Aleksandra Ptičar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Aleksandra Ptičar
Rođen/a18. siječnja 1961.
Žanr/ovinarodna i pop glazba
Zanimanjepjevačica, plesačica
Instrumentvokal
Djelatno razdoblje1980.2015.
Producentska kućaCroatia Records, Aquarius Records, Best Music, Jugoton
AngažmanAnsambl LADO
Internetska stranica[1]
Nagrade
Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića
Aleksandra Ptičar.jpg

Aleksandra Ptičar (Zagreb, 18. siječnja 1961.) hrvatska je folklorna umjetnica, dugogodišnja solistica - plesačica i pjevačica Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Aleksandra Ptičar rođena je u Zagrebu, u umjetničkoj obitelji, gdje je i započela svoju umjetničku i profesionalnu karijeru. Oba su roditelja radila u Zagrebačkoj školi crtanog filma - Zagreb filmu Nevenka kao kopist-kolorist, a otac Ante Zaninović kao animator i jedan od autora našeg najpoznatijeg animiranog serijala o Profesoru Baltazaru. Glazbenu i plesnu nadarenost pokazala je još u djetinjstvu. U osnovnoj školi pjevala je u zboru, a od svoje desete godine, pohađala je Školu za klasični balet i ritmiku u Zagrebu, na Ilirskom trgu, gdje je osim klasičnog baleta, klavira i solfeggia, pohađala satove folklornih, povijesnih i karakternih plesova. Nakon završene Klasične gimnazije upisuje engleski i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali prekida studij 1981. godine nakon što postaje članicom LADA. Ubrzo sudjeluje u pjevnim duetima, tercetima i manjim vokalnim sastavima, te istaknutim plesnim pozicijama u pojedinim koreografijama, a već 1984. godine ističe se kao pjevna solistica u praizvedbi koreografije Vide Bagura "Kamen goro, prozeleni rano". Obilježile su je iznimne vokalne i plesne solističke dionice poput "Konavoske istresalice", uloga "stare majke" u koreografiji Ivana Ivančana "Podravski svati", te mnoge istaknute plesne pozicije i solističke izvedbe u korizmenim i božićnim napjevima.

U Ansambu LADO je provela svoj cijeli radni i umjetnički vijek od 35 godina nastupajući na domaćim i svjetskim pozornicama, u više od 3000 koncerata i 50 koreografija. Krasila ju je vrhunska scenska kultura. Bila je članica i Ladarica, kojima je svojom osebujnom bojom glasa podarila prepoznatljiv izričaj i zvuk. S Ansamblom LADO je snimila mnoge nosače zvuka s narodnim popijevkama, te korizmenim i božićnim napjevima, kako iz cijele Hrvatske, tako i iz mnogih drugih zemalja Europe.

Svojim je radom čuvala i širila autentičnost narodnog izričaja hrvatskih narodnih plesova, običaja i glazbe, pridonijela je upoznavanju javnosti s bogatom hrvatskom baštinom i poticala njegovanje, čuvanje i širenje plesne i glazbene kulture. Bila je osobit primjer mlađim generacijama plesača i pjevača.

Za Aleksandru je Bojan Pogrmilović, nekadašnji glazbeni rukovoditelj Ansambla LADO zapisao sljedeće:

"Nešto kasnije dolazi razdoblje možda ne tako karakterističnih i prepoznatljivih boja,kao što su boje spomenutih pjevačica, no moram spomenuti dvije pjevačice koje su bile sposobne uhvatiti se u koštac s bilo kojim izrazom, zapjevati bilo koji glas i zamijeniti bilo koju pjevačicu. Takve all round pjevačice bile su Aleksandra Ptičar-Zaga i Jadranka Gračanin."[1]

Suradnja[uredi | uredi kôd]

  • U baletu "Stade sunce čudo gledajući" (skladatelj Stanko Juzbašić, koreograf Rajko Pavlić) - vokalna solistica
  • U predstavi "Moreška" (skladatelj Hrvoje Crnić-Boxer, režija Mare Sesardić) - vokalna solistica
  • U filmu "Trešeta" (skladatelj Hrvoje Crnić-Boxer, režija Pavo Marinković i Dražen Žarković) - vokalna solistica
  • U predstavi "Tirza" (autor glazbe Hrvoje Crnić-Boxer, režija Damir Zlatar-Frey)
  • U predstavi "Krvava svadba" (autor glazbe Hrvoje Crnić-Boxer, režija Damir Zlatar-Frey) - vokalna solistica
  • U predstavama "Saloma" i "Elektra" (autor glazbe Darko Hajsek, režija Damir Zlatar-Frey) - vokalna solistica
  • U filmu "Josef" vokal u naslovnoj pjesmi s autorom glazbe Markom Perkovićem - Thompsonom
  • CD "MOKOSH" autora Borisa Harfmana, no. 13 "Istresalica" - vokalna solistica

Značajnije koreografije[uredi | uredi kôd]

  • Kamen goro, prozeleni rano
  • Stari splitski plesovi
  • Podravski svati
  • Vrličko kolo
  • Oko škrinje nevjestine
  • Goranski bal
  • Kordunaške uspomene
  • Balun
  • Tanac po susacku
  • Pjesme i plesovi travničkog kraja
  • Plesovi Boke kotorske
  • Lastovski poklad
  • Primoštensko kolo
  • Linđo
  • Korčulanski stari bali
  • Ličko kolo
  • Svadbeni običaji Lukinić brda

Nagrade[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Pogrmilović, Bojan; Monografija LADO Hrvatsko nacionalno blago 1949.-2009., ŠK, Zagreb, 2009.
  2. Josipović uručio odlikovanja i priznanja zaslužnim pojedincima, pristupljeno 19. svibnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]