Kineski kalendar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Kineski kalendar je lunisolarni kalendar koji se koristi u Kini, a s nekim modifikacijama, i još nekim zemljama Dalekog istoka. U današnjoj Kini se za većinu svakodnevnih aktivnosti koristi gregorijanski kalendar, ali se kineski još koristi za obilježavanje tradicionalnih kineskih praznika poput Kineske nove godine , Duan Wu festivala i Festivala sredine jeseni, kao i u astrologiji, za biranje povoljnog datuma za vjenčanje ili otvaranje neke zgrade. Pošto svaki kalendarski mjesec prati Mjesečev ciklus, iz njega je moguće odrediti Mjesečevu mjenu (npr. svaki 15. je pun Mesec).

U Kini je tradicionalni kalendar poznat kao "poljoprivredni kalendar" (pojednostavljeni kineski: 农历, pinyin: nónglì) a gregorijanski kao "obični" ili "opći" kalendar (公历, gōnglì). Kineski kalendar se još naziva i "Yin kalendar" (阴历, yīnlì) zbog svojih lunarnih aspekata, a čisto solarni gregorijanski kalendar se onda naziva "Yang kalendar" (阳历, yánglì). Kineski kalendar je također nazivan "stari kalendar" (jìulì), nakon što je usvojen gregorijanski kao "novi kalendar" (xīnlì). Na kraju, kalendar je nazivan "Xia /Šja/ kalendar" po dinastiji Xia po navodu da je u to vrijeme godina počinjala drugim mladim mjesecom poslje zimske kratkodnevice.

Kalendarska pravila[uredi VE | uredi]

Pravila koja ocrtavaju kineski kalendar od 104. pr. Kr. Obratite pažnju da pravila dozvoljavaju upotrebu bilo srednjih ili realnih kretanja Sunca i Mjeseca, ovisno od povijesnog perioda.

  1. Mjeseci su lunarni mjeseci. Ovo znači da je prvi dan svakog mjeseca, koji počinje u ponoć, dan astronomskog mladog mjeseca (mladine) ili konjukcije. (ali uzmite u obzir da "dan" u kineskom kalendaru počinje u 23 sata a ne u ponoć)
  2. Svaka godina ima 12 redovnih mjeseci, koji se nabrajaju po redu (1 do 12) i imaju alternativna imena. Svaka druga ili treća godina ima interkalirani mjesec (閏月 rùnyuè), koji može pasti poslje bilo kojeg redovnog mjeseca. Ima isti broj kao i taj prethodni mjesec, ali je označen kao interkalirani.
  3. Svaki drugi jiéqì (solarni termin ili period) kineske solarne godine je ekvivalentan ulasku Sunca u neki od znakova tropskog zodijaka (glavni termin ili vrh znaka tj. početna točka znaka).
  4. Sunce uvijek prolazi zimski solsticij, tj. kratkodnevicu, (ulazi u znak Jarca) tijekom 11. mjeseca.
  5. Ako ima 12 mjeseci između dva nastupanja 11. mjeseca, bar jedan od ovih 12 mjeseci mora biti mjesec tijekom kojeg Sunce ostaje neprekidno u istom zodijačkom znaku (u njemu se ne događaju glavni termin ili vrh znaka). Ako se javlja samo jedan takav mjesec, on je označen kao umetnuti, ali ako se javljaju dva takva mjeseca, samo je prvi tako označen.
  6. Vremena astronomskih mladina i ulaska Sunca u zodijački znak u Kineskoj vremenskoj zoni (UTC+8) određuje opservatorija na Purpurnoj planini (紫金山天文台 Zǐjīnshān Tiānwéntái) kod Nankinga korištenjem modernih astronomskih proračuna. Kineski Amerikanci također koriste ovaj Nankinški kalendar, umjesto definiranja nekog lokalnog. Zato za njih mlad Mjesec može biti poslednjeg dana prethodnog mjeseca po njihovom lokalnom vremenu u SAD. Pored toga, oni definiraju granice dana prema lokalnoj zoni u SAD, čime se ne sljedi pravilo 1.

Zodijački znak u koji Sunce ulazi tokom mjeseca i ekliptička longituda ulazne točke obično određuju redni broj redovnog mjeseca. Mjesec 1, zhēngyuè, doslovno znači "glavni mjesec". Svi drugi mjeseci su doslovno numerirani, "drugi mjesec", "treći", "četvrti" itd.

