Alternativa za Njemačku
| Alternativa za Njemačku
Alternative für Deutschland
| |
|---|---|
 | |
| Vođa | Jörg Meuthen i Alexander Gauland
|
| Osnovana | 6. veljače 2013. |
| Sjedište | Schillstraße 9, Berlin |
| Država djelovanja | Njemačka |
| Ideologija | euroskepticizam konzervativizam antifeminizam nacionalizam |
| Politički položaj | desnica |
| Bundestag | 94 / 631 |
| Europski parlament | 11 / 96 |
| Službena stranica | |
Alternativa za Njemačku (njem.: Alternative für Deutschland, AfD) je njemačka konzervativna i euroskeptična politička stranka osnovana 6. veljače 2013. Stranka se zalaže za prekid suradnje s eurozonom, protivi se euru, imigraciji i istospolnim brakovima.
Sadržaj
Povijest[uredi VE | uredi]
U rujnu 2012. nekoliko osoba koje su bile u svezi s kršćanskodeomkratskom strankom CDU u skupini Wahlalternative 2013 (hr. Izborna alternativa 2013.) održalo je sastanak. U manifestu su inicijatori – Alexander Gauland, Bernd Lucke, Konrad Adam i Gerd Robanus – uputili žestoku kritiku njemačkoj vladi da loše upravljaju eurokrizom. Skupina je ubrzo dobila podršku naprednih ekonomista, novinara i poslodavaca.[1] Poslije neuspjelog pokušaja suradnje s manjim regionalnim strankama, skupina je službeno osnovala političku stranku u travnju 2013., kada je održan prvi kongres u Berlinu.[2]
Politika[uredi VE | uredi]
Iako AfD ima širok politički program koji pokriva veliki broj različitih oblasti, valutna politika i pogled na Euro su uglavnom bili u fokusu. U izbornom manifestu koji je prihvaćen na stranačkom kongresu u prvoj točki stoji zahtjev "organiziranog razlaza eurozone".[3] Umjesto toga AfD želi ponovo uvesti nacionalne valute, ili omogućiti stvaranje "manjih i stabilnijih" valutnih zona, i da se tzv. paketi pomoći posrnulim ekonomijama financiraju banke, hedgefondovi i druge privatne institucije, a ne porezni obveznici. Same banke prema njihovom programu trebaju same pokrivati svoje gubitke u slučaju krize umjesto da ih država "spašava".[3]'
Definicija braka i feminizam[uredi VE | uredi]
Stranka se protivi istospolnim brakovima, ističući kako je brak zajednica muškarca i žene. Nakon što je u Bundestagu 2017. legalizirana istospolna bračna zajednica i omogućeno usvajanje istospolnim bračnim partnerima, čelništvo stranke zaprijetilo je ustavnom tužbom. Jednako tako su pozvali Nijemce da na predstojećim izborima odbace parlamentarce koji su glasali za legalizaciju istospolnih brakova. [4] Politički suparnici nerijetko optužuju AfD za homofobiju, a sama stranka odbacuje takve tvrdnje budući da je i jedna od čelnica stranke Alice Weidel javno deklarirana lezbijka. Weidel se također protivi istospolnoj bračnoj zajednici i smatra da su homoseksualnim osobama koje stupaju u civilno partnerstvo sva prava osigurana.[5]
Unutarnji sukobi[uredi VE | uredi]
Sukobi unutar AfD oslikavali su borbu između različitih falangi koje su imale različita mišljenja o pitanjima poput imigracijske politike i kako se stranka treba postaviti prema prosvjednom protuislamističkom pokretu Pegidi. Borbe doživljavaju kulminaciju tijekom stranačkog kongresa u Essenu u ljeto 2015. Dotadašnji predsjednik stranke Bernd Lucke je smijenjen tijekom kongresa 4. srpnja, a na njegovo mjesto dolazi Frauke Petry, iz stranačke konzervativne falange. [6] Izbor Petry za stranačkog vođu protumačen je kao zaokret u desno i poslije toga veća pozornost se daje pitanjima poput imigracije, islama i jačih odnosa s Rusijom.[7]
Pet od sedam AfG-ovih Europarlamentaraca napušta 7. srpnja stranku zbog prosvjeda prema novom stranačkom vođi.[8] Dan poslije i sam Bernd Lucke, koji se tijekom svog predsjedničkog mandata uglavnom usredotočio na pitanje Eurozone, da i on napušta AfD reagirajući na taj način na neprijateljsku politiku prema stranicima i proruskim potezima unutar novog stranačkog vodstva.[9] Lucke je osnovao drugu stranku 19. srpnja, Allianz für Fortschritt und Aufbruch (hr. Savez za napredak i obnovu).[10]
Izbori za Europarlament 2014.[uredi VE | uredi]
Stranka je osvojila 7,0% glasova u Njemačkoj na izborima za Europski parlament [11] i dobila sedam mandata.[12] Najveću podršku stranka je dobila u saveznim pokrajinama Saskoj 10,1% i Hessenu 9,1 % glasova. Najmanju podrška glasača od 5,4 %, stranka je dobila u pokrajinama Donjaj Saskoj i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.[13]
Ime stranke[uredi VE | uredi]
Valja još jednom posebno napomenuti da službena kratica stranke nije AFD (što bi se čitalo a-ef-de), već je službena kratica AfD (što se čita aef-de).
Poznati članovi[uredi VE | uredi]
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Gründer und Hauptzeichner.
- ↑ (njem.) Joachim Jahn, Aufstand gegen Merkels „alternativlose Politik“ FAZ (14 April 2013)
- ↑ 3,0 3,1 Unser Wahlprogramm AfD.
- ↑ AfD prijeti ustavnom tužbom zbog legalizacije istospolnih brakova, pristupljeno 6. listopada 2018.
- ↑ Nova šefica njemačkih ekstremnih desničara: "Merkel je luda, zemlja će biti uništena", pristupljeno 6. listopada 2018.
- ↑ http://www.dw.com/en/germanys-euroskeptic-afd-elects-conservative-leader-petry/a-18561912
- ↑ http://www.n-tv.de/politik/AfD-meldet-Hunderte-Austritte-article15461321.html
- ↑ http://www.bbc.com/news/world-europe-37269330
- ↑ http://www.reuters.com/article/2015/07/08/us-germany-politics-eurosceptics-idUSKCN0PI25720150708
- ↑ http://www.dw.com/en/ousted-chief-of-germanys-euroskeptic-afd-sets-up-new-political-party/a-18594891
- ↑ http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/
- ↑ http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/grafik_sitze_99.html
- ↑ http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/landesergebnisse/
