13. bojna "Jure vitez Francetić"

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
13. bojna "Jure vitez Francetić"
Patch of 13th battalion Jure the knight Francetić.svg
Oznaka 13. bojne HOS-a
Aktivna 1991.1994.
Država Republika Bosna i Hercegovina
Odanost Hrvatska stranka prava
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna
Grana Hrvatske obrambene snage
Hrvatsko vijeće obrane
Vrsta pješačka bojna
Veličina bojna
Vojarna Tomislavgrad
Sudjelovanje u borbama Bitka za Kupres 1992.
Hrvatsko-bošnjački sukob
Raspuštena rasformirana 1994.
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Ivan Mamić "Ićola"[1]

13. bojna "Jure vitez Francetić" je bila postrojba Hrvatskih obrambenih snaga tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Ratni put[uredi VE | uredi]

Početak[uredi VE | uredi]

Nakon srpske pobune u Hrvatskoj i otvorene agresije JNA 1991., u okrilju Hrvatske stranke prava nastaju Hrvatske obrambene snage. Zaoštravanjem situacije u Bosni i Hercegovini, članovi HSP-a u Tomislavgradu početkom jeseni 1991. također osnivaju postrojbu HOS-a. Inicijativu za osnivanje postrojbe dali su predsjednik stranke Mirko Šarić i tajnik Jurica Kapulica. To je ujedno bila i prva postrojba HOS-a na području Hercegovina te i u cijeloj BiH.

U postrojbu su dolazili dobrovoljci koji su se privatno naoružavali. Utemeljen je i kamp za obuku. Nakon potpisivanja Sarajevskog primirja 3. siječnja 1992. sukobi u Hrvatskoj se privremeno smiruju i Tomislavgrađani koji su se borili u Hrvatskoj vojsci se vraćaju i prijavljuju u HOS Tomislavgrad. Jedan od povratnika bio je i Ivan Mamić "Ićola", koji je u siječnju 1992. prvo imenovan zapovjednikom kampa za obuku a kasnije i zapovjednikom postrojbe. Većina pripadnika postrojbe bili su Hrvati iz općina Tomislavgrad i Livno a oko 25% pripadnika postrojbe bili su Muslimani/Bošnjaci.

Sa sve boljom obućenošću pripadnika i organizacijom postrojbe, postrojba se uključuje i u organizaciju obrane Tomislavgrada, u suradnji sa tadašnjom Teritorijalnom obranom BiH u Tomislavgradu, koja je bila u hrvatskim rukama.

Prva ratna iskustva[uredi VE | uredi]

Prva oznaka HOS-a Tomislavgrad

Nakon manjih incidenata početkom 1992., u ožujku u BiH izbija otvoreni rat. Postrojba HOS-a Tomislavgrad bila je dobro uvježbana ali nedovoljno opremljena, posebno protuoklopnim i težim sredstvima. Grupa dobrovoljaca iz postrojbe HOS-a Tomislavgrad je otišla u Bosansku Posavinu gdje su se borili pod zapovjedništvom Ante Prkačina. 6. travnja JNA napada Kupres i Tomislavgradski HOS-ovci zajedno sa hrvatskom dobrovoljačkom Kupreškom bojnom i drugim hrvatskim dobrovoljcima sudjeluje u obrani Kupresa. Snage JNA su do 10. travnja nadjačale hrvatske branitelje i osvojile grad.[2]

U međuvremenu, dolaskom sve više dobrovoljaca u postrojbu, Tomislavgradski HOS prerasta u bojnu, koja dobiva ime 13. bojna "Jure vitez Francetić", po ustaškom krilniku iz drugog svjetskog rata, Juri Francetiću. U sastavu bojne bila je II. satnija "Marijan Živko" kao i interventni vod u kojem su bili najuvježbaniji vojnici. Bojna sudjeluje u svim borbama na tomislavgradsko-kupreškoj bojišnici.

Brigada Kralj Tomislav[uredi VE | uredi]

Nakon službenog osnivanja Hrvatskog vijeća obrane 8. travnja 1992., Teritorijalna obrana Tomislavgrada se reorganizira i od svih postrojbi u obrani se osniva HVO brigada Kralj Tomislav. 13. bojna "Jure vitez Francetić" postaje samostalna bojna HOS-a u toj brigadi, čime se riješava i njezin status, jer je do tada gledana kao stranačka postrojba HSP-a.[3]

Nakon smrti generala bojnika Armije RBiH i zapovjednika hercegovačkog HOS-a Blaža Kraljevića 9. kolovoza 1992., većina muslimanskih pripadnika 13. bojne HOS-a je po zapovjedima Glavnog Stožera HVO-a razoružana te su držani pod nadzorom. Manji dio njih je napustio postrojbu te su se priključili Armiji BiH.

Krajem 1992. i početkom hrvatsko-bošnjačkog sukoba, najveci dio boraca 13. bojne HOS-a, u sklopu HVO-a brigade Kralj Tomislav, odlazi na Uskopaljsko i Ramsko ratište te sudjeluju u sukobima sa Armijom BiH. Manji dio boraca, večinom iskusniji i obučeniji pripadnici, postali su dio jedinice za posebne namjene Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i sudjelovali u borbama sa Armijom BiH oko Jablanice i Mostara. U ožujku 1993. zapovjednik postrojbe, Ivan Mamić, angažirao se na smirivanju odnosa između postrojbi HOS-a i HVO-a u Livnu.[4]

Oznaka 2. satnije 13. bojne HOS-a Tomislavgrad

Citati iz tiska[uredi VE | uredi]

Tomislavgradske ratne novine (br. 10) - 4.06.1993.

Zapovjednik postrojbe Ivan Mamić o jedinici:

Wikicitati „S odnosom momaka prema radu i disciplini u postrojbi sam zadovoljan. Sve poslove i zadatke koje treba obaviti, izvršavaju bez pogovora. Momci koji su pravili probleme u postrojbi i van nje, izbačeni su iz postrojbe. Ne dozvoljavam da se u postrojbi skuplja kojekakav ološ. Međutim, postoje i takvi koji nisu u postrojbi, a predstavljaju se kao članovi postrojbe i prave probleme po gradu i time blate postrojbu. Svakom dobrovoljcu koji dođe u postrojbu sa strane, provjerava se životopis, tako da je i to jedan od načina zaštite od incidentnih i konfliktnih tipova. Mjerilo svih vrijednosti u postrojbi je rad i odnos prema radu. Isto tako mislim da je vojska i obrana Tomislavgrada najbolje organizirana u Herceg-Bosni. Sama ratna situacija nosi sa sobom bezbroj problema koji se u Tomislavgradu dosta dobro rješavaju.”
()

Željko Glasnović, zapovjednik HVO Brigade Kralj Tomislav o postrojbi HOS-a Tomislavgrad:

Wikicitati „Imam beskrajno povjerenje i vjeru u njih. Imaju dobrog zapovjednika Mamića, koji radi za ljude. Bio je i ranjen, ali je već drugi dan bio u prvim borbenim redovima. U postrojbi ima ljudi koji su od prvog dana u okršajima, u prvim borbenim redovima. Nemaju nikakav specijalni tretman, oni su samo jedinica u brigadi. Kad je god potrebno, oni su spremni i na raspolaganju, što je za mene kao zapovjednika najvažnije.”
()

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Ivan Mamić Ićola pristupio u HČSP BiH
  2. Davor Marijan: BORBE ZA KUPRES U TRAVNJU 1992.
  3. Tomislavgradske ratne novine, br. 10, 4.06.1993.
  4. Odnosi HOS-HVO Livno