# Kinesko ime Long. Zodijački znak
11 十一月 shíyīyuè 270° Jarac
12 十二月 shí'èryuè 300° Vodenjak
1 正月 zhēngyuè 330° Ribe
2 二月 èryuè Ovan
3 三月 sānyuè 30° Bik
4 四月 sìyuè 60° Blizanci
5 五月 wǔyuè 90° Rak
6 六月 liùyuè 120° Lav
7 七月 qīyuè 150° Djevica
8 八月 bāyuè 180° Vaga
9 九月 jiǔyuè 210° Škorpion
10 十月 shíyuè 240° Strijelac

Postoje izuzeci koji sprečavaju da Kineska nova godina bude uvjek na drugi mlad Mjesec poslje kratkodnevice, ili koji dovode do toga da taj praznik bude poslje solarnog termina "Kišna voda" (ili "prolećne kiše"). Izuzetak će se dogoditi 2033-34, kada kratkodnevica bude drugi solarni termin u 11. mjesecu. Sljedeći mjesec je bez ulazaka, čime postaje umetnuti; sljedi 12. mesec koji sadrži solarne termine i Vodenjaka i Riba ("velika studen" i "kišna voda"). Tako ta godina Tigra počinje na treću mladinu od kratkodnevice i poslje jieqi-a Ribe, 19. veljače. Drugi izuzetak je bio 1984-85, nakon što je Sunce tokom 11. mjeseca ušlo i u Jarca na 270° i Vodenjak na 300°, pa u sjledećem mjesecu ušlo u Ribe na 330°, što bi trebalo dovesti da to bude 1. mjesec. U sljedećem mjesecu nije ušlo ni u jedan znak. Kako bi se zimski solsticij zadržao u 11. mjesecu, nesuđeni 1. mjesec je postao 12. mjesec, a mjesec poslje njega je postao 1. mjesec, zbog čega je Kineska nova godina bila 20. veljače 1985. nakon što je Sunce već ušlo u Ribe tokom prethodnog mjeseca, umjesto tokom mjeseca koji je počeo tim danom. Kada se dogodi mjesec s dva ulaska, to je uvijek negdje između dva mjeseca bez ijednog ulaska (bezulazni mjeseci). Obično je sam, ili uključuje kratkodnevicu ili je u njenoj blizini, čime je ona u 11. mjesecu (pravilo 4) i kada se bira koji od dva bezulazna mjeseca postaje interkalirani mjesec. U 1984-85. mjesec pred dvoulazni 11. mjesec je bio bezulazni mjesec označen kao umetnuti 10. mjesec. Svi mjeseci od dvoulaznog do bezulaznog mjeseca koji neće biti interkalirani (umetnuti) su po redu pobrojani sa susednim redovnim mjesecima (pravilo 2). Što se tiče zadnjeg iskaza u pravilu 5, odabiranja prvog od dva bezulazna mjeseca između dva 11. mjeseca, to nije bilo potrebno od posljednje kalendarske reforme i neće biti do slučaja 2033-34., kada će se dva dvoulazna mjeseca nalaziti izmešana među tri bezulazna mjeseca, od kojih će dva biti s jedne strane mjeseca 11. Proizvedeni prestupni 11. mjesec je vrlo rijedak slučaj (detalji na engleskom).

Ovakvi izuzeci su rijetki. Punih 96,6 % svih mjeseci sadrže samo jedan ulazak u zodijački znak (tj. imaju jedan glavni termin ili vrh znaka) i povinuju se pravilu numeriranja iz tablica solarnih termina, 3,0 % svih mjeseci su interkalarni mjeseci (uvijek bezulazni mjeseci između glavnih termina ili vrhova znakova). Svega 0,4 % svih mjeseci su ili dvoulazni mjeseci (imaju dva glavna termina ili vrha) ili su susjedni mjeseci koji se renumeriraju.

Takva situacija je nastala tek poslje reforme iz 1645. Tada je postalo neophodno da se jedan od mjeseci fiksira tako da uvijek sadrži svoj glavni termin i dozvoli bilo kom drugom da povremeno ne sadrži svoj glavni termin. Za taj jedan mjesec je izabran 11. mjesec, zato što njegov glavni termin (zimski solsticij) čini početak Kineske solarne godine ("sui").

