Bedeković Komorski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Grb Bedekovića Komorskih

Bedekovići su jedna od najstarijih hrvatskih plemićkih obitelji podrijetlom iz Komora (kasniji naziv Bedekovčina) u Hrvatskom zagorju. Postoje dva ogranka, barunski i varaždinski. Nisu u srodstvu s turopoljskim plemićima Bedekovićima Kobiličkim niti s obitelji Bedekovićima Pobjeničkim.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kralj Bela IV. je 1267. godine darovao prvim poznatim predcima Bedekovića, braći Tomi i Ivanu, sinovima Kutenovim (Kuten je bio kumanski vojvoda u Ugarskoj) imanje Komor (Kumor).

Ivanov nećak Nikola naslijedio je to imanje te se u spisima potpisivao s pridjevkom de Komor kao i svi njegovi potomci do Benedikta.

Benedikt de Komor 1430. godine uspjeva dokazati svoje nasljedno pravo na posjed Komor darovnicom iz 1267. o čemu je izdana isprava. Tog Benedikta nazivali su Bedek, a njegove sinove Bedekovi. Po njemu je nastalo obiteljsko prezime Bedeković i pravo na priznanje hrvatskog praplemstva. Prijevod isprave iz 1430. godine.

... Napokon je spomenuti Benedikt, sin Pavla, pored tih osam čestitih i plemenitih ljudi podastro povlastne isprave pokojnoga gospodina kralja Bele IV., ovjerene njegovim dvostrukim pečatom ljeta Gospodnjega 1267., a izdane pak za trideset i prve godine njegove vladavine, koje pokazuju da je spomenuti gospodin kralj Bela, smatrajući dragim i vjernim svoga meštra Tomu, posebnog bilježnika svojega dvora, i Ivana, njegova brata, koji su odgojeni u njegovu domu i od početka svoje mladosti pouzdani, htio udijeliti dobrohotnu milost zbog vrlina i vjernih zasluga, a ne zbog pravednih želja i molbi njih samih. Stoga kad su isti meštar Toma i Ivan, njegov brat, zamolili samoga gospodina kralja Belu da im dade neku zemlju svoje varaždinske županije zvanu Komor, akoja se nalazi u Zagorju, te je određena međama odijeljena i odvojena od svih drugih zemlja te županije, sam je gospodin kralj Bela, pridržavajući se kraljevskom milošću onoga što oni u svojim pravednim željama traže, dragome i vjernome svome meštru Ivanu, varaždinkome knezu, propisao da sam spomenutu zemlju pregleda i prikaže mu vjernom obaviješću njezinu kakvoću i kolićinu. ...

Hrvatsko-ugarski kralj i njemačko-rimski car Rudolf II. poklanja 1587. godine posjed Židovina obitelji Bedeković Komorski.

Plemićka obitelj Bedeković grana se na mirkovečku, varaždinsku i židovinjačku granu.

Poznati članovi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Komorčec, Josip, Bedekovčina 1727. - 1977. ljetopis župe i mjesta, Rimokatolički župni ured Bedekovčina, Bedekovčina 1977.
  • Bajza, Željko, Po dragome kraju - vodić po području općine Zabok, Kaj 1/1980.
  • Szabo, Agneza, Istaknuti članovi plemićke obitelji Bedeković Komorski; Alojz Jembrih: Josip Bedeković (1688.-1760.) kao kajkavski pisac, Bedekovčina stara i plemenita, Općina Bedekovčina 1997. ISBN 953-96430-4-X
  • Regan, Krešimir, Srednjovjekovne utvrde i kašteli na obrancima Ivanščice, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ostaci utvrda na jugozapadnim obroncima Ivanščice, Uredio Branko Nadilo, GRAĐEVINAR 55 (2004.) 12 str.755.-756., Časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Zagreb 2004.
  1. Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Bedeković Komorski, str. 78.