Arčinci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Arčinci (Арчинцы), maleni narod u Dagestanu duž rijeke Hatar. Od Kazikumuhaca nazivani su imenom Arči (Aрчи), od Rusa Арчинцы (Arčinci), dok sami sebe nazivaju Aršištib (Aршиштиб). Jezik Arčinaca pripada nahsko-dagestanskoj porodici. U literaturi se služe avarskim jezikom na temelju ruskog pisma. Po vjeri su muslimani-suniti. u 17. i 18. stoljeću Arčinci su pod milošću kazikumuhskih vođa, da bi početkom 19. stoljeća postali dio njihovog kanata. U 19. stoljeću dolaze u kontakte sa Avarcima pa im pridružuju a 1813. u sastavu su Dagestana koji će 1991. postati republika. Glavna preokupacija Arčinaca su stočarstvo i zemljoradnja, a bave se i tkanjem orijentalnih ćilima i drvorezbarstvom. Naselja im se nalaze u planinama, a kuće jedno- dvo- ili višekatne, kamene, s ravnim krovovima. Odjeća je nalik avarskoj, kaputi od ovčje kože i šeširi tradicionalni elementi muške nošnje. U nacionalnoj kuhinji prevladavaju meso i mlijeko, jaja, sir i halva (alva), dok se povrće manje konzumira.

Suvremena arčinska obitelj je malena, a stariji članovi tradicionalno se poštuju. Očuvali su i predislamska vjerovanja. Među Arčincima popularan je ples лезгинка (lezginka), a od glazbenih instrumenata imaju zurnu, kumuz i bubanj-baraban.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]