Kineski lunarni kalendar i gregorijanski kalendar se često sinkroniziraju svakih 19 godina (Metonski ciklus). Većina Kineza primjećuje da njihovi kineski i zapadni rođendani često padaju na isti dan prigodom 19, 38. itd. rođendana. Ipak, 19-godišnji ciklus je samo aproksimacija, tako da će obrazac poslje nekog umnoška od 19 godina prijeći na neki drugi 19-godišnji ciklus.

Kineski zodijak (Dvanaest životinja) se koristi samo u imenovanju godina—ne koristi se u računanju kalendara. Zapravo, Kinezi imaju prilično drugačiji sistem sazviježđa.

Mjeseci[uredi VE | uredi]

Dvanaest mjeseci je blisko povezano s poljoprivredom, pa mogu biti alternativno nazvani po biljkama - evo jednog načina imenovanja, na latinskom. [1]:

Br. Ime Objašnjenje Početak u 2011/12.
1 Primens (prvi mjesec) 正月: primus mensi.
3.2.
2 Apricomens (mjesec kajsija) 杏月: pupoljci kajsije.
5.3.
3 Peacimens (mjesec breskvi) 桃月: pupoljci breskve.
3.4.
4 Plumens (mjesec šljiva) 梅月: mei zri.
3.5.
5 Guavamens (mjesec guava) 榴月: pupoljci šipka.
2.6.
6 Lotumens (mjesec lotosa) 荷月: pupoljci lotosa (nelumbo).
1.7.
7 Orchimens (mjesec orhideja) 蘭月: pupoljci orhideja.
31.7.
8 Osmanthumens (mjesec osmanthus-a) 桂月: pupoljci osmanthusa.
29.8.
9 Chrysanthemens (mjesec krizantema) 菊月: pupoljci krizantema.
27.9.
10 Benimens (dobar mjesec) 良月: dobar mjesec.
27.10.
11 Hiemens (zimski mjesec) 冬月: zimski mjesec
25.11.
12 Ultimens (poslednji mjesec) 臘月: posljednji mjesec
25.12.

Oznake godina[uredi VE | uredi]

Vladarske godine[uredi VE | uredi]

Tradicionalne kineske godine nisu bile kontinualno brojane, kako je slučaj kod nas sa "našom erom". Službeno brojanje godina je češće koristilo neki oblik vladarske godine. Ovaj sistem je započeo 841. pr. Kr. tokom dinastije Chou. Prije ovoga, godine uopće nisu bile označavane, pa se povijesni događaji ne mogu precizno datirati. Onda je navedene godine kralj Li od Čoua (周厲王胡) zbačen ustankom (國人暴動), nakon čega je sljedećih 14 godina zemljom vladalo veće viših ministara, period je poznat kao Namjesništvo. U ovom periodu, godine su označavane kao Prva, druga, treća... godina Namjesništva. Kasnije su godine bile označavane kao vladarske godine, npr. 825. pr. Kr. je bila označena kao 3. godina kralja Sjuena od Čoua (Xuan od Zhou-a, 周宣王三年). Ovaj sistem je korišten do rane dinastije Han kada je car Ven (Wen 漢文帝劉恒, 180-157. pr. Kr.) uveo vladarska imena (nian hao). Nakon ovoga, većina careva je koristila jedno ili više vladarskih imena da označe svoju vladavinu. Obično bi car uveo novo ime po dolasku na prestolje, a zatim uzimao nova imena da označi značajne događaje ili da prekine zlu sreću. Ali za vrijeme dinastije Ming (1368-1644.) carevi su obično imali samo jedno vladarsko ime tokom vladavine. Za vrijeme naredne dinastije Ćing to je postalo pravilo. Ovaj sistem se nastavio do uvođenja republike, koja je brojala Godine Republike, počevši od 1912. To znači da je 1912. bila 1. Godina Republike, a 1949. je bila 38. Te godine je proglašena Narodna Republika Kina koja je odabrala sistem Naše Ere, u skladu s međunarodnim standardima. Stari sistem se još koristi na Tajvanu kojima je godina 2007. ekvivalentna 96. Godini Republike.

