Aldo Vinko Gladić

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Aldo Gladić)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Aldo Vinko Gladić
Aldo Vinko Gladić
Aldo Vinko Gladić oko 2013. godine
Rođenje 10. listopada 1934.Žman
Smrt 1. svibnja 2018.Pariz
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje jezikoslovac i pjesnik
Portal o životopisima

Aldo Vinko Gladić ( Žman na Dugom otoku, 10. listopada 1934.- 1. svibnja 2018. Pariz) hrvatski jezikoslovac, fonetičar i pjesnik.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

U rodnom Žmanu Aldo Vinko Gladić pohađao je osnovnu školu, a gimnaziju je završio u Zadru. Diplomirao je 1962. godine na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta hrvatski i talijanski jezik i književnost. Na istom Filozofskom fakultetu 1974. godine magistrirao je s radnjom iz primijenjene fonetike: "Neophodni uvjeti za razvoj dobrog govora".

Profesionalni rad[uredi | uredi kôd]

Hrvatska - Zagreb

1962. - 63. na Institutu za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu voditelj je tečaja hrvatskog jezika (Metoda SGAV) za strane studente koji u to vrijeme iz zemalja "trećeg svijeta" dolaze u velikom broju na studij na Zagrebačkom sveučilištu.

Od 1963. do 1967. u Centru Suvag u Zagrebu radi u ekipi prof. Petra Guberine na primjeni njegove verbotonalne metode u rehabilitaciji gluhonijeme djece i odraslih.

1967. - na uporno traženje - i konačno preko svojih veza - prof.Guberina pribavlja mu vizu i šalje ga na formiranje pedagoške ekipe za uvođenje verbotonalne metode u Institut Royal des Sourds-Muets et Aveugles u Liègeu u Belgiji, gdje ostaje dvije godine. - Pri tom poslu posvećuje se osobito i proučavanju neophodnih uvjeta za razvoj dobrog govora.

Belgija - Bruxelles

Od 1969. do 1974. zaposlen u Bruxellesu (Centre Médical d'Audio-Phonologie de Mme Nacar) na primjeni verbotonalne metode u dječjem vrtiću - s djecom većinom stranih radnika - s raznih kontinenata - u izvanredno složenim kulturnim i jezičnim uvjetima i teškim odgojnim i ekonomskim neprilikama. Uz to dva dana mjesečno provodi u ustanovi Dr Périéra - École Intégrée Centre Comprendre et Parler (također u Bruxellessu).

S djecom iz dječjeg vrtića (Centre Médical d`Audio-Phonologie) počinje uvoditi u verbotonalnu metodu također i finu motoriku - kako u podučavanje tako i u samu rehabilitaciju. Istovremeno, spontano dječje ponašanje nameće proučavanje - programiranje i primjenjivanje - uvođenje u rad - sinkroniziranih polisenzoričnih stimulacija kao i optimalnih stimulacija s jednog istog fenomena /predmeta/, ali danih u razmacima i za svako osjetilo posebno; kroz taj rad uočava i ističe važnost TRANSFERA OSJETA s jednog osjetnog kanala na druge i ovisnost veličine-vrijednosti tako ostvarenog razumijevanja o vrsnosti i veličini tog prijenosa. Za djecu s više raznih poteškoća u opažanju (na pr. gluhi-slijepi-bezruki i slično) taj je polisensorijalni pristup jedino pravo rješenje u odgoju i obrazovanju.- A jednako je i uvjerljiv dokaz o važnosti i vrijednosti takvog pristupa za sve osobe s problemima; vodeći računa o međukanalnom prijenosu podražaja-osjeta daje se prava šansa za opće buđenje djece u razvoju, buđenje emocionalnosti, društvenosti, kritičkog mišljenja - duhovnosti uopće - pa je Gladić i formalno počeo postulirati opredmećivanje tih spoznaja u nastavi - iako nedvojbeno i dalje ostaje potreba još puno dužeg i dubljeg proučavanja hijerarhija osjetila (tada tek predpostavljenoj) - uopće u ljudskoj vrsti - i kod pojedinca normalno zdravog, kao i onog vidljivo hendikapiranog, i radi pedagoškog i radi terapeutskog programiranja. (Vidi u priloženoj bibliografiji: - "Les doigts dans la bouche et dans les oreilles" - i - "Les albums sonores").

