Štrigova

Izvor: Wikipedija
Štrigova
Štrigova (grb).gif
Štrigova na karti Hrvatska
Štrigova
Štrigova
Štrigova na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Medjimurje.svg Međimurska
Načelnik općine Stanislav Rebernik (SDP)
Naselja u sastavu općine 10 naselja, vidi Općinska naselja
Površina 44,79 km2
Stanovništvo (2001.) 3.221
Broj stanovnika
Štrigova, Međimurska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Banfi 262 209
Grabrovnik 274 240
Jalšovec 144 111
Leskovec 109 83
Prekopa 234 224
Robadje 159 126
Stanetinec 195 175
Sveti Urban 481 374
Štrigova 443 436
Železna Gora 465 379

Ukupno
[uredi]
3221 2766 2357
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 40312 Štrigova
Štrigova - središte naselja

Štrigova je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.

Ime[uredi | uredi kôd]

U izvorima na mađarskom jeziku naziva se Stridóvár, u izvorima na latinskom Stridonium, a u izvorima na njemačkom Stridau.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine je 10 naselja: Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban, Štrigova i Železna Gora.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Štrigova (nekoć Stridon[nedostaje izvor]) je selo i općina u Međimurskoj županiji na sjeveru Hrvatske. Nalazi se 19 kilometara sjeverozapadno od sjedišta županije Čakovca i otprilike dva kilometra jugoistočno od prijelaza slovenske granice u Razkrižju. Samo selo je prema popisu stanovništva iz 2001. imalo populaciju od 447, a uz to je i sjedište općine koja obuhvaća još devet sela i prema istom popisu je imala 3.221 stanovnika. Cijelo područje općine je vrlo brdovito zbog čega se često naziva i Gornjim Međimurjem, a sama Štrigova se nalazi na nadmorskoj visini od 202 metra. Najviša točka u općini je na brijegu imena Kalec (341 m).

Ostala sela u općini Štrigova su Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban i Železna Gora. Općina pokriva površinu od nešto više od 44 četvornih kilometara.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Štrigova: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3708
4053
3788
3841
4406
4675
4492
4873
5157
5115
4606
4315
3703
3346
3221
2766
2357
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Štrigova: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
363
397
392
351
426
433
444
426
421
415
465
396
589
558
447
443
436
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i 1948. iskazano pod imenom Štrigovo. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Leskovec, za koje sadrži podatke u 1981.i 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

U svojoj knjizi "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi..." iz 1752. godine pavlin Josip Bedeković piše da je upravo Štrigova antički Stridon, poznat kao rodno mjesto sv. Jeronima

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi dokumenti o postojanju Štrigove potječu iz 13. stoljeća, ali njezine najznačajnije građevine su izgrađene između 15. i 18. stoljeća, a uključuju crkvu sv. Jeronima i crkvu sv. Marije Magdalene, koja je glavna crkva u lokalnoj župi. Crkvu svetog Jeronima je oslikao poznati slikar Ivan Ranger, a sama crkva je građena od 1738. do 1749. godine. Usporedno s crkvom građen je i pavlinski samostan.[1] Crkva je podignuta nakon što je prethodna kapelica sagrađena u 15. stoljeću potpuno uništena u potresu godine 1738. Kompleks bivšeg pavlinskog samostana danas je u neposrednoj blizini crkve sv. Marije Magdalene. Znamenita je intrigirajuća legenda o srednjovjekovnom gradu na Štrigovčaku. Neznano je kako je nestao, a po dvjema teorijama gradska tvrđava štrigovčačkog grada je razrušena za turskih pohoda ili "da je oganj progutao zdanje kao “kaznu Božju” zbog oholosti grofova Celjskih".[2] U općini se nalaze i dva povijesna dvorca. Dvorac Banfi u Banfiju je sagradio grof Banffy 1373. godine, a za dvorac Tkalec na brijegu Kalcu u Robadju vjeruje se da su ga izgradili lokalni pavlini u 18. stoljeću.

Godine 1752. je pavlin Josip Bedeković izdao knjigu "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi..." u kojoj piše da je upravo Štrigova negdašnji antički Stridon, poznat kao rodno mjesto sv. Jeronima. Legenda o Jeronimu u Štrigovi vrlo je snažna. Dostupna vrela su iz sredine 15. stoljeća kad su grofovi Celjski gospodarili Međimurjem. Za njihova vremena u njihovoj državini cvalo je graditeljstvo. Tad je podignuta štrigovska crkva sv. Jeronima, a papa Nikola V. koncem 1447. godine je dao posebni oprost od grijeha crkvi i hodočastilištu u Štrigovi, navodeći u ispravi da je u Štrigovi "Jeronimova rodna kuća i gdje je svetac odgojen".[3] U Štrigovoj je stratište Repova šuma, obilježeno spomen-križem. U grobištu su žrtve drugog svjetskog rata i poraća.[4]

U Štrigovi je danas smješten Državni arhiv za Međimurje, gdje se prati uređenost prostora i društva. Sjedište je u zgradi iz 1912. godine.[2]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U štrigovskom vinskom podrumu proizvode se vrhunska vina, kao što je ovo predikatno vino iz izborne berbe bobica

Ovo brdovito područje je pogodno za uzgoj grožđa u vinogradima pa je tako cijela općina Štrigova poznata po proizvodnji vina. U samoj Štrigovi nalazi se veliki vinski podrum, a mnogi podrumi u privatnom vlasništvu djeluju diljem općine.

Zastupljeno je voćarstvo i stočarstvo.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Josip Keresturi - pjesnik štrigovskih vina
  • Ivan Šimunić - štrigovskog plemićkog roda, pisac prve povijesti Štrigove i znamenite župne spomenice
  • Petar Berke - rođen u Globoki, pisac knjige "Kinč osebujni slavnoga orsaga Horvatskoga..." - prve povijesnice svetišta Majke Božje Bistričke. Župnik u Legradu i graditelj župne crkve u Legradu.
  • Vatroslav Vogrin - prirodoslovac
  • Vincencije Juretić - župnik u Štrigovi i graditelj župne crkve svete Marije Magdalene
  • Josip Bedeković Komorski - pavlin i graditelj crkve svetog Jeronima
  • Rupert Rozmarić - franjevac, istaknuo se u pastoralu bolesnika

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola Štrigova
  • Područna škola Prekopa
  • Područna škola Železna Gora
  • Područna škola Stanetinec

Kultura[uredi | uredi kôd]

• Kulturno - umjetničko društvo Sveti Jeronim

Šport[uredi | uredi kôd]

  • Nogometni klub "Sloga"
  • Nogometni klub "Plavi" Prekopa
  • Šahovski klub "Stridon" Štrigova
  • Karate klub Štrigova
  • Teniski klub "Sveti Urban"
  • Odbojkaški klub Štrigova

Galerija slika[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Crkva sv. Jeronima Štrigova
  2. a b O Štrigovi TZ Općine Štrigova. Pristupljeno 29. prosinca 2018.
  3. Zoran Turk: Sveti Jeronim u ŠtrigoviInačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2017., Muzej Međimurje Čakovec. 15. veljače 2017. Pristupljeno 29. prosinca 2018.
  4. Franjo Talan: Pozivamo vas na komemoraciju na grobište Leš u Kotoribi - nedjelja 25. lipnja 2017.Inačica izvorne stranice arhivirana 28. lipnja 2017., Viktimologija.hr, 18. lipnja 2017. Pristupljeno 19. lipnja 2017.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg
Nedovršeni članak Štrigova koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.