Antun Vakanović
| Antun Vakanović | |
|---|---|
 ban Antun Vakanović | |
| Rođenje | 21. siječnja 1808. Hrvatska Kostajnica |
| Smrt | 23. ožujka 1894. Zagreb |
| Zanimanje | političar |
| ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije | |
| 17. veljače 1872. – 20. rujna 1873. | |
| Prethodnik | Koloman Bedeković Komorski |
| Nasljednik | Ivan Mažuranić |
Antun Vakanović (Hrvatska Kostajnica, 21. siječnja 1808. – Zagreb, 23. ožujka 1894.), hrvatski pravnik, hrvatski ban (1872. – 1873.) i političar.
Rodio se je 21. siječnja 1808. godine u Hrvatskoj Kostajnici. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1822. godine.[1] Završio je pravni fakultet u Zagrebu i nakon položenog odvjetničkog ispita 1829. godine, zaposlio se kao odvjetnički vježbenik u Karlovcu. Vrlo mlad je postao politički aktivan. Bio je jedan od osnivača hrvatskog narodnog preporoda zajedno s Ljudevitom Gajem (1809. – 1872.). Objavljivao je preporodne tekstove i 1838. godine bio je jedan od utemeljitelja karlovačke narodne čitaonice[2] i Matice ilirske.[3]
Djelovao je kao odvjetnik Zagrebačke županije u razdoblju 1842. – 1847., da bi nakon toga radio do 1856. godine kao primorski prokurator u Rijeci. Nakon obnove ustavnog stanja 1861. godine pridružio se Unionističkoj stranci u Hrvatskom saboru i postao mađaron. Godine 1868. izabran je za predsjednika Hrvatskog sabora i regnikolarne deputacije, koja je sklopila Hrvatsko-ugarsku nagodbu. Vrhunac političke karijere mu je bio 1872. godine kada je postao namjesnik banske časti nakon Kolomana Bedekovića, a prije Ivana Mažuranića. Obnašao je dužnost vladajućeg hrvatskog bana od 17. veljače 1872. do 20. rujna 1873. godine.[2][4]
Pokušao je osigurati većinu unionistima u saboru tako što je Narodnu stranku, na temelju krivotvorenih zpisnika, optužio veleizdajničke veze s češkim političarima u Pragu, Giuseppeom Mazzinijem i vladama Crne Gore, Srbije i Rusije. Kako progon vodstva stranke nije urodio plodom, jer je Narodna stranka na izborima za Hrvatski sabor 1872. godine ipak ostvarila većinu, Vakanović je pozvao u sabor dodatnih 47 virilista i tako osporio izborni rezultat.[2]
Preminuo je 23. ožujka 1894. u Zagrebu.
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 909.
- ↑ a b c Antun Vakanović - Hrvatska enciklopedija
- ↑ Antun Vakanović – namjesnik banske časti - povijest.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. rujna 2016. Pristupljeno 6. listopada 2016.
- ↑ http://www.hr/hrvatska/povijest/vladari
- Antun Vakanović - Hrvatska enciklopedija
- Antun Vakanović – namjesnik banske časti - povijest.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. rujna 2016. (Wayback Machine)
| Političke dužnosti | ||
|---|---|---|
| prethodnik Koloman Bedeković Komorski |
hrvatski ban 1872.-1873. |
nasljednik Ivan Mažuranić |