Ciklus Stablo-Grana[uredi VE | uredi]

Drugi sistem kojim su se tokom povijesti u Kini označavale godine je stablo-grana ili seksagenarni ciklus. Ovaj sistem počiva na dva oblika brojanja: ciklus od 10 Nebeskih Stabala i ciklus od 12 Zemaljskih Grana. Svaka godina je imenovana parom od jednog stabla i jedne grane koji se zove Stablo-Grana (干支 gānzhī). Nebeska Stabla su povezana sa Yin Yang-om i Pet elemenata. Tekući 10-godišnji period je počeo 2004. a prije toga 1994., 1984. itd. Zemaljske Grane su povezane s dvanaest znakova Zodijaka. Svaka Zemaljska Grana je također povezana sa životinjom, poznatim kao Dvanaest životinja. Jedan 12-godišnji ciklus počinje 2008., a prije toga 1996., 1984 itd. Pošto 10 Nebeskih Stabala i 12 Zemaljskih grana imaju zajednički djelitelj 2, događa se samo polovina od mogućih 120 kombinacija stablo-grana (odn. Jin i Jang se ne spominju u oznaci godine?). Tako nastaje 60-godišnji (seksagesimalni) ciklus koji se naziva jiǎzǐ (甲子) po prvoj godini u ciklusu: Nebesko Stablo "jiǎ" i Zemaljska Grana "zǐ". Pojam "jiǎzǐ" se figurativno koristi u značenju "punog životnog stoljeća"—onaj koji je živjeo duže od jedno đacea je očigledno blagoslovljen.

U početku su se ovim sistemom označavali dani a ne godine. Prvi dokaz za ovo je nađen na proročišnim kostima iz 14. stoljeće pr. Kr. (dinastija Šang). Ovaj sistem označavanja datuma se i danas koristi i može se naći u današnjim kineskim kalendarima. Mada se sistem stablo-grana ne može upotrebiti da bi se utvrdio konkretan dan povijesnih događaja, može pomoći u točnijem pretvaranju kineskih datuma u druge kalendare. Od vremena dinastije Han, ciklus se koristi i za označavanje godina. Ovaj 60-godišnji ciklus neprekidno kruži i određuje životinju ili znak pod kojim je osoba rođena (vidjeti Kineski zodijak). Ovi ciklusi nisu bili imenovani i koristiti su zajedno s vladarskim imenima koje je imperator proglašavao. Npr. 康熙壬寅 (Kāngxī rényín) (1662.) je prva godina 壬寅 (rényín) tokom vladavine Kāngxī imperatora, što je bilo vladarsko ime jednog od careva iz dinastije Qing.

Mjeseci i sati se takođerr mogu označavati Nebeskim Stablima i Zemaljskim Granama, mada se to uglavnom čini kineskim brojevima. U kineskoj astrologiji, četiri para Stablo-Grana (za godinu, mjesec, dan i sat) čine Osam Znakova (八字 bāzì).

Neprekidno brojane godine[uredi VE | uredi]

Ne postoji univerzalno prihvaćena epoha (početna točka kineskog kalendara). Po tradiciji, kalendar je izmislio legendarni vladar Huang Di (黄帝) u 61. godini vladavine, što bi odgovaralo 2637. pr. Kr. proleptičkog gregorijanskog kalendara. Ovu godinu su mnogi koristili kao prvu godinu prvog 60-godišnjeg ciklusa kineskog kalendara, ali neki drugi su kao takvu smatrali prvu godinu njegove vladavine, 2697. pr. Kr. Pošto dvije točke razdvaja točno 60 godina, nije važno koja se koristi za utvrđivanje redosljeda stablo/grana ili astrološkog znaka u bilo kojoj sljedećoj godini. To znači da je 2008. godina, godina wùzǐ (Zemlje Štakora) bez obzira da li brojimo godine od 2637. ili 2697. pr. Kr. Uprkos tradicionalne identifikacije 2637. pr. Kr. kao epohe kalendara, većina danas daje prednost 2697. pr. Kr. Uvođenje kontinualnog brojanja u kineski kalendar je uglavnom bilo od interesa Jezuitima i drugim zapadnjacima koji su navikli da kalendar bude neprekidan.

