Bereg (Sombor, Srbija)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bereg
Katolička crkva sv. Mihovila
Katolička crkva sv. Mihovila
Koordinate: 45°55′N 18°55′E / 45.917°N 18.917°E / 45.917; 18.917Koordinate: 45°55′N 18°55′E / 45.917°N 18.917°E / 45.917; 18.917
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Zapadnobački okrug
Općina Sombor
Površina
 - Ukupna 31.8 km²
Visina 92 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1.388
 - Gustoća 44 stan./km²
Poštanski broj 25275
Pozivni broj 025
Registarska oznaka SO
Zemljovid
Bereg na karti Srbija
Bereg
Bereg

Bereg [1][2] (također i Bački Brijeg, srp. Бачки Брег, mađ. Béreg, nje. Bereg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji. Nalazi se u u okolici grada Sombora.

U Beregu Hrvati (iz podskupine Šokaca) čine natpolovičnu većinu. 2002. je Bereg imao 1388 stanovnika.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Selo je podignuto na jednom manjem uzvišenju, na brijegu, čime je bilo zaštićeno od poplava.
Nalazi se na 45°55' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Sombora (28 km), Bezdana i Koluta, zapadno od Gakova i istočno od Dunava, Bajskog kanala i šume Karapandže.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Nalazi se u zapadnobačkom okrugu, u općini Sombor. Jedna je od najmanjih mjesnih zajednica.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime "Bereg" dolazi od stsl. "bereg", u značenju "obala", "rub".
Drugo ime za selo "Bački Brijeg" dolazi od opisa položaja - selo je u Bačkoj, na manjoj uzvisini, brijegu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi put se spominje 1319.. 1620. ga naseljavaju Hrvati (i to iz skupine Šokaca), .

Prva crkva je sagrađena 1740. godine.

U 18. stoljeću, doseljavaju se i Nijemci i Mađari.

Kultura[uredi VE | uredi]

Bereg je poznat kao rasadnik vrsnih tamburaša.

Dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance [3] se održava u Beregu.

Tradicionalna manifestacija „Šokačko prelo“ (od 1998.) u organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Silvije Strahimir Kranjčević“[4].

Etno-kuća, u kakvima su živjeli Hrvati ovih prostora. [5]

Promet[uredi VE | uredi]

Ovo selo je nekad imalo željezničku vezu.
Na kraju ovog sela se nalazi državna granica, odnosno državni granični prijelaz u Mađarsku.
Postoje očekivanja o prerastanju ovog prijelaza u Međunarodni teretni prijelaz.
Po stanju stvari (listopad 2004.), Bereg je prometno izolirano selo.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Od nekad razvijenije gospodarske strukture, danas u Beregu djeluju samo škola, pošta, ambulanta i nešto prodavaonica. Nezaposlenost je veliki problem Berega.
Uz prometnu izoliranost, gašenje ili premještenje značajnijih gospodarskih subjekata (poljodjelska zadruga i tiskara) u susjedni Bezdan, Berežani su osuđeni na iseljavanje ili na rad izvan sela (Bezdan, Sombor ili čak u Hrvatsku).

Danas se stanovništvo bavi poljodjelstvom, i to uzgojem žitarica: kukuruza i pšenice. Postoje inicijative i za uzgojem paprike.
Povoljni prirodni resursi (šuma Karapandža i Bajski kanal) daju uvjete za kvalitetno lovstvo i ribolov.

Šport[uredi VE | uredi]

Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:

  • nogomet: Dinamo[6]
  • šah: Bački Breg[7]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Narodnosni sastav 2002.:

Hrvati su većinom iz šokačke skupine. Unatoč tome što su većina u selu, hrvatski se jezik ne izučava u školi (stanje u listopadu 2004.).

Povijesna naseljenost[uredi VE | uredi]

  • 1961.: 2045
  • 1971.: 2006
  • 1981.: 1770
  • 1991.: 1585
  • 2002.: 1388

Hrvati u Beregu[uredi VE | uredi]

Bereg danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 4 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

Hrvatske ustanove u Beregu[uredi VE | uredi]

  • hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević"

Ovaj HKPD ima svoje korijene u KUD-u "Seljačka sloga" osnovanom 1927.. Najstarije je hrvatsko društvo u Podunavlju.
HKPD "Kranjčević" svake godine organizira manifestacije "Šokačko prelo"[4] i "Mikine dane" sa likovnom kolonijom.[8]

  • "Bereški tamburaši" (predšasnik mu je bilo "Mikino šokačko tamburaško društvo")

Poznati stanovnici[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije Hrvatski nazivi naseljenih mjesta.
    Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku donio je Izvršni odbor HNV-a na sjednici 4. studenoga 2009., a objavljena je u Službenom listu APV br. 3/10 od 23. ožujka 2010. godine.
  2. Radio Subotica Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenog 2009., pristupljeno 23. studenog 2009.
  3. Zvonik br. 142 Dužijanca 2006.
  4. 4,0 4,1 Radio Subotica Šokačko prelo u Beregu, 6. veljače 2010.
  5. Aktivnosti DSHV-a u Somboru, H.R., Hrvatska riječ , str. 20, 3. listopada 2008.
  6. SOinfo Međuopćinska liga
  7. SOinfo
  8. Hrvatska riječ Hrvatsko nacionalno vijeće donijelo odluku o raspodjeli sredstava po natječaju za kulturu, 29. rujna 2015. (pristupljeno 23. listopada 2015.)
  • Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  • Ante Sekulić: Rječnik govora bačkih Hrvata, IHJJ, Zagreb, 2005.
  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]