Štrigova

Štrigova
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Međimurska
Načelnik	Stanislav Rebernik (SDP)
Naselja	10 naselja, vidi Općinska naselja
Površina	39,3 km2
Površina središta	2,1 km2
Koordinate	46°30′00″N 16°17′17″E / 46.50°N 16.288°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2 357
– gustoća	60 st./km2
Urbano	436
– gustoća	1122 st./km2
Poštanski broj	40312 Štrigova
	Štrigova Štrigova na zemljovidu Hrvatske

Štrigova je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.

Ime[uredi | uredi kôd]

U izvorima na mađarskom jeziku naziva se Stridóvár, u izvorima na latinskom Stridonium, a u izvorima na njemačkom Stridau.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine je 10 naselja: Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban, Štrigova i Železna Gora.

Štrigova (nekoć Stridon^{[nedostaje izvor]}) je selo i općina u Međimurskoj županiji na sjeveru Hrvatske. Nalazi se 19 kilometara sjeverozapadno od sjedišta županije Čakovca i otprilike dva kilometra jugoistočno od prijelaza slovenske granice u Razkrižju. Samo selo je prema popisu stanovništva iz 2001. imalo populaciju od 447, a uz to je i sjedište općine koja obuhvaća još devet sela i prema istom popisu je imala 3.221 stanovnika. Cijelo područje općine je vrlo brdovito zbog čega se često naziva i Gornjim Međimurjem, a sama Štrigova se nalazi na nadmorskoj visini od 202 metra. Najviša točka u općini je na brijegu imena Kalec (341 m).

Ostala sela u općini Štrigova su Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban i Železna Gora. Općina pokriva površinu od nešto više od 44 četvornih kilometara.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Štrigova: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3708	4053	3788	3841	4406	4675	4492	4873	5157	5115	4606	4315	3703	3346	3221	2766	2357
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Štrigova: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	363	397	392	351	426	433	444	426	421	415	465	396	589	558	447	443	436
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1857. i 1948. iskazano pod imenom Štrigovo. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Leskovec, za koje sadrži podatke u 1981.i 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi dokumenti o postojanju Štrigove potječu iz 13. stoljeća, ali njezine najznačajnije građevine su izgrađene između 15. i 18. stoljeća, a uključuju crkvu sv. Jeronima i crkvu sv. Marije Magdalene, koja je glavna crkva u lokalnoj župi. Crkvu svetog Jeronima je oslikao poznati slikar Ivan Ranger, a sama crkva je građena od 1738. do 1749. godine. Usporedno s crkvom građen je i pavlinski samostan.^[3] Crkva je podignuta nakon što je prethodna kapelica sagrađena u 15. stoljeću potpuno uništena u potresu godine 1738. Kompleks bivšeg pavlinskog samostana danas je u neposrednoj blizini crkve sv. Marije Magdalene. Znamenita je intrigirajuća legenda o srednjovjekovnom gradu na Štrigovčaku. Neznano je kako je nestao, a po dvjema teorijama gradska tvrđava štrigovčačkog grada je razrušena za turskih pohoda ili "da je oganj progutao zdanje kao “kaznu Božju” zbog oholosti grofova Celjskih".^[4] U općini se nalaze i dva povijesna dvorca. Dvorac Banfi u Banfiju je sagradio grof Banffy 1373. godine, a za dvorac Tkalec na brijegu Kalcu u Robadju vjeruje se da su ga izgradili lokalni pavlini u 18. stoljeću.

Godine 1752. je pavlin Josip Bedeković izdao knjigu "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi..." u kojoj piše da je upravo Štrigova negdašnji antički Stridon, poznat kao rodno mjesto sv. Jeronima. Legenda o Jeronimu u Štrigovi vrlo je snažna. Dostupna vrela su iz sredine 15. stoljeća kad su grofovi Celjski gospodarili Međimurjem. Za njihova vremena u njihovoj državini cvalo je graditeljstvo. Tad je podignuta štrigovska crkva sv. Jeronima, a papa Nikola V. koncem 1447. godine je dao posebni oprost od grijeha crkvi i hodočastilištu u Štrigovi, navodeći u ispravi da je u Štrigovi "Jeronimova rodna kuća i gdje je svetac odgojen".^[5] U Štrigovoj je stratište Repova šuma, obilježeno spomen-križem. U grobištu su žrtve drugog svjetskog rata i poraća.^[6]

U Štrigovi je danas smješten Državni arhiv za Međimurje, gdje se prati uređenost prostora i društva. Sjedište je u zgradi iz 1912. godine.^[4]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Ovo brdovito područje je pogodno za uzgoj grožđa u vinogradima pa je tako cijela općina Štrigova poznata po proizvodnji vina. U samoj Štrigovi nalazi se veliki vinski podrum, a mnogi podrumi u privatnom vlasništvu djeluju diljem općine.

Zastupljeno je voćarstvo i stočarstvo.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Josip Keresturi - pjesnik štrigovskih vina
Ivan Šimunić - štrigovskog plemićkog roda, pisac prve povijesti Štrigove i znamenite župne spomenice
Petar Berke - rođen u Globoki, pisac knjige "Kinč osebujni slavnoga orsaga Horvatskoga..." - prve povijesnice svetišta Majke Božje Bistričke. Župnik u Legradu i graditelj župne crkve u Legradu.
Vatroslav Vogrin - prirodoslovac
Vincencije Juretić - župnik u Štrigovi i graditelj župne crkve svete Marije Magdalene
Josip Bedeković Komorski - pavlin i graditelj crkve svetog Jeronima
Rupert Rozmarić - franjevac, istaknuo se u pastoralu bolesnika