Ali, početkom 20. stoljeća i neki kineski republikanci su počeli da zastupaju široku upotrebu kontinualno numeriranih stablo-grana ciklusa, kako bi oznake godina bile nezavisne od carevog vladarskog imena (što je bilo dio njihovih napora da delegitimiziraju dinastiju Ćing). Zato je Sun Yat-sen identificirao 2698. pr. Kr. kao početak kineskog kalendara, ovaj izbor su prihvatili mnogi prekomorski Kinezi van jugoistočne Azije poput Kineske četvrti u San Francisku. Ipak, ovo je bila greška iz sljedećeg razloga: ako je godina koja je počela 1984. bila jiazi (甲子 Drvo Štakora), onda bi godine 2637. pr. Kr., koja je 77×60=4620 i 2697. pr. Kr., koja je 78×60=4680 godina prije 1984, bile također godine jiazi, ali ne i 2698. pr. Kr. pa je ne treba uzeti kao epohu. Greška je vjerovatno potekla iz previda činjenice da u našoj eri nema 0. godine. Ipak, neka referentna dijela na engleskom, poput Encyclopedia Britannica Almanac 2006 prihvataju 2698. pr. Kr. kao epohu.

Ako bi smo uzeli 2637.pr. Kr. kao epohu, 2008. je 4645. godina. Uz epohu 2697. pr. Kr., 2008. je 4705. godina. Ipak, moderni Kinezi identificiraju godine samo po Našoj Eri, pa se 2008. neće nazivati ni 4645-tom ni 4705-tom.

Korespondencija između sistema[uredi VE | uredi]

U tablici su prikazana imena godina po stablo/grana sistemu i kojim to zapadnim (gregorijanskim) godinama odgovara. Godine su dio 79. seksagenarnog ciklusa (odn. 78. ako prihvatite kasniju epohu).

Jiǎzǐ (甲子) redosljed Stablo/ grana Gānzhī (干支) Godina... [Prim. 1] Kontinualno [Prim. 2] Gregorijanski [Prim. 3] Dan Nove godine (chūnjié, 春節)
15 5/3 wùyín (戊寅) Zemlja Tigar 4695 1998 28. siječnja
16 6/4 jǐmăo (己卯) Zemlja Zec 4696 1999 16. veljače
17 7/5 gēngchén (庚辰) Metal Zmaj 4697 2000 5. veljače
18 8/6 xīnsì (辛巳) Metal Zmija 4698 2001 24. veljače
19 9/7 rénwǔ (壬午) Voda Konj 4699 2002 12. veljače
20 10/8 guǐwèi (癸未) Voda Ovca 4700 2003 1. veljače
21 1/9 jiǎshēn (甲申) Drvo Majmun 4701 2004 22. siječnja
22 2/10 yǐyǒu (乙酉) Drvo Pijetao 4702 2005 9. veljače
23 3/11 bǐngxū (丙戌) Vatra Pas 4703 2006 29. siječnja
24 4/12 dīnghài (丁亥) Vatra Svinja 4704 2007 18. veljače
25 5/1 wùzǐ (戊子) Zemlja Štakor 4705 2008 7. veljače
26 6/2 jǐchǒu (己丑) Zemlja Vol 4706 2009 26. siječnja
27 7/3 gēngyín (庚寅) Metal Tigar 4707 2010 14. veljače
28 8/4 xīnmăo (辛卯) Metal Zec 4708 2011 3. veljače
  • Primjedba 1: Početak svake zodijačke godine bi trebao odgovarati prvom danu lunarne godine.
  • Primjedba 2: Kako je iznad rečeno, značajne su teškoće u ustanovljenju osnove za kontinualnu kronologiju. Ovdje navedeni brojevi su previsoki za 60 ako se prihvati epoha 2637. pr. Kr. odn. preniski za 1 ako se uzme epoha 2698. pr. Kr. To znači da bi 2008. mogla biti i 4645. ili možda 4706.
  • Primjedba 3: U svakom slučaju, korespondencija između lunisolarne kineske i solarne gregorijanske godine ne može biti potpuna, jer im se Nove godine razlikuju. Prvi mjesec, ili mjesec i po, gregorijanske godine, pre Kineske Nove godine, pripadaju prethodnoj kineskoj godini. Tako bi bilo preciznije reći da 2008. odgovara 4704-05. kineskoj, odnosno da 4705. kineska odgovara 2008-09.

