Bereg (Sombor, Srbija)
Bereg | |
---|---|
Katolička crkva sv. Mihovila | |
Koordinate: 45°55′N 18°55′E / 45.917°N 18.917°E | |
Država | Srbija |
Pokrajina | Vojvodina |
Okrug | Zapadnobački okrug |
Općina | Sombor |
Površina | |
- Ukupna | 31.8 km² |
Visina | 92 m |
Stanovništvo (2002.) | |
- Grad | 1.388 |
- Gustoća | 44 stan./km² |
Poštanski broj | 25275 |
Pozivni broj | 025 |
Registarska oznaka | SO |
Zemljovid | |
Bereg[1][2] (također i Bački Brijeg, srp. Бачки Брег, mađ. Béreg, nje. Bereg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji. Nalazi se u okolici grada Sombora.
U Beregu Hrvati (iz podskupine Šokaca) čine natpolovičnu većinu. 2002. je Bereg imao 1388 stanovnika.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Selo je podignuto na jednom manjem uzvišenju, na brijegu, čime je bilo zaštićeno od poplava.
Nalazi se na 45°55' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Sombora (28 km), Bezdana i Koluta, zapadno od Gakova i istočno od Dunava, Bajskog kanala i šume Karapandže.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Nalazi se u zapadnobačkom okrugu, u općini Sombor. Jedna je od najmanjih mjesnih zajednica.
Ime[uredi | uredi kôd]
Ime "Bereg" dolazi od stsl. "bereg", u značenju "obala", "rub".
Drugo ime za selo "Bački Brijeg" dolazi od opisa položaja - selo je u Bačkoj, na manjoj uzvisini, brijegu.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi put se spominje 1319. godine.[3] 1620. ga naseljavaju Hrvati (i to iz skupine Šokaca). Hrvati koji su sedoselili u Bereg podrijetlom su iz Klisa kraj Splita.[3] Prva crkva je sagrađena 1740. godine. U 18. stoljeću, doseljavaju se i Nijemci i Mađari.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Bereg je poznat kao rasadnik vrsnih tamburaša.
Dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance[4] se održava u Beregu.
Tradicionalna manifestacija „Šokačko prelo“ (od 1998.) u organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Silvije Strahimir Kranjčević“.[5]
Etno-kuća, u kakvima su živjeli Hrvati ovih prostora.[6]
Promet[uredi | uredi kôd]
Ovo selo je nekad imalo željezničku vezu.
Na kraju ovog sela se nalazi državna granica, odnosno državni granični prijelaz u Mađarsku.
Postoje očekivanja o prerastanju ovog prijelaza u Međunarodni teretni prijelaz.
Po stanju stvari (listopad 2004.), Bereg je prometno izolirano selo.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Od nekad razvijenije gospodarske strukture, danas u Beregu djeluju samo škola, pošta, ambulanta i nešto prodavaonica. Nezaposlenost je veliki problem Berega.
Uz prometnu izoliranost, gašenje ili premještenje značajnijih gospodarskih subjekata (poljodjelska zadruga i tiskara) u susjedni Bezdan, Berežani su osuđeni na iseljavanje ili na rad izvan sela (Bezdan, Sombor ili čak u Hrvatsku).
Danas se stanovništvo bavi poljodjelstvom, i to uzgojem žitarica: kukuruza i pšenice. Postoje inicijative i za uzgojem paprike.
Povoljni prirodni resursi (šuma Karapandža i Bajski kanal) daju uvjete za kvalitetno lovstvo i ribolov.
Šport[uredi | uredi kôd]
Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:
- nogomet: Dinamo 1923[7]
- šah: Bački Breg[8]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Narodnosni sastav 2002.:
- Hrvati = 738 (53,17%)
- Srbi = 344 (24,78%)
- "Jugoslaveni" = 67 (4,83%)
- Mađari = 34 (2,45%)
- ostali
Hrvati su većinom iz šokačke skupine. Unatoč tome što su većina u selu, hrvatski se jezik ne izučava u školi (stanje u listopadu 2004.).
Povijesna naseljenost[uredi | uredi kôd]
- 1961.: 2045
- 1971.: 2006
- 1981.: 1770
- 1991.: 1585
- 2002.: 1388
Hrvati u Beregu[uredi | uredi kôd]
Bereg danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 4 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
Hrvatske ustanove u Beregu[uredi | uredi kôd]
- hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević"
Ovaj HKPD ima svoje korijene u KUD-u "Seljačka sloga" osnovanom 1927. Najstarije je hrvatsko društvo u Podunavlju.
HKPD "Kranjčević" svake godine organizira manifestacije "Šokačko prelo"[5] i "Mikine dane" s likovnom kolonijom.[9]
- "Bereški tamburaši" (predšasnik mu je bilo "Mikino šokačko tamburaško društvo")
Poznati stanovnici[uredi | uredi kôd]
- Ante Jakšić (1912. – 1987.), hrvatski pjesnik
- Mika Ivošev Kuzma (1901. – 1959.), violinist
- fra Stipan Vujević (1837. – 1905.), hrv. pjesnik i preporoditelj
- Marina Balažev (1978.), hrvatska književnica za djecu
- Zlatko Gorjanac, novinar i hrv. pjesnik
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2014. (Wayback Machine) Hrvatski nazivi naseljenih mjesta.
Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku donio je Izvršni odbor HNV-a na sjednici 4. studenoga 2009., a objavljena je u Službenom listu APV br. 3/10 od 23. ožujka 2010. godine. - ↑ Radio Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. srpnja 2011. (Wayback Machine) Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenog 2009., pristupljeno 23. studenog 2009.
- ↑ a b Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Z. Vasiljević: Rekonstrukcija Doma i otvorenje Šokačke kuće 04.siječnja 2019. (pristupljeno 26. siječnja 2019.)
- ↑ Zvonik br. 142[neaktivna poveznica] Dužijanca 2006.
- ↑ a b Radio Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2021. (Wayback Machine) Šokačko prelo u Beregu, 6. veljače 2010.
- ↑ Aktivnosti DSHV-a u Somboru, H.R., Hrvatska riječ , str. 20, 3. listopada 2008.
- ↑ SOinfo Međuopćinska liga
- ↑ SOinfo
- ↑ Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2015. (Wayback Machine) Hrvatsko nacionalno vijeće donijelo odluku o raspodjeli sredstava po natječaju za kulturu, 29. rujna 2015. (pristupljeno 23. listopada 2015.)
- Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
- Ante Sekulić: Rječnik govora bačkih Hrvata, IHJJ, Zagreb, 2005.
- Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine) Šokačko prelo u Bačkom Brijegu
- Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Obala šokačkoga vapaja i nade
- Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Vrsnom violinistu na čast i spomen
- Bereg Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. svibnja 2007. (Wayback Machine)
- www.soinfo.org
|