Rezultat toga rada u okviru verbotonalne reedukacije - djece gluhe i često polihendikepirane - predstavljen je djelomično i u njegovim knjigama („Fonetički grafizam“ i – „Prsti čitaju“) koje su objavljene na talijanskom (Grafismo fonetico i Le dita legono) pa na francuskom (Graphisme phonétique, Les Doigts lisent) i zatim prevedene u brojnim pedagoškim ekipama - u školama u kojima je proboravio po nekoliko mjeseci ili samo nekoliko tjedana - a koje su primjenjivale verbotonalnu metodu u radu sa slušno i govorno hendikepiranom djecom (na flamanskom, danskom, španjolskom-kastiljanskom, arapskom, hebrejskom, brazilskom-portugalskom, japanskom).

Francuska - Toulouse

Iz Bruxellessa odlazi 1974. na dvije godine u Toulouse - u jugozapadnoj Francuskoj, pozvan od Association Régionale pour la Formation Professionnelle des Personnels des Communautés Educatives Midi-Pyrenèes radi organizacije rada i formiranja ekipa za primjenu verbotonalne metode u školama te profesionalne udruge cijele jugozapadne Fracuske. U program već definiranih verbotonalnih disciplina unosi fontetički grafizam i finu motoriku ruku i prstiju.

Belgija - Bruxelles – Brugge

God. 1976. vraća se u Bruxelles (gdje sad ostaje sedam godina) i na poziv dr Périera, direktora kompleksne ustanove École Intégrée et Centre Comprendre et Parler - prihvaća stalni posao formatora njegove odgojno-obrazovne ekipe, koja je već dobro upoznata s verbotonalnom metodom : s jedne strane preko posjeta Dr-a Périera i njegovih suradnika Centru Suvag u Zagrebu - gdje je prof. Guberina sa specijaliziranom ekipom i brojnim suradnicima neprekidno usavršavao metodu, a s druge strane time što je dr Périer vrlo često tokom više godina pozivao na rad u svoju ustanovu pojedine hrvatske stručnjake i na po nekoliko mjeseci. Najveći dio svojih istraživanja na području podučavanja i učenja jezika i govora (gluhih i/ili polihendikepiranih - uz neophodnu terapiju-rehabilitaciju) i najviše vježba priređenih u tu svrhu ostvario je baš tokom ovog drugog boravka u Bruxellessu, radeći na svom projektu DOBAR GOVOR - SVEUKUPNI POKRET TIJELA (BONNE PAROLE - GESTE INTEGRAL) - projektu koji je od tada financirao belgijski Kraljevski Fond.

Kroz tih sedam godina jedan dan tjedno posjećivao je flamansku Školu za gluhe u Brugge-u, Koninklijk M. P. I. Spermalie - School voor dove enstraatgestorte, gdje se također primjenjivala verbonalna metoda i gdje se sistematski pažljivo uvodio Gladićev fonetički grafizam i tečaj “Dobar govor - integralni pokret tijela“ (na flamanskom - u izvrsnoj suradnji s terapeutskom i pedagoškom ekipom) što je bilo vrlo korisno radi kritičkog uspoređivanja istog rada s djecom iste dobi i gotovo jednakih poteškoća kao u Bruxellessu, a upotrebljavajući i iste vježbe - sad na flamanskom.

Francuska - Pariz

1983. ponuđeno mu je mjesto pedagoškog direktora u APAJH-u Association Pour Aide aux Jeunes Handicapés - Udruženje za pomoć mladim hendikepiranim u Parizu - za specijalističko obrazovanje ekipa koje upotrebljavaju verbotonalnu metodu u frankofonskim zemljama. - Rad je bio dvovrstan:1.a) - redoviti jednogodišnji tečajevi u APAJH-u -u Parizu, 1.b) pripremanje tekstova za teoretsku i neposredno-praktičnu upotrebu - i - 2. intervencije /na poziv/ u školama i specijaliziranim ustanovama frankofonskih zemalja (uključujući, naravno, i najudaljenije francuske prekomorske posjede) - što je uzimalo puno vremena i zahtijevalo puno napora. U ovom razdoblju objavio je dorađenije radne programe - s teoretskom argumentacijom: 1. LES DOIGTS DANS LA BOUCHE ET DANS LES OREILLES - APAJH, Paris1992.; 2. COURS DE LANGUE MATERNELLE A L' AIDE DU GRAPHISME PHONETIQUE - " BONNE PAROLE - GESTE INTEGRAL" (koncept i primjeri vježba) - "édition interne à l `APAJH", Paris 1993.