Odnos solarne i lunarne godine[uredi VE | uredi]

Pošto je kineski kalendar lunisolaran, postoji razlika između lunarne i solarne godine. Lunarna godina (年 nián) traje od jedne Kineske nove godine do sljedeće. Za solarnu godinu (歲 suì) se može smatrati period između jedne proljetne ravnodnevice i druge, ili period između dvije kratkodnevice (zimska solsticija). Za datume se isključivo koristi lunarna godina, dok se solarna godina, naročito ona između kratkodnevica, koristi za brojanje mjeseci.

Sati dana[uredi VE | uredi]

Po tradicionalnom sistemu označavanja sati, svaki dan je podjeljen na 12 jedinica (時辰). Svaka ova jedinica odgovara dvama satima našeg uobičajenog vremena. Svaka je nazvana po jednoj od 12 Zemaljskih Grana. Prvi jedinica, Sat Zi (子時), počinje u 23:00 sata prethodnog dana i završava se u 01:00. Pogubljenja osuđenih su se tradicionalno odigravali na pola Sata Wu (正午時), tj. u podne. Drugi sistem je dijelio dan u 100 jednakih dijelova, Ke-ova; svaki je trajao 14 minuta i 24 sekunde (14,4 minuta), što je blizu "četvrti" ili "kvaratu" zapadnjačkog sata. Ovo je bilo na snazi stoljećima, što znači da su Kinezi prvi primjenili decimalno vrijeme - mnogo prije pokušaja tokom Francuske revolucije. Ali, pošto 100 nije dieljiv s 12 "sati", broj ke-ova je bio mijenjan u 96, 108 ili 120 ke-ova u danu. Tokom dinastije Ćing, broj je službeno utvrđen na 96, što znači da je svaki ke trajao točno četvrt zapadnog sata. I danas se ke često koristi sa značenjem "četvrt sata".

Kineski zodijak[uredi VE | uredi]

Dvanaest životinja (十二生肖 shí'èr shēngxiào, ili kolokvijalno 十二屬相 shí'èr shǔxiàng), koje predstavljaju dvanaest Zemaljskih Grana, su po redu: štakor (ili miš), vol), tigar, zec, zmaj, zmija, konj, ovca (ili koza), majmun, pijetao, pas, svinja (ili vepar).

Jedna legenda opisuje ovaj redosljed. Navodno, dvanaest životinja se sporilo oko toga tko će imati prednost u ciklusu godina, pa su kineski bogovi odlučili da se to riješi natjecanjem. Sve životinje su se poredale na obali rijeke koju je trebalo da preplivaju, tako da će poredak u kalendaru biti određen redosljedom kojim budu stizali na drugu obalu. Mačak se pitao kako će preći, kad se plaši vode, a vol se brinuo zbog slabog vida. Lukavi štakor je predložio da on i mačak skoče na volova leđa i navode ga preko. Vol je bio uporan i vrijedan tako da nije primetio komešanje na svojim leđima. Naime, štakor se mačku, koji ništa nije slutio, prišunjao iza leđa i bacio ga u vodu. Baš kad je vol stigao do obale, štakor je odskočio i tako završio utrku prvi. Lijena svinja je stigla dvanaesta. Tako je prva godina nazvana po štakoru, druga po volu, a svinja je dobila posljednju godinu. Mačak je stigao prekasno da dobije ijednu godinu (u vijetnamskoj varijanti kalendara mačka ipak ima godinu, umjesto zeca) i zakleo se da će dovijeka biti neprijatelj štakora (miševa).

