נשים בשחור, Našim Bešahor) je ženski protu-ratni pokret koji okupllja oko 10.000 aktivista u svijetu. Prva grupa je formirana od strane izraelskih žena u Jeruzalemu 1988. godine, tijekom izbijanja Prve Intifade.

Također imaju i inačice u SAD-u i u Srbiji: beogradska nevladina organizacija osnovana je 9. listopada 1991. a zalaže se za ljudska prava. Predstavnica organizacije je Staša Zajović. Glavni su joj ciljevi nenasilni otpor militarizmu, ratu, seksizmu, nacionalizmu i drugim vidovima nasilja i diskriminacije nad ženama i svim drugačijima i različitima u etničkom, vjerskom, kulturnom, seksualnom i ideološkom pogledu. U zadnjih 20-ak godina, „Žene u crnom“ su organizirale preko tisuće mirovnih akcija na ulici, u obliku prosvjeda, kampanja ili performensa.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Jedna od istaknutijih vrsta aktivizma srpske inačice organizacije je inzistiranje na suočavanje Srbije sa ratnom prošlošću, za vrijeme velikosrpske agresije, poglavito za kažnjavanje svih ratnih zločinaca i odavanje počasti žrtvama sukoba.[1] U sklopu toga nekoliko su puta posjetili Vukovar kako bi odali počast i održali sjećanje na stradanja toga grada tijekom opsade 1991. i stradanja na Ovčari.[2][3]

Članovi organizacije posjetili su i Srebrenicu,[4] Višegrad[5], Suvu Reku,[6] Vlasenicu i druge gradove koji su stradali u sukobu 1990-ih. Slično kao i Fond za humanitarno pravo, zbog toga su nailazili na povremeno burne reakcije u Srbiji.[7] Također se zalažu protiv okupacije Gaze i Zapadne obale, nasilja i rata u Kolumbiji te za mir na Bliskom istoku.

Još jedna znamenitost organizacije je da je prožeta feminističkom teorijom i aktivizmom, pa je stoga ona radikalno anti-patrijarhalna i anti-homofobična, ali i sekularna (odvajanje crkve od države) i anti-globalistička ("umjesto nepravedne neoliberalne globalizacije zalaže se za socijalnu pravdu").[8]

Nagrade[uredi VE | uredi]

„Žene u crnom“ bile su nominirane za sljedeće nagrade:

  • Mirovna nagrada za 1994: Žene u crnom iz Izraela dodjelile su 1994. Ženama u crnom iz Beograda mirovnu nagradu za ‘uporno protivljenje militarističkom režimu Srbije i aktivnu solidarnost sa ženama iz bivše Jugoslavije’.
  • Nominacija za alternativnu Nobelovu nagradu, 1994: od strane WRI/War Resisters International
  • Milenijska nagrada za mir: 2001. godine ju je po prvi put dodjelio UNIFEM, specijalizirana agencija UN za žene. U ime Međunarodne mreže Žena u crnom, nagradu je u ime Žena u crnom iz Beograda primila Staša Zajović, 8. ožujka 2001. u Palači UN-a u New Yorku. Nagrada je dodijeljena za antiratni otpor, za građenje mreža ženske solidarnosti protiv rata iznad svih državnih, etničkih, vjerskih podjela i barijera'.
  • Nominacija za Nobelovu nagradu za mir za 2001: članice parlamenata Norveške, Finske i Danske predložile su u svibnju 2001. godine Žene u crnom iz Beograda i Žene crnom iz Izraela za ovu nagradu, u znak priznanja za nenasilni otpor ratu, žensku solidarnost iznad svih podjela i granica.
  • Nominacija za Nobelovu nagradu za mir 2005. - 1000 žena za mir: Staša Zajović je jedna od nominiranih. [9]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Žene u crnom – Suočavanje s prošlošću
  2. "Dan sjećanja na žrtvu Vukovara", Nacional, objavljeno 18. studenoga 2006., pristupljeno 26. svibnja 2010.
  3. "Srpske žene odale počast žrtvama Borovog naselja", Dnevnik.hr, objavljeno 19. studenoga 2009., pristupljeno 26. svibnja 2010.
  4. "Majke Srebrenice i Žene u crnom: Stradanja se ne smiju zaboraviti", Danas.org, objavljeno 13. travnja 2010., pristupljeno 26. svibnja 2010.
  5. "Visegrad Commemoration 2008", Siawi.org, objavljeno 18. lipnja 2008., pristupljeno 26. svibnja 2010.
  6. "Žene u crnom - Komemoracija za Suvu reku", Naslovi.net, objavljeno 27. ožujka 2007., pristupljeno 26. svibnja 2010.
  7. "Serbia: The harassment of Women in Black Belgrade continues", objavljeno 2005, pristupljeno 26. svibnja 2010.
  8. Žene u crnom - Feminizam
  9. Žene u crnom - priznanja

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]