ItalijaGenovaRimPalermo

Tijekom gotovo čitavog profesionalnog rada pozivan je u Italiju gotovo svakog mjeseca - barem na tjedan dana - a vrlo često i više - u funkciji jednako verbotonalne specijalizacije kao i u funkciji svojih vlastitih istraživanja. Tematika u okviru koje je najviše radio (polisenzorična fonetika, hijerarhija osjetila-osjeta, fonetički grafizam, dobar govor - integralna gesta) pobudila je veliki interes pedagoških ekipa i medicinskih ustanova koje su s njima surađivale (od Palerma, Rima - preko Trenta i Torina do Genove - ne zaboravljajući desetak manjih gradova koji su - jednako zainteresirani - činili velike napore da primijene nove ideje ( terapiju - rehabilitaaciju, pedagogiju - podučavanje) i pozivali neprekidno, godinama, zagrebačke stručnjake - pojedince i ekipe - u svoje ustanove.

Tako su Gladićeve knjige „Fonetički grafizam“ i „Prsti čitaju“ najprije objavljene u Italiji („Grafismo fonetico“ Ed. Omega Torino 1980, „Le dita leggono“ Ed. Omega, Torino 1982), iako su, izvorno, i smišljene i napisane na francuskom (1- „Graphisme phonétique“ Ed. Labor - Nathan, Bruxelles 1982. i 2- „Les doigts lisent“ - Ed. Labor-Nathan, Bruxelles 1983.) - A u Italiji mu je tada objavljena i knjiga „Intervento educativo per lo sviluppo di linguaggio“ - Ed.Centro audiofonetico - Trento 1982.


Preko općenitog interesa talijanskih pedagoga, terapeuta i medicinskih institucija - najinicijativnija središta postala su tri ključna grada Italije: Genova - Rim - Palermo - manifestirajući se raznim regionalnim programima i projektima koji kao polaznu točku uzimaju verbotalnu metodu hrvatskog fonetičara i lingvista prof Guberine; jedan je od najvećih takvih projekata PROGETTO RIVA - koji je predložen i razrađen od PROVINCIA REGIONALE di PALERMO pod naslovom : “Riabilitazione Informatica Verbotonale per gli Audiolesi“ - prihvaćen i sufinanciran od Europske Zajednice i od talijanskog Ministarstva Rada, a unosi se u okvir europskog programa HORIZON čije su aktivnosti povezane s projektom OPTIONS u koji su uključene Velika Britanija, Španjolska i Francuska. - Spomenimo ovdje samo jedno poglavlje tog opsežnog projekta - poglavlje koje ulazi i u Gladićevu biografiju : Rehabilitacijski proces i verbotonalna komunikacija; u odjeljku o formativnoj građi na prvom mjestu nalazimo: -- Metodo verbotonale – Grafismo fonetico - čime je jasno naglašena novost Gladićevog priloga verbotonalnoj rehabilitaciji.

Indoeuropska-hrvatska jezična problematika

Gladić se bavio i indoeuropskom-hrvatskom jezičnom problematikom; s toga područja objavio je u Zadarskoj reviji stručnu raspravu – Izraz pasja vira - o kojem su prije pisali talijanski i hrvatski stručnjaci, kroz dva stoljeća pripisujući tom izrazu neko političko značenje - a gdje on sad pronalazi točniji smisao, zanimljiv i za hrvatsko-iransku jezičnu problematiku.

Književni rad

Objavljivao je pjesme i članke u časopisima i novinama, knjižicu proznih crtica i dvije knjige pjesama: „Operativno područje mog blagovanja“ (Poseban otisak iz Zadarske revije broj 2 i 3 1978. - prozne crtice) „Igrišće i puti naokolo“ - izdanje Književni krug Zadar, 1982. „Bruncha-Krug Miroir oblique“ - ed. Saint Germain des Prés, Paris 1975. - na francuskom (uz odlučujuću prevodilačku pomoć supruge Josiane Chapuis).

Krajem pedesetih godina u jednoj kratkoj pjesmi poistovjetio je viđenje svog siromašnog golog kršnog otoka - što svojim jugoistočnim krajem ulazi u najgoliji Kornatski arhipelag - s viđenjem čitave Hrvatske, što je zaključio stihovima:

Hrvatska najtiša

rastočena u otoke

samuje na grebenima

u starom moru.

