Avaš

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Avaš. Za druga značenja, pogledajte Avaš (grad), Nacionalni park Avaš.
Avaš
Awash river.jpg
Duljina 1200 km
Nadm. visina izvora ... m
Prosječni istjek 46,2 m3

Površina porječja = 18 710 m3/s

Izvor Planina Varke
Ušće Jezero Abe (Abe Bad)
Pritoci Logija, Mile, Borkana, Germama, Logija, Havadi, Kabena, Durkham
Države Flag of Ethiopia.svg Etiopija
Gradovi Metehara, Avaš, Gevane, Asaita
Ulijeva se u Jezero Abe

Avaš (engleski : Awash; afarski: Veajot) je najduža rijeka u Etiopiji, koja u cjelosti teče unutar granica Etiopije, i povezuje u lanac jezera na svom toku, od južnog Jezera Gemeri do krajnjeg slanog Jezera Abe, na granici s Džibutijem, oko 100 km od Zaljeva Tadjora. Slijev rijeke Avaš pokriva dijelove etiopskih regija Amhara, Oromia i Somali, kao i južni dio Afara.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Avaš izvire na južnim padinama Planine Varke, zapadno od Adis Abebe u woredi (regija Oromia). Odale Avaš teče prema jugu do okuke kod Planine Zukuala, zatim mjenja smjer te teče u pravcu istoka prolazeći kroz Nacionalni park Avaš, tu prima s lijeve strane glavnu pritoku Germamu (ili Kasam), potom teče u pravcu sjeveroistoka i utječe u Jezero Gemeri. Rijeka Avaš je duga oko 1200 km. [1] U svom srednjem toku rijeka teče kroz uske kanjone, široke oko 60 m., za suše vodotok padne do dubine od svega 1, 2 m, ali za kiša naraste do 15-20 metara i pretvara se u divlju bujicu koja nosi sve pred sobom i valja ogromne kamene stijene.

Najvažnije pritoke rijeke Avaš pored spomenutog Germama su: Logija, Mile, Borkana, Ataje, Havadi, Kabena i Durkham. Rijeka Avaš protječe pored naselja; Metehara, Avaš, Gevane i Asaita.

Povijest uz rijeku Avaš[uredi VE | uredi]

Kanjon donjeg Avaša

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Kanjon donjeg Avaša
Flag of Ethiopia.svg Etiopija
Godina uvrštenja: 1980.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv
Ugroženost:
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/10 UNESCO

Srednji tok rijeke Avaš i njegova okolica bio je stanište prvih hominida, tu su pronađeni najstariji ostatci hominidnih kostiju - australopithecusa afarensisa poput Lucy (kod Harara). Zbog toga je rijeka Avaš uvrštena u UNESCO-ov popis svjetske baštine 1980. kao kulturno dobro čovječanstva.

Dolina rijeke Avaš u svom donjem dijelu, je povijesni dom naroda Afari. Za srednjeg vijeka tu su se razvila kraljevstva; Davaro, Fatakar, Ifat i Šoa.[2]

Prvi europljanin koji je istražio tok rijeke Avaš od izvora do njegova kraja u oazi Ausa bio je Wilfred Thesiger, kojem je to pošlo za rukom 1933. /1934. Prije njega je to pokušao L.M. Nesbitt, ali je on uspio samo dijelomično slijediti tok rijeke za ekspedicije 1928. od rijeke Asaita, sjeverno kroz kanjon Afar do Crvenog mora. [3])

  • Na rijeci Avaš, je izgrađena 1960. godine Brana Koka oko 75 kilometara od Adis Abebe, za potrebe hidroelektrane, koja je postala glavni izvor električne energije u tom kraju. Tako je nastalo Jezero Koka koje ima površinu od oko 180 km2.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Climate, 2008 National Statistics (Abstract)"
  2. Richard Pankhurst, The Ethiopian Borderlands (Lawrenceville: Red Sea Press, 1997), str. 61
  3. As related in his memoirs, Hell-Hole of Creation: The Exploration of Abyssinian Danakil (New York: Alfred A. Knopf, 1935.)

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • * Zewdu Tememew Molla, "Dam Safety Evaluation on Koka Dam, Ethiopia". M.Sc. thesis, 2005.abstract

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]