Solarni termin[uredi VE | uredi]

Kineski mjeseci sljede Mjesečeve mjene. Zbog toga oni ne sljede točno godišnja doba. Kako bi se farmerima pomoglo u odluci kada da siju ili žanju usjeve, sastavljači kalendara su ubacili 24 sezonska markera, koji sljede sunčevu godinu i nazivaju se jiéqì 節氣 [2]. Reč Jiéqì doslovno znači "Čvor vremena", u meteorološkom smislu i može se prevesti kao "Solarni termin". Svaki čvor je trenutak kada Sunce dostigne jednu od 24 podjednako raspoređene točke duž ekliptike, uključujući solsticije i ekvinokse, postavljene u intervalima od 15°. Pošto su oni solarnog podrijetla, ovi jiéqì-ji padaju na približno isti datum po gregorijanskom kalendaru, ali u kineskom kalendaru ne prave neki očigledan obrazac. U tablici su dati približni datumi, koji se mogu razlikovati za jedan dan od godine do godine, ovisno od utjecaja prestupnih godina u gregorijanskom kalendaru Jiéqì se objavljuju svake godine u farmerskim almanasima. Kineska nova godina je obično mladina najbliža jiéqì-ju lìchūn ("početak proljeća", oko 4. veljače). U tablici su ove mjere date po standardnoj astronomskoj konvenciji ekliptičke longitude, nula stupnjeva je točka proljetne ravnodnevice. "Termin" može označavati period ili granicu, ovo drugo u slučaju da označava "glavni termin", ulazak u zodijački znak.

Kod nas se smatra da kalendarsko godišnje doba počinje solsticijem ili ekvinoksom, npr. proljeće oko 21. ožujka, ali Kinezi smatraju da su te točke središta goddišnjih doba, pa bi početak proljeća bio spomenut 4. veljače. Tako termin "početak proljeća" i bliski Proljetni festival padaju u veljači, kada je još hladno u umjerenim širinama sjeverne hemisfere.

Ekliptička
long.
Kinesko ime Gregorijanski
datum (pribl.)
Uobičajeni
Prijevod
Primjedbe
315° 立春 lìchūn 4. veljače početak proljeća ...prema kineskoj definiciji godišnjeg doba
330° 雨水 yǔshuǐ 19. veljače kišna voda
(ili proljetni pljuskovi)
toplije je, pa će prije padati kiša nego snijeg
345° 啓蟄 qǐzhé
(驚蟄 jīngzhé)
5. ožujka buđenje insekata ...koji su hibernirali
春分 chūnfēn 21. ožujka proljećna ravnodnevica dosl. razdjelnica proljeća (po kineskoj definiciji)
15° 清明 qīngmíng 5. travnja vedro i svjetlo festival kada se obilaze grobovi predaka
30° 穀雨 gǔyǔ or gǔyù 20. travnja žitne kiše kiše pomažu žitu da raste
45° 立夏 lìxià 6. svibnja početak ljeta ...po kineskoj definiciji god. doba
60° 小滿 xiǎomǎn 21. svibnja puno zrno žitno zrno se formira
75° 芒種 mángzhòng or mángzhǒng 6. lipnja žito u klasu dosl.: ("brada" na klasu)
90° 夏至 xiàzhì 21. lipnja ljetnja dugodnevica dosl. vrhunac ljeta (tj. Sunčeve visine)
105° 小暑 xiǎoshǔ 7. srpnja mala vrućina vrućina postaje neizdržljiva
120° 大暑 dàshǔ 23. srpnja velika vrućina najtoplije doba godine
135° 立秋 lìqiū 7. kolovoza početak jeseni ...po kineskoj definiciji
150° 處暑 chùshǔ 23. kolovoza granica vrućine dosl. ostati u vrućini
165° 白露 báilù 8. rujna bijela rosa rosa počinje da bijeli; znak jeseni
180° 秋分 qiūfēn 23. rujna jesenja ravnodnevica dosl. razdjelnica jeseni (po kineskoj definiciji)
195° 寒露 hánlù 8. listopada hladna rosa rosa počinje da mrzne
210° 霜降 shuāngjiàng 23. listopada spuštanje mraza pojava mraza i spuštanje temperature
225° 立冬 lìdōng 7. studenog početak zime ...po kineskoj definiciji
240° 小雪 xiǎoxuě 22. studenog mali snijeg počinje snježiti
255° 大雪 dàxuě 7. prosinca veliki snijeg sezona mećava u punom zamahu
270° 冬至 dōngzhì 22. prosinca zimska kratkodnevica dosl. vrhunac zime (Sunce je najniže)
285° 小寒 xiǎohán 6. siječnja mala studen hladnoća postaje neizdržljiva
300° 大寒 dàhán 20. siječnja velika studen najhladnije doba godine