- I time postigao zabranu časopisa u kojem je objavljena i novinarsku pljusku o rasplakanosti nad Hrvatskom - koja mu je zadugo onemogućila bilo kakvo objavljivanje pod svojim imenom. - I duboko ga dezorijentirala.


Posmrtno je 2021. godine u Zagrebu izdana Gladićeva zbirka pjesama "Polusvjetla i smamnosti" koja po svom nastanku datira iz 1965. godine.

Aldo Vinko Gladić preminuo je 1. svibnja 2018. godine u Parizu. Pokopan je u Žmanu na Dugom otoku, na groblju crkve Svetoga Ivana Krstitelja.

Djela[uredi | uredi kôd]

Poezija[uredi | uredi kôd]

  • Operativno područje mog blagovanja” (Poseban otisak iz Zadarske revije broj 2 i 3 1978. - prozne crtice)
  • Igrišće i puti naokolo” - izdanje Književni krug Zadar, 1982.
  • Bruncha-Krug” Miroir oblique” - ed. Saint Germain des Prés, Paris 1975.
  • "Polusvjetla i smamnosti" - izdanje Biakova d.o.o., Zagreb 2021.

Bibliografija (važniji naslovi ) u vezi s profesionalnim radom[uredi | uredi kôd]

  • Da bi dijete dobro govorilo” Centar za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb 1970.
  • L'aplication de la méthode verbo-tonale pour la rééducation des handicapés de l'ouïe et de la vue” Revue de phonétique appliquée, n° 18, Mons, Belgija, 1971.

(Primjena verbo-tonalne metode za vježbanje invalida sluha i vida)

  • Les conditions nécessaires au développement de la parole” Bulletin de liaison des praticiens de la méthode verbo-tonale, n° 2 - Ronchin,1974.

(Neophodni uvjeti za razvijanje govora)

  • La méthode verbo-tonale et l'intégration scolaire des enfants déficients auditifs” Communiquer, n° 22, Paris, juin 1975.

(Verbo-tonalna metoda i uključivanje u redovne škole djece s pomanjkanjem sluha)

  • Critères de choix du vocabulaire de base” Toulouse, A.S.E.I., 1976.

(Pravila izbora osnovnog rječnika)

  • La formazione pluridisciplinare dei logoterapisti” la Nostra Famiglia, n° 1, Ponte Lambro, Italija,1976. (Višedisciplinarna obuka logopedista)
  • Cours de français pour enfants déficients auditifs. Modèle sélectif” Brax - Toulouse, 1976.(Tečaj francuskog za djecu oštećenog sluha)
  • Il Grafismo Fonetico” Torino, Omega, 1980.(Fonetički grafizam)
  • L'Audioleso nella scoula ordinaria”; Quaderni A. Fa. M. U. T. n° 1, Trento, 1980.

(Gluhi u redovnim osnovnim školama)

  • Cours de langue maternelle à l' aide du graphisme phonétique” - " BONNE PAROLE - GESTE INTEGRAL" (koncept i primjeri vježba) - édition interne à l `APAJH, Paris 1993.
  • Le dita leggono” Ed. Omega, Torino 1982.(Čitanje prstima)
  • Intervento educativo per lo sviluppo di linguaggio” - Ed.Centro audiofonetico - Trento 1982.
  • Graphisme phonétique” Ed. Labor - Nathan , Bruxelles 1982.
  • Albums sonores, méthode d'écoute prolongée à laide du graphisme phonétique pour les enfants à déficience auditive” Bulletin de liaison des praticiens de la méthode verbo-tonale, n°9 avril-mai 1982, Ronchin; - en colaboration avec Josiane CHAPUIS-GLADIĆ.
  • “Les doigts lisent” - Ed. Labor-Nathan, Bruxelles 1983.
  • De vingers... in de monde: digitale ritmiek. Handen en vingers in de spontane spraakontwikkeling en in de spraak-therapie via grafische fonetiek.” Vertaling: Karel Voet, K.I. Spermalie, Brugge. Tijdschrift voor logopedie en audiologie, 1985 (15) - 1, pag 1-31. Brugge (Belgie).
  • Les doigts ... dans la bouche et ... dans les oreilles”, A.P.A.J.H., Nantes, 1992.

(Prsti ... u ustima ...i u ušima).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. hrcak.srce.hr/file/164958

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]