Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius). Danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa (Christoph Schlüssel) (1538. – 1612.) i napuljskoga fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (Luigi Lilio Ghiraldi) (1520. – 1576.), papa Grgur XIII. (1502. – 1585.) objavio je 24. veljače 1582. reformu do tada postojećega julijanskoga kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema riječima teksta.
Papinska bula sadržavala je sljedeće odredbe:
- Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtka, 4. listopada 1582. slijedi petak, 15. listopada.
- Prijestupna je svaka godina djeljiva s 4, osim onih godina djeljivih sa 100 pri čemu su one djeljive s 400 također prijestupne.
- Prijestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana) koji se dodaje na kraju mjeseca veljače.
- Uskrs će se odsad izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
- Prvi dan u godini bit će 1. siječnja.
Ovaj novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje ime je dobio po papi Grguru. Po njemu je prosječna dužina trajanja godine smanjena na 365,2425 dana (365 + 97/400 = 365,2425 jer ima 97 prijestupnih godina na svakih 400), što dalje daje grešku od 365,2425 dana − 365,2421890 dana = 0,000311 dan = 26,8704 sekundi. To znači da će se ova greška odložiti na jedan dan za 1/0,000311 ≈ 3215,434084 godina, jer se tijekom vremena dužina trajanja solarne godina smanjuje, a greška povećava.
Razlika između gregorijanskoga i julijanskoga kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a Julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo – godine djeljive sa 100 (sekularne godine) su obične, osim ako su djeljive s 400 (u tom su slučaju prijestupne). To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100. itd. prijestupne po julijanskome, a obične po gregorijanskome kalendaru. Danas razlika između julijanskoga i gregorijanskoga kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.
Uvođenjem gregorijanskoga kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tada. Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine. Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do dan-danas već i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na ovaj kalendar, premda neke – kao što su Ruska i Srpska – i dalje ustraju na staromu, julijanskomu kalendaru.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Wikitable kalendar |
| Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Gregorijanski kalendar |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gregorijanski kalendari |
