Prijeđi na sadržaj

Astečki kalendar

Izvor: Wikipedija
Sunčev kamen, poznat i kao astečki kalendar, izložen u Nacionalnom muzeju antropologije u Mexico City-ju.

Astečki kalendar je kalendarski sustav koji su koristili Asteci kao i drugi pretkolumbovski narodi središnjeg Meksika. To je jedan od mezoameričkih kalendara i dijeli osnovnu strukturu kalendara stare Mezoamerike.

Kalendar se sastojao od kalendarskog ciklusa od 365 dana po imenu xiuhpohualli (broj ili brojenje godina) i obrednog ciklusa od 260 dana po imenu tonalpohualli (broj dana). Ova dva ciklusa se kombiniraju u eru od 52 godine, koja se ponekad naziva "kalendarski krug". Prvi kalendar smatra se poljoprivrednim kalendarom, jer potječe od Sunčevog kretanja, a drugi se smatra svetim kalendarom.

Kalendarska godina je počinjala prvom pojavom asterizma Plejade na istoku baš pred zoru,[1] (što se zove helijakalni izlazak).

Tonalpohualli

[uredi | uredi kôd]

Tonalpouali ("broj dana") je ciklus od 260 dana, svaki dan je jedinstveno označen kombinacijom broja (od 1 do 13) i jednim od dvadeset oznaka (imena) za dane. Svakim novim danom uvećava se broj dana i smjenjuje ime: nakon 1 Krokodil dolazi 2 Vjetar, 3 Kuća, 4 Gušter itd. do 13 Trska. Zatim se ponavlja ciklus brojeva, idući dan je 1 Jaguar. Ciklus oznaka se nastavlja do 7 Cvijet, a onda se i on ponavlja pa je idući dan 8 Krokodil. Kako bi se ponovno došlo do 1 Krokodil potrebno je 260 (13×20) dana.

Oznake dana

[uredi | uredi kôd]

Skup oznaka za dane korišten u središnjem Meksiku istovjetan je onom koji su koristili Mixteci i donekle sličan onome iz ostalih mezoameričkih kalendara.

Svakoj oznaci za dan također pripisuju i jedan od četiri kardinalna pravca.

Postoje različitosti u načinu na koji su znaci za dane crtani ili urezivani. Ovdje prikazani su iz Codex Magliabechiano.

SlikaNahuatl imeIzgovorPrijevodPravac
Cipactli[siˈpaktɬi]Krokodil
Aligator
Kajman
Krokodilsko Čudovište
Istok
Ehecatl[eʔˈeːkatɬ]VjetarSjever
Calli[ˈkalli]KućaZapad
Cuetzpalin[kʷetsˈpalin]GušterJug
Coatl[ˈkoː(w)aːtɬ]Guja
Zmija
Istok
Miquiztli[miˈkistɬi]SmrtSjever
Mazatl[ˈmasaːtɬ]JelenZapad
Tochtli[ˈtoːtʃtɬi]ZecJug
Atl[aːtɬ]VodaIstok
Itzcuintli[itsˈkʷintɬi]PasSjever
Ozomatli
Ozomahtli
[osoˈmaʔtɬi]MajmunZapad
SlikaNahuatl imeIzgovorPrijevodPravac
Malinalli[maliːˈnalli]TravaJug
Acatl[ˈaːkatɬ]TrskaIstok
Ocelotl[oˈseːloːtɬ]JaguarSjever
Quauhtli
Cuauhtli
[ˈkʷaːwtɬi]OraoZapad
Cozcaquauhtli
Cozcacuauhtli
[koːsaˈkʷaːwtɬi]LešinarJug
Ollin
Olin
[ˈoliːn]Pokret
Potres
Istok
Tecpatl[ˈtekpatɬ]Kremen
Kremeni nož
Sjever
Quiahuitl
Quiyahuitl
[kiˈ(j)awitɬ]KišaZapad
Xochitl[ʃoːtʃitɬ]CvijetJug

Vjetar i Kiša predstavljeni su likovima njima pridruženih bogova, Ehecatla odnosno Tlaloca.

Ostale oznake na kamenu pokazivale su sadašnji svijet i svjetove prije njega. Svaki svijet je nazivan "sunce", a svako sunce je imalo svoju vrstu stanovnika. Asteci su vjerovali da se nalaze u petom suncu i da će i ono, kao i sva ranija sunca, nestati zbog svojih nesavršenosti. Obilježavane su svake 52 godine, jer su vjerovali da je to životni ciklus i da bi bogovi na kraju bilo kojeg od životnih ciklusa mogli oduzeti sve što ljudi imaju i uništiti svijet.

Trinaestice

[uredi | uredi kôd]

Skup od trinaest numeriranih dana poznat je po španjolskoj riječi trecena (trece - trinaest). Svaka od dvadeset trecena u 260-dnevnom ciklusu bila je povezana s nekim božanstvom:

TrecenaBožanstvo
1 Krokodili – 13 TrskaOmeteotl
1 Jaguar – 13 SmrtQuetzalcoatl
1 Jelen – 13 KišaTepeyollotl
1 Cvijet – 13 TravaHuehuecoyotl
1 Trska – 13 ZmijaChalchiuhtlicue
1 Smrt – 13 KremenTonatiuh
1 Kiša – 13 MajmunTlaloc
1 Trava – 13 GušterMayahuel
1 Zmija – 13 PotresXiuhtecuhtli
1 Kremen – 13 PasMictlantecuhtli
TrecenaBožanstvo
1 Majmun – 13 KućaPatecatl
1 Gušter – 13 LešinarItztlacoliuhqui
1 Potres – 13 VodaTlazolteotl
1 Pas – 13 VjetarXipe Totec
1 Kuća – 13 OraoItzpapalotl
1 Lešinar – 13 ZecXolotl
1 Voda – 13 KrokodilChalchiuhtotolin
1 Vjetar – 13 JaguarChantico
1 Orao – 13 JelenXochiquetzal
1 Zec – 13 CvijetXiuhtecuhtli

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Aztec Calendar Handbook, by Dr. Randall C. Jimenez / Richard Graeber, ISBN 0966116313

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Brad Schaefer (Yale University). Heliacal Rising: Definitions, Calculations, and some Specific Cases (Essays from Archaeoastronomy & Ethnoastronomy News, the Quarterly Bulletin of the Center for Archaeoastronomy, Number 25.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]