Prijeđi na sadržaj

Ali Riza Prohić

Izvor: Wikipedija
Ali Riza ef. Prohić

Rođenje 1867., Gračanica
Smrt 28. rujna 1942., Sarajevo
Djeca Husein, Hasan Tahsin, Ahmed, Muhamed i Lejla
Portal o životopisima

Ali Riza ef. Prohić (Gračanica, 1867.Sarajevo, 28. rujna 1942.), bošnjački teolog, autor i vrhovni šerijatski kadija pri Vrhovnom šerijatskom sudu u Sarajevu.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Ali Riza ef. Prohić je rođen Gračanici 1867. godine. Potječe iz ugledne i bogate trgovačko-posjedničke obitelji Prohića. Sin je Hadži Mujage (1840. – 1905.) i Nure Alibegović. Alibegovići su protjerani 1862. iz Užica u tadašnjoj Kneževini Srbiji, pa su se nastanili u Bosanskom Šamcu (tada Donja Azizija). U braku je rođeno osmero djece, od čega pet sinova. Mujaga je bio gradski zastupnik od 1886. do svoje smrti.[1] U rodnom je mjestu, Ali Riza je završio mekteb i Osman-kapetanovu medresu.

Korice Prohićeve knjige Šta hoće naša muslimanska inteligencija

Sa navršenih petnaest godina otišao je u Istanbul. Tamo je slušao predavanja ondašnjih učenjaka. Godinu dana je proveo na Mekteb-i-hukuku (Pravni fakultet) i nakon pet godina provedenih u Istanbulu vratio se u Gračanicu. Ubrzo se upisao u tek osnovanu Šerijatsku sudačku školu završivši je 1892. godine.

Službu je vršio kao pripravnik u u Kotarskom šerijatskom sudu u Mostaru, a potom bio i kadija Tuzli, Bijeljini i Gradačcu do 1909., kada je postavljen za suca (kadiju) u Sarajevu, da bi 1914. godine bio imenovan vrhovnim šerijatskim kadijom pri Vrhovnom šerijatskom sudu u Sarajevu.[1]

Bio je blizak suradnik reis-ul-uleme Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića, član Vakufsko-mearifskog vijeća, Upravnog odbora Pokopnog društva Bakije, te drugih udruga i društava. Umirovljen je 1929. godine.

Bavio se publicističkim radom i najbolje je poznavao šerijatsko nasljedno pravo. Nije pisao mnogo. No, tekstovi mu se odlikuju britkošću i jasnoćom stava. Pripadao je tradicionalistima u tumačenju šerijatskog prava. Aktivno se uključio u raspravu o emancipaciji muslimanske žene, koja je zaokupljala bošnjačku javnost u periodu između dva svjetska rata, izdavši tim povodom jednu knjigu.[1]

Preminuo je u Sarajevu 28. rujna 1942. godine.[2]

Djela[uredi | uredi kôd]

Autor[uredi | uredi kôd]

  • Šta hoće naša muslimanska inteligencija (Sarajevo, 1931.)

O Prohiću[uredi | uredi kôd]

  • Ali Riza ef. Prohić: život i djelo (Sarajevo, 2000.) – Nihad Halilbegović

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Ali Riza ef. Prohić. MIZ Gračanica. 27. siječnja 2018.
  2. Ali Riza ef. Prohić. Hanefijski mezheb. 27. siječnja 2018.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]